Globalni migracijski trendovi i iskustva u provođenju useljeničkih politika

1. Globalni migracijski trendovi i iskustva u provođenju useljeničkih politika Sunčanica Skupnjak-Kapić Međunarodna organizacija za migracije (IOM)

2. Sadržaj Uvod Razmjeri, trendovi, novi obrasci migracija Migracijske politike Useljenička politika EU Zaključci

3. Migracije su … Složen, globalni fenomen Uvodno o migracijama 191 mil. međunarodnih migranata u svijetu 8.4 mil. izbjeglica (2005) 23.7 mil. interno raseljenihosobau 52 zemlje Fenomen koji utječe na sve zemlje, bilo kao na zemlje podrijetla, tranzita, odredišta ili sve češće, mješovito Značajan potencijal za razvoj i napredak: novčane doznake, prijenos znanja, doprinos gospodarstvima zemalja domaćina Negativne strane: odljev mozgova, neregularne migracije, a posebice trgovanje ljudima i krijumčarenje, socijalne tenzije Izvor: UN Pop. Div. ili, detaljnije…

4. Migracije : što ih pokreće? Svi čimbenici zajedno • Demografske potrebe i potrebe tržišta rada razvijenih zemalja • Razlike u plaćama i pritisak kriza u zemljama u razvoju • Međudržavne mreže 4. Ostali čimbenici - pristupačniji prijevoz i komunikacije podržavaju i podržavati će međunarodne migracije i u budućnosti

5. Migracije: Koliko? • Svaki 35.stavnovnik svijeta je međunarodni migrant, oko 3% svjetskog stanovništva Ako skupimo sve migrante svijeta u jednu zemlju, ona bi tvorila 5. po broju stanovnika zemlju svijeta 1.31 mlrd. 1. Kina 1.11 mlrd. 2. Indija 301 mln. 3. Indonezija 231 mln. 4. SAD Izvor:United Nations International Migration Report 2002 5. Migrantland 191mln.

6. Migranti: Gdje se nalaze? • 75% svih međunarodnih migranata živi u 28 zemalja • 1 od 3 migranta živi u Europi, a svaki četvrti u Sjevernoj Americi 1. SAD 38.4 2. Rusija 12.1 3. Njemačka 10.1 4. Ukrajina 6.8 5. Francuska 6.5 6. Saudijska Arabija 6.4 7. Kanada 6.1 8. Indija 5.7 9. UK 5.4 10. Španjolska 4.8 11. Australija 4.1 12. Kina 3.3 Izvor: UN Pop. Div., UNDESA, 2005 Mapa 1: Migrantska populacija u 12 glavnih zemalja (u mln.)

7. Migranti: odakle dolaze? 3 glavne zemlje podrijetla: Indija - oko 20 milijuna Kina – dijaspora od oko 35 milijuna Filipini - oko 7 milijuna Izvor: Global Commission on International Immigration (GCIM) Mapa2: 3 glavne emitivne zemlje

8. Migranti: Kamo idu? 3 glavne odredišne zemlje: SAD s 35 mln. migranata: 20% globalnog migrantskog kontingenta Ruska Federacija s 13.3 mln. migranata: 7.6 % uk. migrantskog kontingenta Njemačka s 7.3 mil. migranata: 4.2% globalnog kontingenta Izvor: Global Commission on International Immigration (GCIM) Mapa 3: 3 glavne odredišne zemlje

9. Migranti: Kamo idu? Glavne odredišne regije: Europa ima najveću migrantsku populaciju na svijetu - više od 56 milijuna 56 mil. 50 mil. • Azija na 2. mjestu - 50 milijuna Izvor: UN Pop. Div. 2002

10. Trend: intenziviranje i novi smjerovi kretanja Glavni pokreti 1960.-ih 75 mln migranata Glavni pokreti 2000.-ih 191 mln migranata

11. Novi obrasci: novi tokovi • Migracije više nisu samo kretanja u smjeru jug-sjever (iz zemalja u razvoju u razvijene zemlje) • 61 mln. se kreće unutar zemalja u razvoju Izvor: UN World Population Prospects Mapa 4: Glavni tokovi sjever-jug i između zemalja u razvoju Source: UN World Population Prospects

12. Novi obrasci: porast visokoobrazovanih migranata i privremenih kretanja • migracije visokoobrazovanih stručnjaka su u porastu • (npr. broj nositelja H-1B vize u SAD-u* se u razdoblju 1998.-2003. • utrostručio) • većina OECD zemalja modificirala svoje useljeničke sustave • kako bi stimulirala i omogućila njihov primitak • nekvalificirani radnici još uvijek najbrojnija skupina (3-D fenomen) • sve više privremenih kretanja, cirkularna migracija • pristup dugotrajnijoj migraciji uglavnom otvoren stručnim i • visokoobrazovanim radnicima *prema Zakonu o useljenju i drzavljanstvu SAD-a neuseljenička kategorija vize, dozvoljava američkim poslodavcima da privremeno zaposle strance koji imaju obrazovanje ekvivalentno “US Bachelor’s Degree”.Izvor: U.S. Citizenship & Immigration Services

13. D C B A B C A D Novi obrasci: više ruta i strategija • Kratkotrajne 1-3 godine • Višeetapne • Cirkularne

14. Nove destinacije Tradicionalne imigracijske zemlje Nove destinacije Australija Irska Italija Kanada Norveška Novi Zeland Španjolska SAD Rusija Južna Afrika Japan Saudijska Arabija Source: U.N. World Population Prospects 2006

15. Ublažavanje siromaštva • Socijalne tenzije • Zadovoljavanje potreba trzista • rada • Troškovi javnih sluzbi • Smanjenje nezaposlenosti • Pritisak na plaće • Povećanje produktivnosti • Novčane doznake $268 mlrd • ‘Odljev mozgova’ • Prijenos i povratak znanja • i ulaganja • Neregularne migracije • Kulturološka raznolikost • Sigurnosni rizici • Socijalni dinamizam, inovacije • Troškovi integracije Ocjena učinaka migracija • Bilanca +

16. « Imigracije snižavaju plaće i oduzimaju poslove » « Imigracije povećavaju troškove sustava socijalne sigurnosti » Mitovi i stvarnost o migracijama • Smanjenje srednje nadnice po satu je 0.3% - 0.8 %: • od $13 na $12.6* • vidljivije za određene kategorije radnika • imigranti se zapošljavaju kad se radna mjesta ne mogu popuniti domaćim radnicima • Migracije obrazovanih generiraju nove poslove • ovisi o dobi, razini obrazovanja, socijalnoj i • etničkoj pozadini • migranti u pravilu više doprinose sustavima socijalne sigurnosti nego što troše – neto doprinos • uglavnom se sami uzdržavaju Izvor: National Research Council study (1997)

17. Procjene: Neregularne migracije • Između 30 i 40 milijuna neregularnih migranata u svijetu: 15 - 20% uk.broja1 U SAD-u je 11-12 mln. “nedokumentiranih” migranata2 Najveći apsolutni broj neregularnih useljenika 30% uk.broja stanovnika rođenih u inozemstvu God. priljev: oko 500,000 Europa ima 8 mln. “neregularnih” migranata3 30% uk.broja stanovnika rođenih u inozemstvu God. priljev: oko 500,000 Izvor: Global Commission on Int’l Migration1, U.S. State Department2, European Commission3, OECD3

18. Migracijske politike • Migracije - usko povezane s ukupnim razvojem i politikama na području gospodarstva, rada i zapošljavanja, socijalne sigurnosti, zdravstva, obrazovanja, kulture i sigurnosti • prilikom utvrđivanja nacionalne migracijske politike važno uzeti u obzir sve te međuodnose • Polazište: dugoročni nacionalni razvojni ciljevi i potrebe, uz uvažavanje globalnih kretanja, međunarodne suradnje i načela ljudskih prava i prava migranata sukladno međunarodnim konvencijama.

19. Migracijske politike Nacionalne migracijske politike u pravilu uključuju: 1) upravljanje ulaskom, tranzitom, izlaskom i povratkom stranih državljana u i iz nacionalnog teritorija, 2) utvrđivanje kategorija stranaca kojima se odobrava boravak na teritoriju države, pod kojim uvjetima, za koje razdoblje, u koju svrhu i s kojim pravima i odgovornostima, 3) integraciju onih kojima je odobren boravak kako bi postali funkcionalni članovi društva 4) mjere koje se odnose na državljane u inozemstvu i dijasporu u širem smislu - u cilju održavanja veza i poticanja njihovog povratka

20. Migracijske politike • Tradicionalne useljeničke zemlje (Australija, Kanada, SAD) razvile useljeničke politike usmjerene trajnom nastanjenju • Regionalne zajednice (EU i ECOWAS) dozvoljavaju slobodu kretanja državljana zemalja članica preko državnih granica, kao i slobodu boravka i rada u drugoj zemlji članici, dok se kretanje državljana trećih zemalja regulira posebnim useljeničkim politikama. • Kvotni sustav ili sustav bodovanja (Point system) • Globalno: usmjerenost ka visokokvalificiranim radnicima i povećanje restriktivnosti nakon 2001.g.

21. Useljenička politika EU • Zajednička useljenička politika još uvijek nije usvojena • Osnovne odrednice: demografske promjene (starenje stanovništva i smanjenje kontingenta radne snage) i deficiti na tržištu rada • Potrebe za stranom radnom snagom nasuprot nekim restriktivnim nacionalnim migracijskim režimima - asimetrija koja utječe i na porast neregularnih migracija ( 8 mln), EU zovu i “Europskom tvrđavom” • Analitičari se slažu da su useljenici nužni za ublažavanje demografskih deficita i nestašica na tržištu rada • Mobilnost radnika unutar EU niska – ukloniti prepreke slobodi kretanja radnika • Masovni programi regularizacije (Italija, Španjolska) – reguliranje statusa neregularnih miranata

22. Useljenička politika EU Razvoj: • Članak 63(3) Ugovora o Europskoj zajedniciodređuje da Vijeće usvaja mjere o useljeničkoj politici unutar sljedećih područja: a) uvjeti ulaska i boravka, i standardi o postupcima izdavanja dugotrajnih viza i dozvola boravka od strane zemalja članica, uključivo one sa svrhom spaanja obitelji” i b) nezakonito useljenje i nezakoniti boravak, uključujući povratak osoba koje su nezakonito boravile. • Amsterdamski ugovorpomaknuo migracijska pitanja iz Trećeg u Prvi stupEuropske unije- neposredna jurisdikcija EU-a, a Schengenska pravila uvedena u pravnu stečevinu • Haški program(2004) • “Zeleni papir o pristupu EU upravljanju ekonomskom migracijom” (2005) stimulirao konzultacijski proces

23. Useljenička politika EU • Plan politike o zakonitoj migraciji” (2005)- opisuje situaciju i perspektive EU tržišta rada kao scenarij potreba, temeljen na demografskim trendovima i predlaže selektivan pristup, - ostale mjere: - osnivanje EU Imigracijskog portala, - revizija i razvoj Europskog portala radne pokretljivosti (EURES) - Europska migracijska mreža. - integracija useljenika - suradnja sa zemljama podrijetla - potpora cirkularnoj i povratnoj migraciji, te obuka u zemljama podrijetla.

24. Useljenička politika EU: aktualna događanja • Francusko predsjedanje (od 1. srpnja 2008.) priprema prijedloge za cjelovit pristup radnim migracijama • EU poslodavci i sindikati za vrijeme “Tjedna zapošljavanja 2008”pozvali EU na otvaranje prema useljenicima • Globalizacija i demografske promjene stvaraju povećani pritisak na EU tržiste rada - pitanja imigracije i pokretljivosti radne snage su u samom vrhu interesa “Tjedna zapošljavanja 2008”

25. Useljenička politika EU - najave Francuskog predsjedanja • 8.-9.10.08. rasprava i glasovanje u Parlamentu o prijedlogu tzv. EU plave karte (EU Blue Card)koji je EK predstavilau rujnu 2007. - cilj je privući 20 milijuna uglavnom visokoobrazovanih radnika iz trećih zemalja • “EU imigracijski pakt” je jedan od prioriteta programa Francuskog predsjedanja EU - cilj je integriranje politika zemalja članica EU po raznim pitanjima useljenja – od visokokvalificiranih, rada “na crno”, do povratka neregularnih migranata (15.listopada će biti predstavljen Europskom vijeću)

26. Zaključci • Uključeni mnogi sudionici na međunarodnoj i nacionalnoj razini: vlade, migranti, zajednice domaćina, poslodavci, NVO i ostali akteri civilnog društva • Važnost međunarodne suradnje • Mnogi akteri unutar vlada: uska povezanost migracija s ukupnim društveno-ekonomskim razvojem, posebice: gospodarstvom, socijalnom skrbi, sigurnosti, zdravstvom, okolišem, kulturom itd. • Stalni rast međunarodnih migracija i spoznaja da su migracije bile i jesu pozitivna snaga razvoja i društvenog napretka • Osnovni problem je da su migracije još uvijek u velikoj mjeri neplanirane i da se njima ne upravlja na zadovoljavajući način. Državne politike i aktivnosti, umjesto da anticipiraju svoje potrebe i dugoročno planiraju migracijska kratanja, često reagiraju prekasno na potrebe za stranim radnicima i ad hoc formuliraju svoje nacionalne politike

27. Zaključci • Preporuča se uspostava cjelovitog nacionalnog sustava upravljanja migracijamatemeljenog na sveobuhvatnom i koordiniranom pristupu, koji obuhvaća migracijsku politiku, zakonodavstvo te institucionalne i administrativne kapacitete na području migracija. • Uravnoteženi pristup gospodarskim, socijalnim, političkim, humanitarnim, razvojnim i sigurnosnim čimbenicima, uz poštivanje prava migranata • Osnovna dilema više nije trebaju li nam useljenici ili ne, jer oni su već tu, već kako na što učinkovitiji način upravljati migracijama u cilju jačanja njenih pozitivnih i smanjenja negativnih učinaka, a prema utvrđenim razvojnim ciljevima i identificiranim potrebama.