Dr. Ivana Ferić Institut društvenih znanosti Ivo Pilar Osijek, 21. veljače 2014.

1. Izazovi i mogućnosti razvoja prekograničnih projekata između Hrvatske i Srbije usmjerenih ka ruralnom razvoju i razvoju turizmau programskom razdoblju 2014.-2020. Dr. Ivana Ferić Institut društvenih znanosti Ivo Pilar Osijek, 21. veljače 2014.

2. SADRŽAJ IZLAGANJA 1. Trenutni europski kontekst Kohezijska politika, višegodišnji financijski okvir 2014.-2020. 2. Neizravni poticaji Strukturni fondovi, Kohezijski fond, Fondovi za poljoprivredu, ruralni razvoj i ribarstvo Zajednička poljoprivredna politika i programi ruralnog razvoja 3. Europska teritorijalna suradnja Prekogranična suradnja - prioriteti IPA Program prekogranične suradnje Hrvatska – Srbija 2014.-2020. Razvojni programi i inicijative razvoja ruralnog turizma u EU Pristup LEADER i Podržavanje lokalnog razvoja pod vodstvom zajednica (CLLD) 4. Primjeri dobre prakse Prekogranična suradnja Mađarska – Hrvatska, Slovenija – Hrvatska, Hrvatska – Crna Gora, Hrvatska – Bosna i Hercegovina, Hrvatska – Srbija 5. Turizam u ruralnim pograničnim prostorima – nova razvojna šansa

3. TRENUTNI EUROPSKI KONTEKST: Višegodišnji financijski okvir i budućnost kohezijske politike Novi programi financiranja Europske unije izravno su povezani s novim proračunom, odnosno višegodišnjim financijskim okvirom EU za razdoblje 2014.-2020. U novom programu financiranja sredstva će biti alocirana na sljedeći način:  33% (336 milijarda eura) za kohezijsku politiku • 4% (40 milijarda eura) za Sredstvo za povezivanje Europe (Connecting Europe Facility) • 63% (649 milijarda eura) za poljoprivredu, istraživanje i vanjsku pomoć • U proračunskom razdoblju 2014.-2020. Europska unija želi izmijenjenom kohezijskom politikom ostvariti ciljeve Strategije Europa 2020. te postići tri prioriteta: Održivi razvoj Pametan rast Rast uključivosti

4. Višegodišnji financijski okvir i NEIZRAVNI POTICAJI • Neizravni poticaji čine gotovo 76% proračuna EU za razdoblje 2014.-2020. • Najveći dio neizravnog financiranja usmjeren je na regionalne i poljoprivredne potpore

5.  U financijskom razdoblju EU 2014.-2020. Hrvatskoj će biti dostupna sredstva iz Kohezijskog fonda i Strukturnih fondova koja iznose oko 8 milijardi eura Za učinkovito korištenje sredstava EU ključna je izrada kvalitetnih i sveobuhvatnih programskih dokumenata (STRATEŠKIH DOKUMENATA)Iznimno je važno: da se programski dokumenti izrađuju po principu partnerstva, te  da se u proces uključe sve relevantne institucije kako bi se obuhvatile i identificirale potrebe i razvojni prioriteti

6. Fondovi za poljoprivredu, ruralni razvoj i ribarstvo Zajednička poljoprivredna politika EU (ZPP): temelji se na dva stupa: tržišnoj politici (potpora za povećanje prihoda) te politici ruralnog razvoja (javna dobra) prvi stup financira se iz Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi (EFGP) koji osigurava izravnu financijsku pomoć poljoprivrednicima u zemljama članicama drugi se stup financira iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR) koji je usmjeren na financiranje programa ruralnog razvoja

7. Instrumenti Zajedničke poljoprivredne politike 2014.-2020.usmjereni su na: jačanje konkurentnosti i održivosti poljoprivrede  osiguravanje zdrave i kvalitetne proizvodnje hrane europskim građanima očuvanje okoliša i pomoć razvoju ruralnih područja Tri su glavna cilja ZPP 2014.-2020. (2) Održivo upravljanje prirodnim resursima i klimatskim promjenama (1) Održiva proizvodnja hrane (3) Uravnoteženi teritorijalni razvoj

8. Programi ruralnog razvoja Izvor: Europska mreža za ruralni razvoj, 2014., http:// enrd.ec.europa.eu U državama članicama EU trenutačno se provodi 88 programa ruralnog razvoja.Od Europskoga poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR) ti programi zajedno dobivaju 96,2 milijarde eura.Dvije su glavne kategorije financijske pomoći: bespovratna sredstvainstrumenti financijskog inženjeringa (skraćeno „financijski instrumenti“), poput kreditnih fondova, jamstvenih fondova, fondova rizičnog kapitala, dioničkih fondova i programa subvencija kamata.

9. UPRAVA ZA UPRAVLJANJE EU FONDOM ZA RURALNI RAZVOJ, EU I MEĐUNARODNU SURADNJU temeljni programski dokument za korištenje sredstava iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj upućen je na neformalne konzultacije u Opću upravu za poljoprivredu (DG AGRI) komentari, prijedlozi ili primjedbe zaprimaju se do 28. veljače 2014. Strateški dokument: Program ruralnog razvoja 2014. – 2020. Izvor: Ministarstvo poljoprivrede RH, 2014.

10. POMOĆ TREĆIM ZEMLJAMA Osim Kohezijskog i Strukturnih fondova, te Fondova za poljoprivredu, ruralni razvoj i ribarstvo postoji i treći oblik neizravnih poticaja, pod nazivom „Pomoć trećim zemljama” a uključuje brojne instrumente financijske potpore:

11.  teritorijalna suradnja je drugi temeljni cilj kohezijske politike Europske unije u razdoblju 2014.-2020. stvaranje podloge za razvoj koordinirane, sustavne i strateški usmjerene suradnje na lokalnoj, regionalnoj i središnjoj državnoj razini s partnerima iz susjednih zemalja i ostalih regija EU kroz zajednički pristup na odgovarajućoj administrativno-teritorijalnoj razini smanjiti negativan utjecaj granica i promovirati društveno-gospodarsku koheziju

12. Teritorijalna suradnja  PREKOGRANIČNA suradnja Hrvatska može punopravno sudjelovati u sva tri dijela europske teritorijalne suradnje: Kroz jačanje PREKOGRANIČNE SURADNJE u pograničnim područjima pridonosi se: sveukupnom razvoju teritorijalne suradnje povećanju međunarodne konkurentnosti hrvatskih pograničnih regija  smanjenju društvene i gospodarske nejednakosti među hrvatskim regijama i ujednačavanju njihova razvoja Prekograničnoj suradnji Transnacionalnoj suradnji Međuregionalnoj suradnji

13.  nastavak suradnje dviju država, odnosno pograničnih regija iz prethodnog programskog razdoblja osnaživanje postojećih i izgradnja novih partnerstva nadogradnja postignutih rezultata i daljnja razmjena iskustava između dviju država sudionica programaProces izrade novog programa te uspostave sustava za njegovo upravljanje započeo je u 2013. godini i nastavit će se do 2014., nakon čega započinje provedba programa i korištenje alociranih sredstava. IPA program prekogranične suradnjeHrvatska – Srbija 2014.-2020.

14. PRIORITETI Programa prekogranične suradnje • održivi razvoj okoliša • razvoj tržišta – gospodarski razvoj • poboljšanje suživota na vanjskim granicama EU • poboljšanje kvalitete života u graničnim područjima • izgradnja kapaciteta lokalnih / regionalnih / nacionalnih institucija za provedbu EU programa Program prekogranične suradnje Hrvatska – Srbija posebno usmjeren na: poticanje razvoja turizma na osnovi prekograničnog identiteta i prirodnih i kulturnih dobara prekograničnog područja

15. Razvojni programi i inicijative razvoja ruralnog turizma u EU Razvoj ruralnog turizma s posebnim naglaskom na agro ili farm turizam, predmet je politike mnogih europskih zemalja s ciljem unaprjeđenja globalnog društvenog i ekonomskog razvoja. Koncept poticanja održivog razvoja lokalnih i ruralnih područja bazira se na održivom gospodarskom razvoju, povećanju životnog standarda te očuvanju prirodne, kulturne i tradicijske baštine. U tom smislu, od lokalnih se i regionalnih vlasti očekuje primjena sljedećih mjera politike usmjerenih ka razvoju ruralnog turizma: • Administrativna pomoć (jeftiniji, brži i lakši pristup potrebnim informacijama) • Bolja zakonska regulativa • Osposobljavanje (edukativni programi prilagođeni potrebama potencijalnih ponuditelja turističkih usluga) • Oporezivanje i financije (porezni sustav koji će olakšati život seoskim gospodarstvima kao i drugim poduzećima povezanima s turističkim aktivnostima u ruralnim područjima) • Lakši pristup financijama (olakšati pristup novčanim potporama, strukturnim fondovima, povoljnim bankovnim kreditima; regijama s izraženijim depopulacijskim procesima omogućiti posebne poticaje) • Izgradnja potrebne infrastrukture • Marketing

16. Pristup LEADER Osim brojnih fondova čija su sredstva dostupna projektima iz područja ruralnog razvoja, među najpoznatijim ciljanim programima za potporu razvoju ruralnog prostora zemalja EU s posebnim naglaskom na razvoj ruralnog turizma jest program LEADER (“Links between actions for the development of the rural economy”). Temelj LEADER pristupa je: • suradnja između državne uprave, lokalne samouprave, nevladinih organizacija i privatno-komercijalnog sektora • s ciljem definiranja razvojnih smjernica na lokalnoj razini, razvijanja kapaciteta te razmjene znanja i iskustava ruralnih zajednica • ta suradnja realizira se kroz tzv. lokalne akcijske grupe (LAG), oblik lokalno-privatnog partnerstva koje čine predstavnici lokalnih i regionalnih vlasti, privatnog sektora, te civilnog društva U financijskoj perspektivi 2007.-2013. Leader pristup bio je uklopljen u EAFRD kao jedna od prioritetnih skupina mjera. Leader pristup je također uklopljen i u mjere IPARD-a. Sredstva pomoći može koristiti širok krug subjekata kao što su: • ruralni čimbenici, poljoprivredne organizacije, udruge i sindikati, • udruge za zaštitu okoliša, organizacije koje pružaju usluge u kulturi zajednice, uključujući medije, • udruge žena, poljoprivrednici, šumari i mladi

17. Podržavanje lokalnog razvoja pod vodstvom zajednica (CLLD) U financijskom razdoblju 2014.-2020. pristup LEADER bit će nadopunjen CLLD metodom (eng. Community-Led Local Development). Poput LEADER-a, Podržavanje lokalnog razvoja pod vodstvom zajednica (CLLD) pristup je „odozdo nagore” (eng. bottom-up) koji: • pomaže pokrenuti lokalne resurse u svrhu razvoja lokalne zajednice • prepoznaje da ljudi i skupine u lokalnim zajednicama, posebno onima koje su relativno izolirane, mogu bolje poznavati lokalne probleme koji se moraju rješavati te imaju bolji osjećaj pripadnosti i obveze u smislu uspješnosti projekta Europska komisija jedinicama lokalne samouprave (JLS) preporučuje CLLD kao „alat" u funkciji lokalnog razvoja, a koji treba biti: • vođen od strane lokalne zajednice, lokalnih akcijskih grupa (LAG) koje su sastavljene od predstavnika javnih i privatnih socio-ekonomskih skupina • kreiran da odražava lokalne potrebe i potencijale te da uključi inovativne značajke u lokalni kontekst, umrežavanje i suradnju

18. CLLD „alat” u funkciji poboljšanja efekata javnih lokalnih politika Ključne komponente CLLD pristupa su lokalne strategije razvoja, lokalne akcijske grupe i stanovništvo pokriveno lokalnom strategijom. Lokalnim razvojnim strategijama trebao bi se definirati prostor i populacija koju strategija pokriva, analizirati razvojne potrebe, opisati strategije i ciljeve, opisati proces uključivanja lokalne zajednice u razvoj strategije, opisati upravljanje i nadzor nad provedbom strategije i napraviti financijski plan strategije, uključujući i plan sredstava odabrane mjere EU fondova. Lokalne akcijske grupe (LAG) trebale bi biti sastavljene od lokalne vlasti, lokalnih poduzetnika i građana (civila). Upravo bi oni trebali zajednički definirati lokalnu razvojnu strategiju, pripremiti i objavljivati natječaje za prijavu projekata, zaprimati prijedloge projekata i ocjenjivati njihovu usklađenost sa razvojnom strategijom, vršiti proces odabira najusklađenijih strategija i nadzirati provođenje razvojne strategije. Lokalne akcijske grupe same određuju veličinu prostora i populacije lokalne strategije razvoja, a iskustva iz EU pokazuju da su optimalni prostori oni na kojima živi između 10.000 i 100.000 stanovnika.

19. Projekt: KAČA II ˝Nadogradnja kulturne i turističke ponude u prekograničnom području˝ Cilj: Pomicanje kulturnih vrijednosti i turističke ponude područja uz granicu Međimurske županije i regije Zala u Mađarskoj. Opis: U kontekstu projekta organiziran je jednotjedni muzički kamp za 40-ero djece iz Hrvatske i Mađarske, obnovljene su dvije garderobe Centar za kulturu Čakovec, organizirani su besplatni međusobni posjeti svih zainteresiranih građana na kulturne i turističke manifestacije u Čakovcu u Nagykanizsi, izrađena je brošura na trima jezicima - hrvatskom, mađarskom i engleskom jeziku radi promocije kulturnog i turističkog sadržaja prekograničnog područja, izrađena je mrežna stranica projekta te je pokrenuta mreža lokalnih medija radi boljeg razumijevanja kulturnih različitosti i sličnosti obaju područja. Trajanje:2011. - 2012. Korisnik: Razvojna agencija Grada Čakovca Partneri: Turistička zajednica Grada Čakovca, Centar za kulturu Čakovec, Grad Nagykanizsa, Samouprava Hrvatske manjine Nagykanizsa, Centar za kulturu Kanizsa, Turistička zajednica Grada Nagykanizsa Iznos sredstava: 100.000 eura

20. Projekt: Projekt BeRi - Besede i riječi Cilj: Doprinijeti koheziji prekograničnog područja učenjem jezika ˝susjeda˝ i boljim međusobnim poznavanjem kulturnih tekovina Slovenije i Hrvatske. Opis: U okviru projekta pokrenut je tečaj slovenskog jezika u karlovačkoj knjižnici te učenje hrvatskog jezika u knjižnici Mirana Jarca, i to osnovni i poslovni. Tečaj je polazilo četrdesetak polaznika (studenata, umirovljenika, profesora, inženjera i radnika). Projektom Beri ostvareni su značajni ciljevi kao što su: gospodarski razvoj regije, bolje poslovno komuniciranje zahvaljujući znanju jezika susjeda, povećana razmjena znanja, tehnologija i kulturnih sadržaja, razvoj prekogranične knjižnične razmjene s ciljem poticanja znanja o književnosti i kulturi susjeda, razvijanje tolerantnosti, razumijevanja i suživota putem razmjene kulturnih sadržaja. Također, projektom je poboljšana međunarodna suradnja u toj domeni, te su ostvareni i učvršćeni kontakti za daljnju suradnju i buduće projekte. Trajanje:2009. - 2011. Korisnik: Gradske knjižnice ˝Ivan Goran Kovačić˝, Karlovac Partneri: Knjižnice ˝Mirana Jarca˝ , Novo mesto, Slovenija Iznos sredstava: 95.989 eura

21. Projekt: Priroda za budućnost Cilj: Turistička valorizacija zaštićenih prirodnih područja u Hrvatskoj i Crnoj Gori Opis: U okviru projekta proveden je biološki monitoring špilje Šipun te je započeta provedba radova na špilji, a radovi se izvode i na vidikovcu na Lastovu, čime će te dvije lokacije biti dostupne turističkim posjetiocima. U pripremi je i ekološka granična studija o biološkoj raznolikosti špiljskih objekata te provedba radova na uspostavi herpetološkogcentra u Majkovima te osmišljavanju i uspostavi tematske staze biološke raznolikosti na Baćinskim jezerima. Trajanje: 2011. - 2013. Korisnik: Regionalna razvojna agencija DUNEA, Hrvatska Partneri: Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima DNŽ, Hrvatska; Poduzeće za nacionalne parkove, Crna Gora Iznos sredstava: 404.655 eura

22. Projekt: ABCDE Posavina (eng. Agricultural BiomassCross-border DevelopmentofEnergy in Posavina) Cilj: Projektom se promovira korištenje agro-biomase kao značajnog izvora energije koji može unaprijediti gospodarsku produktivnost ruralnog područja te doprinijeti zaštiti okoliša. Opis: Osnovne aktivnosti usmjerene su na analiziranje poljoprivrednih kapaciteta za energiju biomase u ciljnom području, poticanje lokalnih vlasti da uključe projekte biomase u svoje razvojne planove, aktivnosti uključivanja lokalnih poljoprivrednika u razvoj energije biomase te promocija bioenergije u kontekstu održivog razvoja. Trajanje:2011. - 2013. Korisnik: Energetski institut Hrvoje Požar u Zagrebu i Univerzitet Banja Luka Partneri: Vukovarsko-srijemska županija, Općina Odžak, Općina Šamac, Općina Domaljevac-Šamac, Općina Orašje, Vlada Brčko distrikta Iznos sredstava: 320.000 eura

23. Projekt: STOP CSF Sprečavanje širenja klasične svinjske kuge u prekograničnom području Cilj: Poboljšanje sanitarnih standarda kako bi se smanjio rizik prijenosa klasične svinjske kuge (eng. Classical Swine Fever, CSF) u prekograničnoj regiji. Opis: U kontekstu projekta održane su radionice, analizirano je više obiteljskih farmi za izgradnju dezobarijera te je napravljen upitnik prema kojemu će se vršiti odabir obiteljskih farmi na kojima će se graditi dezobarijere kako bi se smanjila ekonomska šteta koju u ovoj pograničnoj regiji stvara klasična svinjska kuga zbog neusklađenosti sa standardima Europske unije. Projekt je smanjio rizik prenošenja klasične svinjske kuge u prekograničnoj regiji te učvrstio suradnju Hrvatske i Srbije. Prema standardima EU, Hrvatska će opet moći izvoziti svinjetinu i svinjske prerađevine u zemlje EU kada dokaže da je iskorijenjen virus svinjske gripe i da nema nikakve opasnosti za zemlje EU. Upravo ovim projektom Hrvatska se približila tim standardima. Trajanje: 2011. - 2012. Korisnik: Osječko-baranjska županija i Naučni veterinarski institut Novi Sad Partneri: Regionalna razvojna agencija Slavonije i Baranje d.o.o. Iznos sredstava: 222.186 eura

24. ZAKLJUČNO: Turizam u ruralnim pograničnim prostorima – nova razvojna šansa • Ciljevi svake prekogranične suradnje prvenstveno su poboljšati kvalitetu života u pograničnom području, omogućiti održiv gospodarski razvoj kroz mrežu zajedničkih prekograničnih djelatnosti i kroz jačanje kapaciteta za inovacije, povećati socijalnu koheziju te očuvati prirodne i kulturne posebnosti. • Razvoj ruralnih područja i povezano s time razvoj turizma u ruralnim područjima postaje prioritetom razvojne politike na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini, a temelji se na održivom razvoju. Važnost ruralnog turizma ogleda se u interakciji poljoprivredne proizvodnje, proizvodnje tradicionalnih proizvoda, prezentiranja tradicije, tradicijske gastronomije i turističkih usluga, odnosno korištenju već postojećih resursa. • Ruralni turizam je od interesa različitih državnih resora koji zakonskim provedbenim propisima reguliraju razvoj kapaciteta u ruralnom području. U novije vrijeme vidljivi su i značajniji pomaci te interesi različitih vladinih i nevladinih agencija i udruga koji su, ugledajući se na europske susjedne zemlje, spoznali iznimnu važnost ruralnog turizma kao alata u razvoju ruralnih, nerazvijenih prostora. • Ruralni pogranični prostori Hrvatske i Srbije svoj bi budući razvoj u velikoj mjeri mogli temeljiti na razvoju turizma kao djelatnosti koja djeluje integrativno na lokalno gospodarstvo, a čemu u najvećoj mjeri pridonosi nova regionalna politika Europske Unije te njeni razvojni programi i inicijative.

25. Hvala na pozornosti Dr. Ivana Ferić Institut društvenih znanosti Ivo Pilar Osijek, 21. veljače 2014.