KONDICIJSKA PRIPREMA

1. KONDICIJSKA PRIPREMA

2. Kondicijski trening se može definirati kao proces unapređenja motoričkih i funkcionalnih sposobnosti, morfoloških karakteristika, zdravstvenog statusa sportaša te za tu svrhu potrebnih motoričkih znanja.

3. Vrste kondicijske pripreme • Višestrana kondicijska priprema • Bazična kondicijska priprema • Specifična kondicijska priprema • Situacijska kondicijska priprema

4. Opća ili višestrana fizička priprema • “Podrazumijeva proces skladnog ili višestranog razvoja motoričkih i funkcionalnih sposobnosti i morfoloških karakteristika uz uvažavanje specifičnih zahtjeva pojedinog sporta ili sportske discipline” (Milanović, 1997) • Razvijaju se one karakteristike koje se u konkretnom sportu ne mogu izravno promijeniti, nego se javljaju kao faktora kasnijeg razvoja specifičnih sposobnosti

5. Opća ili višestrana fizička priprema • Potreban je oprez u planiranju veličine promjena općih karakteristika zbog mogućeg negativnog transfera na specifične sposobnosti • Opća fizička priprema usmjerena je na: poboljšanje sposobnosti svih topoloških regija tijela, podizanje efikasnosti svih organa i organskih sustava, unapređenje funkcionalnih sposobnosti te primarne jakosti, brzine, izdržljivosti, koordinacije i gibljivosti.

6. Opća ili višestrana fizička priprema • Prema Gabrijeliću (1984), za koncipiranje programa opće kondicijske pripreme koriste se vježbe: • Za harmoničnu i višestranu obradu svih segmenata lokomotornog aparata • Za razvoj planirane snage i gibljivosti • Za razvoj koordinacijskih sposobnosti • Za razvoj primarnih brzinskih svojstava (brzine motoričke reakcije, brzine pokreta i frekvencije pokreta u pravocrtnom i krivocrtnom gibanju • Za razvoj aerobne izdržljivosti

7. Opća ili višestrana fizička priprema • Posebno je važno poznavati kritične zone lokomotornog aparata, koje su izložene najvećim naporima i u kojima se mogu pojaviti različite mikrotraume i oštećenja • Opća fizička priprema mora osiguravati odgovarajuću jakost svih dijelova tijela u smislu formiranja “prirodnog korzeta” kao zaštite od ozljeđivanja mišića, zglobova, ligamenata i tetiva.

8. Opća ili višestrana fizička priprema • Vermeil i Heland, 1997. - razvoj radnog kapaciteta, kao pretpostavka za razvoj bazičnih i specifičnih sposobnosti • Posebno je učinkovita u višegodišnjem trenažnom razdoblju • Provodi se u gotovo svakom godišnjem ciklusu treninga vrhunskih sportaša • unapređenje: • aerobnih sposobnosti (regeneracijskog i ekstenzivnog tipa) • primarnih motoričkih sposobnosti • sastava tijela (odnos mišićne mase i potkožnog masnog tkiva) te • zdravstvenog statusa sportaša

9. Opća ili višestrana fizička priprema • Karakteristična je upotreba: • najšireg repertoara trenažnih sadržaja, • minimalnog i medijalnog intenziteta opterećivanja, • znatnog trajanja podražaja te • dovoljno dugog trajanja odmora koji mogu biti različiti od specifičnih energetskih zahtjeva konkretnog sporta.

10. Bazična (osnovna) kondicijska priprema • Podrazumijeva razvoj najznačajnijih sposobnosti za uspjeh u konkretnom sportu putem primjene za tu svrhu najučinkovitijih metodskih postupaka • U prvom planu su kondicijska svojstva koja su u jednadžbi uspjeha konkretnog sporta visoko pozicionirana • Važno je daljnje usavršavanje funkcionalnih i motoričkih sposobnosti u kontekstu stvaranja preduvjeta za razvoj specifičnih kvaliteta u području izdržljivosti.

11. Bazična (osnovna) kondicijska priprema • Izabiru se sadržaji koji su najprimjereniji razvoju pojedinog svojstva: • intenzitet opterećenja u rasponu je od medijalnog do maksimalnog, • ekstenzitet ostaje naglašen, ali se prilagođava usmjerenosti treninga, • karakter i trajanje odmora stavljaju sportaše u sve zahtjevnije energetske situacije.

12. Specifična kondicijska priprema • Neposredno je vezana za izvedbu različitih struktura tehničkih elemenata u kondicijskim uvjetima • Integrira kondicijski i tehnički trening • Broj svojstava koja želimo transformirati se sužava na one najvažnije • Važan preduvjet za kreiranje programa specifične kondicijske pripreme je poznavanje tehnike konkretnog sporta • Realizacija ovakvih programa vezana je uz suradnju kondicijskog i glavnog trenera

13. Specifična kondicijska priprema • Metodički parametri specifične kondicijske pripreme približeni su realnim zahtjevima izvođenja struktura gibanja u konkretnom sportu • Sadržaji su isključivo vezani uz tehniku • intenzitet se najčešće kreće od submaksimalnog do maksimalnog • ekstenzitet se znatno smanjuje u odnosu na višestranu i bazičnu pripremu • karakter i trajanje odmora približeni su realnim energetskim uvjetima sportske aktivnosti

14. Situacijska kondicijska priprema • Integrira taktički i kondicijski trening • Odvijaju se u bilo kojim uvjetima suradnje i suprotstavljanja sportaša na sportskom terenu i u okviru dijelova ili natjecanja u cijelosti, uz pojačan dinamizam ili trajanje aktivnosti ili uz povećano vanjsko opterećenje. • Metodički parametri situacijske kondicijske pripreme nastoje se izjednačiti s realnim natjecateljskim uvjetima ili čak nešto uvećati • intenzitet varijabilan, • ekstenzitet jednak ili nešto uvećan, • odmori jednaki ili kraći od realnih.

15. Situacijska kondicijska priprema • Podražaji se odvijaju u motoričko-energetski zahtjevnijim uvjetima od natjecateljskih • Realizira ih glavni trener sa suradnicima uz konzultaciju s kondicijskim trenerom koji određuje energetske parametre • Situacijska kondicijska pripremljenost sportaša omogućuje sportašu neposrednu prezentaciju svih njegovih tehničkih, taktičkih i psihičkih kvaliteta • Realni natjecateljski događaj je možda najznačajniji kondicijski podražaj • Teško je simulirati stvarne natjecateljske situacije obogaćene posebnim psihičkim stanjima. • Natjecanje - transformacijski podražaj, a ne isključivo uvjet iznimnog iscrpljivanja sportaša

16. KONDICIJSKI TRENING (fizička priprema sportaša) KARDIO-RESPIRATORNI TRENING Razvoj funkcionalnih sposobnosti NEURO-MUSKULARNI TRENING Razvoj motoričkih (kvantitativnih) sposobnosti Aerobni Trening A Anaerobni Trening G+P Trening izdržljivosti Trening snage Trening brzine Trening gibljivosti Mješoviti aerobno- anaerobni trening Trening repetitivne snage Trening eksplozivne snage Trening brzinske izdržljivosti Trening brzinske snage Struktura kondicijskog treninga(prema Fox-u, 1980.)

17. Primarni cilj je: Razvoj i stabilizacija kondicijske (fizičke) pripremljenosti sportaša Dominantno djeluje na Energetski sustav Stanično-strukturalni sustav Neuro-mentalni sustav Primarni efekti kondicijskog treninga su: Usavršavanje psihofizičkih (funkcionalno-motoričkih) sposobnosti Odgađanje reakcija umora Ubrzavanje procesa oporavka Smanjenje broja i težine ozljeda Kondicijski trening (fizička priprema sportaša)prema Keul, 1984.

18. STRENGTH ENDURANCE SPEED CO-ORDINATION FLEXIBILITY MUSCULAR ENDURANCE ENDURANCE OF SPEED AGILITY MOBILITY POWER MAXIMUM STRENGTH ANAEROBIC ENDURANCE AEROBIC ENDURANCE MAXIMUM SPEED PERFECT CO-ORDINATION FULL RANGE OF MOTION Prikaz međuzavisnosti između biomotoričkih sposobnosti

19. VIŠESTRANO-BAZIČNI KONDICIJSKI TRENING SPECIFIČNO- SITUACIJSKI KONDICIJSKI TRENING FUNKCIONALNE SPOSOBNOSTI (FS) MORFOLOŠKE KARAKTERISTIKE (MK) ZDRAVSTVENI STATUS (ZS) MOTORIČKE SPOSOBNOSTI (MS) SNAGA I JAKOST AEROBNE SPOSOBNOSTI OPTIMALIZACIJA SASTAVA TIJELA PREVENCIJA OZLJEDA BRZINA SPORTSKA FAZA REHABILITACIJE OZLJEDA AEROBNO-ANAEROBNE SPOSOBNOSTI IZDRŽLJIVOST KOORDINACIJA ANAEROBNE SPOSOBNOSTI AGILNOST FLEKSIBILNOST RAVNOTEŽA MOTORIČKA ZNANJA RELAKSIBILNOST VIDNE SPOSOBNOSTI MS FS MK ZS Struktura kondicijskog treninga KONDICIJSKI TRENING DIJAGNOSTIKA KONDICIJSKIH SVOJSTAVA DOPUNSKI FAKTORI KONDICIJSKE PRIPREME

20. The cycle of activities in training Competition Training Regeneration The main phases of athletic training High performance Specialized training Multilateral development

21. Smjernice za selekcioniranje programa sportskog kondicioniranja su sažete u slijedećih 10 točaka: • Bez obzira na konkretni sport, kondicijski program mora startati s općom (globalnom) pripremom • Načinite listu primarnih pokreta u skladu sa specifičnostima sporta koristeći specifičnosti uključivanja energetskih mehanizama i biomehaničke specifičnosti • Pripremite listu vježbi koje su biomehanički bliske primarnim pokretima konkretnog sporta, ali ih ne imitirajte doslovno.

22. Smjernice za selekcioniranje programa sportskog kondicioniranja su sažete u slijedećih 10 točaka: • Kombinirajte opće pripremne vježbe sa specifičnim kondicijskim vježbama. Podijelite vježbe u grupe u skladu s pokretima i mišićnim grupama koje su angažirane • Uključite sve moguće kondicijske varijante u program: rad s teretom, vježbe s medicinkama, stepenice, rad u pijesku, uzbrdice i nizbrdice, pliometrijske vježbe, akrobatika itd. • Izbjegavajte monotoniju u kondicijskim treninzima, učinite program ugodnim.

23. Smjernice za selekcioniranje programa sportskog kondicioniranja su sažete u slijedećih 10 točaka: • Proučavajte “detaljistički” perfektnu tehniku u svim vježbama. Izvodite vježbe postupno. • Ne imitirajte programe vrhunskih sportaša. Zapamtite, vaši sportaši možda ipak nisu vrhunske zvijezde, a možda to ni neće biti. Pokušajte spoznati njihove individualne i timske kapacitete i limite. Postupno primjenjujte vježbe za koje smatrate da su odgovarajuće za konkretnu situaciju

24. Smjernice za selekcioniranje programa sportskog kondicioniranja su sažete u slijedećih 10 točaka: • Nikada nemojte biti zadovoljni svojim programom. Pažljivo promatrajte rad tokom sezone i bilježite zaključke nakon što je sezona završena. Unapređujte svoj program. • Poštujte pravila periodizacije.

25. Istvan “Steve” Javorek Sports conditioning supervisor J.C.C. College, KansasPrilikom donošenja suda o konkretnom programu i odluke o korištenju istog programa trebalo bi se pridržavati sljedećih pravila: • Prikupiti što je moguće više detaljnih informacija o programu • Selekcionirati i klasificirati informacije • Postepeno ugrađivati nove ideje u program • Pratiti dnevna zapažanja • Pitati sportaše za reakciju nakon primjene novih vježbi

26. Prilikom donošenja suda o konkretnom programu i odluke o korištenju istog programa trebalo bi se pridržavati sljedećih pravila: • Isprobajte nove elemente na sebi samom, ili na malom broju sportaša. Zapamtite, teško je mijenjati navike starih sportaša koji su već postigli rutinu u sportskom treningu. Međutim to nije nemoguće učiniti. • Pozitivna povratna reakcija od sudionika u programu daje treneru neophodan mir i samopouzdanje prije izvedbe programa sa većim brojem sportaša. Zapravo, sportaši određuju uspjeh ili neuspjeh programa.

27. Prilikom donošenja suda o konkretnom programu i odluke o korištenju istog programa trebalo bi se pridržavati sljedećih pravila: • Učiti i usavršavati nove tehnike u vježbama. Izbjegavati podučavati vježbe koje niste u stanju osobno izvesti. Vrlo je važno znati teoretske i biomehaničke informacije o novoj vježbi, koje omogućuju treneru da uoči i ispravi karakteristične greške u vježbama. • Istražujte i eksperimentirajte s novim programima, ali nikada ne dovodite sportaše u situaciju visokog rizika od povređivanja. • Diskutirajte sa sportašima o provođenju novog programa, željenim dostignućima i sličnim problemima.

28. Kritične zone lokomotornog sustava kod nogometaša (Jonath, 1981.)

29. Modeliranje kondicijskog treninga u godišnjem ciklusu podrazumijeva: • Testiranjem utvrditi razinu i strukturu općih, bazičnih i specifičnih kondicijskih sposobnosti • Prepoznati, vrednovati i interpretirati rezultate mjerenja • Oblikovati program kondicijskog treninga oslanjajući se na individualne osobitosti sportaša i dugoročne i kratkoročne ciljeve sportske pripreme • U više vremenskih točaka i ciklusa treninga provesti testiranje tranzitivnih efekata programa vježbanja i izvršiti usporedbu postignutih i željenih rezultata

30. Modeliranje kondicijskog treninga u godišnjem ciklusu podrazumijeva: • Uskladiti plan i program kondicijskog treninga s rezultatima mjerenja • Na kraju utvrditi finalne efekte procesa sportske pripreme • Interpretirati rezultate provjere i staviti u relaciju strukturu i razinu kondicijske pripremljenosti i sportskih rezultata tijekom cijele sezone.