13. NAJAMNINE I TRŽIŠTE RADA

1. 13. NAJAMNINE I TRŽIŠTE RADA dr Svetislav Polovina

2. DEFINICIJA NAJAMNINE • Najamnine su dohodak od rada koji se međusobno razlikuje po vrstama posla, po ekonomskim granama, po spolu i po zemljama.

3. VRSTE NAJAMNINA • a. Nominalna najamnina • b. Realna najamnina

4. NOMINALNE NAJAMNINE • Nominalne najamnine su one koje su izražene u novčanim jedinicama. • Na pr. Nominalna najamnina u Hrvatskoj iznosi 4500 kn mjesečno.

5. REALNE NAJAMNINE • Realne najamnine su one koje izražavaju kupovnu moć nominalnih najamnina. • Za razliku od nominalnih najamnina koje se izražavaju u novcu realne najamnine se izražavaju u količini roba koje se kupuju za nominalne najamnine. • Ovise o visini dohotka, tj. nominalnim najamninama i visini cijena.

6. PORAST REALNIH NAJAMNINA • Realne najamnine rastu ako se pri danim cijenama povećava dohodak. • Realne najamnine rastu ako se pri danom dohotku smanjuju cijene. • Realne najamnine rastu ako se cijene smanjuju brže od pada dohotka.

7. SMANJENJE REALNIH NAJAMNINA • Realne najamnine padaju ako se pri danim cijenama smanjuje dohodak. • Realne najamnine padaju ako se pri danom dohotku cijene povećavaju. • Realne najamnine padaju ako cijene rastu brže od dohotka.

8. TRŽIŠTE RADA • Može biti: a) savršeno i b) nesavršeno konkurentno.

9. OBILJEŽJA SAVRŠENO KONKURENTNOG TRŽIŠTA RADA • a. Postojanje velikog broja radnika koji traže posao i postojanje velikog broja poslodavaca pri čemu nijedan od njih ne može diktirati najamnine. • b. Rad je homogen – svi su radnici jednako vješti i produktivni • c. Radnici su savršeno pokretljivi. • d. Radnici su potpuno informirani o promjenama na tržištu rada.

10. OBILJEŽJA NESAVRŠENO KONKURENTNOG TRŽIŠTA RADA • Bitno obilježje ovog tipa tržišta je postojanje monopola ponude odnosno potražnje rada. • Monopol ponude rada javlja se u vidu radničkih sindikata dok se monopol potražnje rada javlja u vidu udruga poslodavaca. • Sindikata i udruga poslodavaca nema na savršeno konkurentnom tržištu rada.

11. FORMIRANJE NAJAMNINA NA TRŽIŠTU RADA • Najamnine se na tržištu rada formiraju pod utjecajem potražnje i ponude rada. • Grafički se to prikazuje pomoću presjecišta krivulje ponude rada (SL) i krivulje potražnje rada (DL). Na apscisi se očituje broj radnih sati a na ordinati visina najamnine.

12. POTRAŽNJA ZA RADOM • Potražnja pojedinog poduzeća za radom određena je prihodom graničnog proizvoda rada (MRPL). • MRPL ovisi o graničnom proizvodu rada i cijeni (graničnom prihodu) finalnog dobra. • Granični proizvod rada ovisi o njegovoj graničnoj produktivnosti, dok cijena finalnog dobra ovisi o odnosu ponude i potražnje tog dobra na tržištu outputa.

13. PROMJENE POTRAŽNJE ZA RADOM • Potražnja za radom će se povećati ako se poveća njegova faktorska produktivnost odnosno povećaju cijene finalnog dobra. • Potražnja za radom će se smanjiti ako se smanji njegova faktorska produktivnost odnosno smanje cijene finalnih dobara.

14. RAZLIKE U VISINI NAJAMNINE • Razlike u visini najamnine objašnjavaju se • a. naknadnim ili kompenzacijskim razlikama, • b. razlikama u kvaliteti rada, • c. razlikama u specifičnim sposobnostima pojedinaca, • d. segmentacijom tržišta rada, • e. diskriminacijom po različitim osnovama

15. RAZLIKE U KVALITETI RADA • Značaj razlika u kvaliteti rada i po osnovi diskriminacije proučavao je Nobelovac Gary Becker (1992). On je prvi u teoriji ljudskog kapitala dokazivao da osobe ulažu u svoje obrazovanje isto tako kao što poduzeće investira u novi fiksni kapital. On je logiku ekonomskog zaključivanja primijenio na društvena pitanja

16. PONUDA RADA • Izražava se brojem radnih sati koje je stanovništvo spremno odraditi na poslovima koji donose najamninu. • Ovisi o : a) broju radnih sati, b) participaciji radne snage, c) useljavanju.

17. GRAF PONUDE RADNE SNAGE

18. EFEKT SUPSTITUCIJE I EFEKT DOHOTKA • Kod efekta supstitucije radnik zamjenjuje slobodno vrijeme radnim vremenom . Porast najamnine uzrokuje porast ponude radne snage. • Kod efekta dohotka radnici zamjenjuju slobodno vrijeme radnim vremenom. Porast najamnine uzrokuje smanjenje ponude radne snage.

19. PARTICIPACIJA RADNE SNAGE • Tijekom 20. stoljeća mijenja se sve više struktura radne snage. Sve je više žena, a manje muškaraca u radnom odnosu iako apsolutno ovi zadnji prevladavaju. • To je posljedica viših realnih najamnina koje su rad ženama učinile atraktivnijim kao i promjenama tradicionalnog svjetonazora.

20. USELJAVANJE • Obilježje zaposlenosti danas u razvijenim zemljama je sve veća prosječna starost uposlenih kao i produženje očekivanog doba življenja. • Posljedica toga je sve veći teret na umirovljeničke fondove koji se alimentiraju od zarada zaposlenih. • Iz tog razloga iako useljavanje stranaca nigdje nije popularno ono je ekonomski opravdano a često puta i najlakše i najbezbolnije rješenje.

21. SINDIKATI • Sindikati su dobrovoljne organizacije radnika udruženih zbog povećanja najamnina i poboljšanja uvjeta rada. • Na tržištu rada djeluju kao monopolisti pa je njihovo postojanje znak postojanja nesavršeno konkurentnog tržišta rada.

22. VRSTE SINDIKATA • Granski sindikati koji okupljaju radnike zaposlene u istoj grani neovisno o njihovoj struci. • Strukovni sindikati okupljaju radnike iste struke neovisno o tome u kojoj grani ili djelatnosti radili.

23. KOLEKTIVNI UGOVORI • Sindikati pregovaraju s udrugama poslodavaca o kolektivnim ugovorima kojima se reguliraju prava i obveze obaju strana za vrijeme trajanja kolektivnog ugovora (najamnine, uvjeti rada, uvjeti zapošljavanja itd.). • U slučaju da ne dođe do koncenzusa u pregovore se uključuje država kao posrednik.

24. LOCKOUT • Lockout je sredstvo pritiska poslodavaca na radnike kako bi prihvatili njihove uvjete. • Lockout se sastoji u fizičkom onemogućavanju radnika da dođu na svoja radna mjesta.

25. ŠTRAJK • Štrajk je obustava rada od strane radnika sciljem da se izvrši pritisak na poslodavce kako bi prihvatili njihove uvjete stvarajući im financijske gubitke. • Iako je štrajk veoma moćno sredstvo pritiska relativno se rijetko koristi jer on ne pogađa samo poslodavce već i korisnike usluga štrajkaša. • Zbog toga je pokretanje štrajka regulirano zakonom.

26. OGRANIČENJA USPJEŠNOSTI ŠTRAJKA • Konkurencija sindikalno neorganiziranih radnika, • Konkurencija stranih radnika kroz uvoz robe koju proizvode štrajkaši, • Deregulacija onih grana privrede u kojima sindikati drže monopol ponude rada.

27. KAKO SINDIKATI MOGU POVEĆATI NAJAMNINE SVOJIH ČLANOVA ? • a. ograničenjem ponude rada • b. povećanjem potražnje rada • c. korištenjem svoje moći da izravno povise najamnine iznad ravnotežne razine • d. odolijevanjem poslodavcima koji imaju monopsonističku pregovaračku moć.

28. PRIGOVORI VS SINDIKATA • Sindikati povećavaju najamnine ne na račun profita već na teret najamnina sindikalno neorganiziranih radnika. • Sindikati ne mogu povećati realne najamnine ali svojim zahtjevima za višom cijenom rada mogu pokrenuti inflacijsku spiralu. • Sindikati mogu povećati nezaposlenost koja se može javiti bilo kao nezaposlenost čekanja ili klasična nezaposlenost.