Vrste sudova

1. Vrste sudova Tradicionalna četverostruka podjela sudova

2. Kvantitet, kvalitet, relacija, modalitet Svaki sud se može promotriti pod četiri vida: 1. kvantitet - količina koja se izriče subjektom, tj. svi ili samo neki 2. kvalitet - afirmativnost ili negativnost 3. relacija - opisuje odnos između subjekta i predikata 4. modalitet - stupanj sigurnosti koja se izriče sudom Podjelu po kvantiteti, kvaliteti i modalitetu nalazimo već kod Aristotela, a podjelu po relaciji dodao je Aristotelov učenik Teofrast. Od Aristotela i Teofrasta preuzeli su je skolastičari, a od njih novovjeki filozofi. Njemački filozof 18. stoljeća I. Kant zaokružio ju je simetrično tako da je kod njega dobila današnji oblik.

3. 1. Kvantitet - količina koju izriče subjekt univerzalnisud Svi učenici su dobri. Svi profesori su rastreseni . Sve amebe su praživotinje. Iako se navedeni sudovi jako razlikuju po sadržaju; slični su po tome što je pojam subjekta mišljen u čitavom opsegu o čemu govori riječ svi... Takve sudove nazivamo univerzalima. partikularni sud Neki učenici su dobri. Neki romani su dosadni. Neke ptice nisu pjevice. Ovi sudovi se također razlikuju po sadržaju, ali su slični po tome što je u njima riječ samo o dijelu opsega o čemu govori riječ neki. Takve sudove nazivamo posebnim ili partikularnim.

4. poseban slučajsingularni sud kao podvrsta univerzalnih singularni Ivan je dobar. Kalija je čovjek. Sljeme je vrh Zagrebačke gore Ovdje subjektom mislimo jedan pojedinačni predmet. Međutim, i u takvim se sudovima uvijek misli čitav opseg subjekta, pa su oni podvrsta univerzalnih.

5. 2. Kvalitet (kakvoća) afirmativni Škola je obrazovna ustanova. Svi profesori su rastreseni. Neki romani su dosadni Ovim sudovima zajedničko je to što se njima nešto tvrdi o subjektu koji ima određeno svojstvo. Takve sudove nazivamo jesnim ili afirmativnim (potvrdnim). negativni On nije marljiv. Neke ptice nisu pjevice. Nijedan pas nije mačka. Ovim sudovima zajedničko je da se njima nešto poriče. Takve sudove nazivamo niječnim ili negativnim.

6. kako ih “prepoznati”? afirmativne sudove najlakše prepoznajemo po tome što sadrže afirmativnu kopulu je(st) ili je(su), negativne po tome što sadrže negativnu kopulu nije ili nisu. Budući da se svakim sudom nešto tvrdi ili poriče, svaki je sud istovremenouniverzalan ili partikularan,afirmativanilinegativan. Zato ćemo ih proučavati istovremeno po oba vida - kombinirano.

7. Kombinirana podjela po kvantitetu i kvaliteti – a e i o U svakom sudu istovremeno je riječ • o količini (broju: svi ili samo neki) • o kvaliteti subjekta, koju izričemo predikatom. Stoga sudove moramo proučavati u kombinacijama istovremeno i po kvantiteti i po kvaliteti. Svaka od tih kombinacija označit će se slovom a ili e ili i ili o.

8. Univerzalno-afirmativni Svi učenici su dobri. Svi profesori su rastreseni . Sve amebe su praživotinje. • Ako istovremeno proučavamo gornje sudove po kvantitetu i kvalitetu, uočavamo da su po kvantitetu univerzalni a po kvalitetu afirmativni. Takve sudove nazivamo univerzalno-afirmativnima. Možemo ih prikazati formulom svi S su P ili slovom a (od affirmo – tvrdim) S a P (aje u ovoj riječi prvi vokal) ili samo slovom a

9. Partikularno-afirmativni Neki učenici su dobri. Neki romani su dosadni. • po kvantitetu ovi su sudovi partikularni a po kvaliteti afirmativni. Takve sudove nazivamo partikularno - afirmativnima. Možemo ih prikazati formulom neki S su P. ili slovom i (od affirmo lat.– tvrdim) S i P (i je u ovoj riječi drugi vokal) ili samo slovom i

10. Univerzalno-negativni Nijedan pas nije mačka. • Ovaj sud je po kvantiteti univerzalan a po kvaliteti negativan. Takve sudove nazivamo univerzalno-negativni. Možemo ih prikazati formulom nijedan S nije P. ili slovom e(od nego lat. – niječem) S e P (eje u ovoj riječi prvi vokal) ili samo slovom e

11. Partikularno-negativni Neke ptice nisu pjevice. • Ovaj sud je po kvantiteti partikularan a po kvaliteti negativan. Nazivamo ga partikularno-negativnim. Možemo ga prikazati formulom neki S nije P. ili slovom o(od nego lat. – niječem) S o P (oje u ovoj riječi drugi vokal) ili samo slovom o

12. 3. Relacija (kategorički, hipotetički, disjunktivni) Relacija znači odnos između subjekta i predikata koji može biti: • neuvjetovan (kategoričan), • uvjetovan (hipotetički) • podijeljen (disjunktivan) na izbor jednog od dva subjekta ili predikata. 1.Kategorički sudovi Krv je crvena! Kit je sisavac. Željezo je teško. Tigar je krvoločan. Sudove u kojima povezanost subjekta i predikata nije ničim uvjetovana nazivamo kategoričkim(grč. od kategorikos – koji tvrdi). U običnom govoru kategorički sudovi su najčešći jer izražavaju uobičajene tvrdnje.

13. relacija 2.Hipotetički sudovi Ako budem učio, očekujem odličan uspjeh. Ako kiša pada, trava raste. Ako učenici marljivo uče, nastavnik je zadovoljan. Sudove u kojima je odnos između subjekta i predikata nečim uvjetovan, nazivamo hipotetičkim (grč. hypothesis – pretpostavka). Ti sudovi su složeni od više tvrdnji, pa ih zovemo složenima. Njihova je opća forma: Ako A jest B, onda C jest D.

14. relacija 3. Disjunktivni sudovi Ivan ne razumije ili ne zna. On je lud ili genijalan. Tvari su u krutom ili tekućem stanju. U ova tri suda izričemo da se subjekt povezan s jednim od dva predikata. Ili Dubrovnik ili Opatija nalazi se u Istri. Petar ili Ante, ne slušaju U ova dva suda, predikat se povezuje s jednim od dva navedena subjekta. To su složeni sudovi s više predikata ili subjekata koji se međusobno isključuju. Takve sudove nazivamo disjunktivnim(lat. od disiunctio – razdvajanje). Možemo ih shematski prikazati: S je P1 ili P2, odnosno S1 ili S2 je P.

15. 4. Modalitet Modalitet označuje stupanj sigurnosti nekog suda. Ta sigurnost može biti: • problematična • nužna - apodiktička • postojana - asertorička

16. modalitet 1.Problematični sud Hana vjerojatno nije dobro naučila. Ionesco je možda najpopularniji suvremeni dramatičar. Kiša je vjerojatno prestala. Riječi možda i vjerojatno imaju sličnu funkciju. One upozoravaju kako je moguće da su subjekt i predikat u tim sudovima povezani onako kako se to sudom iskazuje, ali da to nije sigurno. Takve sudove kojima se određena veza između subjekta i predikata postavlja samo kao moguća ili vjerojatna nazivamo problematičnim.

17. modalitet 2.Apodiktički sud(grč. apodeiknio - dokazujem) Čovjek mora umrijeti. Majke su žene. Sve živo mora umrijeti. Željezo nužno tone. Riječi mora i nužno imaju sličnu funkciju. One kažu da iskazani odnos između subjekta i predikata u tim sudovima doista postoji i da je nužno onakav kakav jest. Sudove kojima tvrdimo s potpunom sigurnošću da nešto nužno jest (mora biti) onako kako jest, nazivamo apodiktičkim.

18. modalitet 3.Asertorički sud(lat. assero – tvrdim) Marija je dobra glumica. Na Zemlji ima života. Svi profesori su rastreseni. Neki romani su dosadni. U sudovima u kojima nema riječi možda, vjerojatno, mora, nužno, ni njima sličnih, tvrdimo da nešto doista jest tako kako se tvrdi - premda to tako ne mora biti. Sud u kojemu se jednostavno (prihvaćajući ili negirajući) nešto izriče, zovemo asertoričkima. U običnom govoru asertorički sudovi su češći od problematičnih ili apodiktičkih.

19. SUD PITANJA I ZADATCI ponavljanje 1. Što je sud?(ima više definicija) 2. Koji su elementi suda? 3. Što je znak suda? 4. U čemu je razlika između suda i rečenice? 5. Zašto nije svaka rečenica sud? 6. Zadan je niz rečenica, odredite (prepišite) one koje su od njih sudovi? Svaka biljka treba vodu i svjetlo za život. Neka su živa bića sisavci. Argonauti su pronašli zlatno runo. Da se kladimo! Zar si već stigao? Grmi. Ili grmi il se zemlja trese. Ako Sunce jako grije, onda voda postaje topla. Nema nade. Tišina u razredu! U razredu je tišina. Ustani bane Jelačiću! Mila kuda si nam ravna. Domovina je svakom mila

20. 7. Preoblikujte slijedeće rečenice tako da dobiju uobičajeni oblik suda: a) Dječak plače. b) Lijepa naša Domovino. c) Da se kladimo! 8. Objasnite slijeće izraze: S a P S i P S e P S o P 9. Uz slijedeći izraz stavite (izmislite) odgovarajući primjer. a i e o

21. 10. U koju vrstu sudova po kvantitetu i kvaliteti pripadaju sudovi: a) Nitko nije nepogrešiv; b) Neke predrasude su posljedica lošeg odgoja; c) Sva djeca su nevina; d) Neki ljudi ne vole sunčanje. 11. Zadan je niz sudova, odredite koji su od njih: a) apodiktični b) asertorički c) problematički Svi pismeni ljudi čitaju knjige. Prema geocentričnom učenju Zemlja je u središtu svemira. a2-b2 = (a – b) (a + b) Bakterije izazivaju bolesti u ljudi. Zbroj kutova u trokutu je 180 stupnjeva. Neki su vladari diktatori. Neki sportaši svoju karijeru završavaju nakon 35. godine. Možda će ljudi u 21. stoljeću stići na Mars. Bolestan čovjek vjerojatno ne može biti dobar sportaš. Kamen bačen s tornja pada na zemlju. Kuća je veća od ormara. Istina mora pobijediti. Bljedilo može biti znak bolesti. Hipotenuza je veća od katete.