UČENJE ZA DEMOKRATSKO GRAĐANSTVO instrument za razvoj kulture prava i dužnosti

1. UČENJE ZA DEMOKRATSKO GRAĐANSTVO instrument za razvoj kulture prava i dužnosti Dr.sc. Elvi Piršl Opća pedagogija Sveučilište Jurja Dobrile u Puli

2. 1. POJMOVNO I VREMENSKO ODREĐENJE • Odgoj i obrazovanje za demokratsko građanstvo - inovacijski pristup teoriji i praksi odgoja i obrazovanja. • Zaštita ljudskih prava, participacija i odgovornost građana - temeljne vrednote europske demokracije.

3. Kada se pojavio? • Završna deklaracija usvojena na Drugom sastankuVijeća Europe u listopodu 1997. godine - važnost obrazovanja, kulture i informiranja u promicanju participativne demokracije i međukulturnog razumijevanja u kulturno raznolikoj Europi.

4. 1999. godine usvojena Deklaracija i program djelovanja u obrazovanju za demokratsko građanstvo temeljeno ne pravima i odgovornostima građana. • Učenje za demokratsko građanstvo postaje zajednički naziv za niz formalnih, neformalnih i informalnih inicijativa u europskom sustavu obrazovanja s ciljem promicanja ravnopravnog i pravednog društva.

5. Obrazovanje za demokratsko građanstvo – integralna djelatnost koja: • cjeloživotno učenje (obrazovanje) smješta u različite kontekste; • osposobljava muškarce i žene za aktivnu i odgovornu ulogu u društvu i životu; • teži razvoju kulture ljudskih prava; • priprema ljude za život u multikulturalnom društvu; • jača uzajamno razumijevanje i snošljivost.

6. 2. CILJEVI • Ciljevi projekta Obrazovanje za demokratsko građanstvo (Education for Democratic Citizenship – EDC) su : • odrediti znanja, vrednote i vještine koje su pojedincu potrebne za aktivno sudjelovanje u demokratskim procesima; • utvrditi načine na koje se ta znanja, vrednote i vještine mogu naučiti u različitim okruženjima; • odrediti načine na koje se ta znanja, vrednote i vještine mogu poučavati u različitim okruženjima.

7. Dimenzije ciljeva • Kognitivna – razumijevanje pojmova, ideja, sustava; • Socijalna – sposobnost prakticiranja demokracije u različitim oblicima, svim područjima i svim fazama života: djetinjstvu, mladenaštvu i zrelosti; obrazovanju u školi, strukovnoj izobrazbi, visokom obrazovanju, radnom mjestu i dobrovoljnim udrugama; • Afektivna – uočavanje i usvajanje vrijednosti.

8. 3. PRAVA I ODGOVORNOSTI KAO ZADATAK OBRAZOVANJA • omogućiti građanima stjecanje znanja, sposobnosti i kompetencija potrebnih za aktivno sudjelovanje u demokratskom društu; • stvarati mogućnost za dijalog i raspravu, komunikaciju, interakciju i rješavanje sukoba; • izgraditi svijest o pravima i odgovornostima, vrijednosnim normama, pravilima ponašanja te etičkim i moralnim pitanjima društvene zajednice.

9. 3. 1. Odgovornost? • Koji je zadatak obrazovanja? • Osposobljavanje građana za aktivno i odgovorno sudjelovanje u demokraciji! • Odgovornost - kvaliteta pojedinca ili grupe koja se ogleda u ponašanju sukladnom određenim moralnim načelima, društveno vrijednim ciljevima, poslovnim zadacima i dogovorima i sl.

10. 4. PROMJENE U OBRAZOVANJU I UČENJE ZA DEMOKRATSKO GRAĐANSTVO • Cilj provođenja promjena u odgoju i obrazovanju je jačanje uloge škole u sljedećim područjima: • promicanje (održivog) gospodarskog i društvenog razvoja; • rješavanje problema jednakosti i društvene marginalizacije; • usvajanje složenih znanja i vještina.

11. 5. OBRAZOVANJE ZA DEMOKRATSKO GRAĐANSTVO I SRODNI PRISTUPI Obrazovanje za ljudska prava Obrazovanje za mir Građansko obrazovanje OBRAZOVANJE ZA DEMOKRATSKO GRAĐANSTVO Globalno obrazovanje Interkulturalno obrazovanje

12. 5. 1. Područja učenja za demokratsko građanstvo • Formalni odgoj i obrazovanje – škola • Obrazovanje odraslih • Neformalno obrazovanje

13. 5. 1. 1. Škola • Višestruke mogućnosti za učenje nalaze se u središtu podupiruće razredne okoline koja ima sljedeća obilježja: • omogućuje učenicima da se osjećaju važnima, cijenjenima i jedinstvenima; • dopušta učenicima neovisnost u ponašanju; • promiče empatiju, prijateljstvo i poštivanje drugoga; • potiče suradnju i individualnost uratka; • stvara uvjete za razumijevanje sebe i komunikaciju svojih ideja i osjećaja o sebi i drugima.

14. 5. 1. 2. Obilježja škole kao demokratske mikro-zajednice • Jača individualne i kolektivne kapacitete za promjenu. • Osigurava višestruke mogućnosti za učenje i osobni razvitak. • Potiče društveno uključivanje i koheziju. • Nudi sigurnu i podupiruću okolinu. • Promiče suradnju i partnerstvo na svim razinama. • Horizontalno distribuira prava i odgovornost svih.

15. Obrazovanje za demokratsko građanstvo (učenje o, za i u demokraciji u smislu “kulture prava i odgovornosti” ) može se odvijati u različitim aktivnim i pasivnim oblicima: • čitanje novina i izvješća, praćenje političkih emisija na TV, i sl. (više ili manje pasivno); • razmjene ideja i stavova u svakodnevnom životu – rasprave o politici, priključivanje debatnim klubovima; • glasovanjem na izborima na svim razinama političkog sustava; • “učenje djelovanjem” – stranačke akcije, dobrovoljni rad u političkoj stranci, itd.

16. 5. 2. Obrazovanje odraslih • Cilj obrazovanja odraslih je: • pružanje pomoći odraslima da postignu potrebnu razinu sigurnosti u sebe koja je prijeko potrebna za aktivno sudjelovanje u društvenim procesima; • promjeniti ili obogatiti svoje znanje, vrijednosti, vještine, strategije i ponašanje.

17. 5. 3. Neformalno obrazovanje • Postoje različiti pristupi poznati pod imenom: kontinuirano, daljnje, povratno, cjeloživotno obrazovanje ili obrazovanje u zajednici. • Cilj neformalnog obrazovanja – kako urediti obrazovanje odraslih da bude sveobuhvatno i da koristi u svim segmentima života: obitelji, zajednici i radnom mjestu?

18. 6. KOMPETENCIJE UČENIKA I UČITELJA UOBRAZOVANJU ZA DEMOKRATSKO GRAĐANSTVO • Najvažnije i najnužnije kompetencije i “učenika” i “učitelja” za učenje u učionici i školi, su: • kritičko mišljenje • kreativno mišljenje • prosocijalno mišljenje i mišljenje usmjereno na društvo • mišljenje usmjereno na budućnost.

19. Jedna od najvažnijih kompetencija u poučavanju je djelotvornost, posebice vjerovanje učitelja da su njegovi učenici u stanju učiti i da ih i on može poučavati, odnosno pomoći učiti. • U učenju za demokratsko građanstvo postoje i druge kompetencije učitelja koje mogu biti važne u procesu pripreme učenika za odgovorno građanstvo, a to su:

20. sposobnost sagledavanja problema iz perspektive učenika uvažavajući pri tome njegovo podrijetlo, dob i razinu obrazovanja; • sposobnost opažanja, prihvaćanja i osjećanja poštovanja prema sličnostima, kao i prema razlikama između učitelja i učenika te između samih učenika; • poštivanje prava učenika i osjetljivost na njihove potrebe i interese;

21. spremnost na obradu kontroverznih tema i sposobnost suočavanja s nejasnim i složenim situacijama u učionici i školi; • vjera da stvari mogu biti bolje i da svatko može biti bolji; • spremnost na priznanje svojih grešaka pred svojim učenicima i spremnost na učenje na tim greškama; • sposobnost da sebe i učenike vidi kao aktere zbivanja na lokalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini.

22. Učiteljeve kompetencije utječu na razvoj učenika, posebice na njegovo: • samopoštovanje, • otvorenost svijesti, • motivaciju, • poštivanje razlika, • poštenje, • kreativnu znatiželju, i iznad svega na, • spremnost za sudjelovanjem i suradnjom u rješavanju problema grupe.

23. 6. 1. Kompetencije učenika • Uživajući slobodu sudjelovanja u dnevnim institucionalnim aktivnostima, učenici izlaze iz svojih tradicionalnih uloga. • Oni i sami postaju učitelji svojim učiteljima – osiguravaju im povratnu informaciju, mijenjaju njihove rutinske nastavne aktivnosti i tjeraju ih da reorganiziraju poučavanje u skladu s potrebama grupe.

24. 7. DIMENZIJE DEMOKRATSKOG GRAĐANSTVA politička (sudjelovanje u donošenju odluka i ostvarenju političke moći) pravna (poznavanje i ostvarivanje svojih prava i odgovornosti) DIMENZIJE DEMOKRATSKOG GRAĐANSTVA kulturna (poštivanje razlika i zajedničkih vrijednosti, privrženost miru i pluralizmu) socijalna i pravna (suzbijanje siromaštva i isključivanja novim gospodarskim odnosima) europska (svijest o europskom jedinstvu i različitosti; prilagođenost takvom životu) globalna (priznanje i promicanje globalne međuovisnosti i solidarnosti)

25. 8. METODE OBRAZOVANJA ZA DEMOKRATSKO GRAĐANSTVO – međuzavisnot ciljeva, sadržaja i metoda • Suvremena rasprava o obrazovanju za demokratsko građanstvo polazi od “pedagoškog koncepta” koji obuhvaća: • izbor teme ili predmeta • određivanje ciljeva posredovanja • organizaciju procesa učenja i izbor strategija poučavanja • predstavljanje sadržaja • vrednovanje rezultata

26. 8. 1. Izbor teme • Ovisi o 5 elemenata: • informacijama o temi koje su dostupne ili potrebne prenositelju; • relevantnost teme za učenika (Hoće li tema povećati njegove životne šanse u budućnosti i/ili građanske kompetencije?); • očekivanjima prenositelja glede interesa učenika; • socioekonomskom podrijetlu učenika; • kurikulumskim zahtjevima glede predmeta učenja.

27. 8. 2. Ciljevi poučavanja i učenja u području obrazovanja za demokratsko građanstvo • sposobnost analize aktualnih društvenih i političkih problema i sukoba; • stjecanje temeljnih povijesnih znanja; • sposobnost kritičkog promišljanja; • poučavanje za samostalno istraživanje; • poučavanje za stvarno sudjelovanje i sociopolitičke aktivnosti.

28. 8. 3. Organizacija procesa učenja i izbor strategija • Svaka nastavna strategija treba uzeti u obzir primjerenost: • procesa učenja odabrane teme; • tematske složenosti; • didaktička načela; • dostupnost različitih izvora učenju (materijali, mediji, informacije i sl.).

29. 8. 4. Metode učenja • Najčešće korištene metode u posredovanju tema iz područja obrazovanja za demokratsko građanstvo su: • metode temeljene na iskustvu; • metode temeljene na medijskoj podršci, i • metode temeljene na analizi.

30. 8. 5. Vrednovanje rezultata • Odlučujući utjecaj na rezultat imaju metodički aspekti i pristupi. To su: • “pristup usmjeren na učenika” - učenje bez ideoloških tabua; • “interdisciplinarni pristupi”; • “analiza slučaja i pojmovni modeli” – učenje izravnim iskustvom; • “problemski pristupi” – razvoj mišljenja i analitičkih vještina; • “akcijsko istraživanje” ili “pristup usmjeren na znanost”,i dr.

31. ZAKLJUČAK • Obrazovanje za demokratsko građanstvo – inovativni pristup počavanju i učenju u suvremenim društvima. • Temelji se na znanjima, vještinama i obvezama – samo informiran i obrazovan građanin može primjereno odgovoriti potrebama građanskog društva. • Obrazovanje treba njegovati – raznolike percepcije i svjetonazore, višestruke identitete, neetnocentrično razumijevanje društvene stvarnosti.

32. Učenicima treba pomoći ne samo da znaju što činiti nego i kako i zašto se neka akcija mora provesti! • Središnji pojam demokratskog građanstva je aktivan i osnaženi građanin – odgovoran za svoje akcije i odnose s drugim građanima. • Obrazovanje za demokratsko građanstvo nije gotovi model za poticanje demokratskog razvoja – on je kreativan odgojnoobrazovni pokušaj svake zemlje.

33. Temeljna svrha učenjao i učenja za demokratsko građanstvo jest jačanje građanskog društva u kojemu će svi građani moći učiti kroz cijeli život tako što će moći živjeti u demokratskom okruženju.

34. Literatura • Piršl, E., Marušić-Štiamc, O., Pokrajac-Bulian, A. (2005.). The attitudes of students and teachers towards civic education and human rights. Rad u tisku - predstavljen na Konferenciji u Oxfordu. • Spajić-Vrkaš, V., Božić, J., Piršl, E. (2004.). Stocktaking Study on quality assurance in education and EDC – Country reports: Croatia. UNESCO, Centre for Educational Policy Studies, Council of Europe. • Spajić-Vrkaš, V. (2002.). Odgoj i obrazovanje za demokratsko građanstvo u Hrvatskoj. Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet u Zagrebu. • Dürr, K., Spajić-Vrkaš, V., Ferriera Martins, I. (2002.). Učenje za demokratsko građanstvo u Europi. Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet u Zagrebu.