SOCIJALNI RAD PARADIGMA ODRŽIVOG RAZVOJA DRUŠTVA

1. I. MEĐUNARODNA KONFERENCIJA „Socijalni rad i borba protiv siromaštva i socijalne isključenosti – profesionalna usmjerenost zaštiti i promicanju ljudskih prava“ Josip Janković Anita Begić Mostar, Bosna i Hercegovina, 20. – 23. listopada 2010. godine SOCIJALNI RAD PARADIGMA ODRŽIVOG RAZVOJA DRUŠTVA

2. KONCEPT ODRŽIVOG RAZVOJA Osnovni koncept održivog razvoja dolazi iz područja biologije kao i neke druge velike ideje i teorije tijekom 20. stoljeća (OTS); • Globalni koncept na konferenciji UN-a u Shtockholmu 1972. kao odgovor na problem pogoršanja životne sredine; • UN-ova komisija dala je 1987. prvu definiciju održivog razvoja, pod vodstvom Gro Harlem Brundtland, nekadašnje norveške premijerke: "Odgovoriti na zahtjeve današnje generacije, a da se pri tome ne unište mogućnosti da buduće generacije odgovore na svoje zahtjeve.“

3. Socijalni rad i održivi razvoj Znanost i praksa socijalnog rada promoviraju: - socijalnu promjenu, - rješavanje problema u međuljudskim odnosima, - osnaživanje i oslobađanje ljudi u stremljenju blagostanju. Socijalni rad intervenira u točkama gdje čovjek stupa u interakciju sa svojim okruženjem: - preveniranjem nastanka štete, - njenim otklanjanjem.

4. Osnova implementacije koncepta Osnovna smjernica za socijalni rad u održivom razvoju je njegovo određenje kao profesionalne aktivnost i koja sudjeluje u procesu zaštite, osnaživanja i uključivanja u društvo osoba: - koje su mete represije, - u stanju vulnerabilnosti, - na margini društva ili na putu prema njoj. Problemi u implementaciji koncepta održivosti pripisuju se: - sukobu boraca za zaštitu životne sredine i zajednice biznismena, - siromaštvu, bolesti i nejednakosti u velikom dijelu svijeta.

5. Magični trokut održivog razvoja(Hessle,2005.) Ekološka ravnoteža Ekonomska sigurnost Socijalna pravda

6. PREVENCIJA OSNOVA ODRŽIVOG RAZVOJA • U okviru teorije i prakse socijalnog rada prevencija je condicio sine quanon promišljanja i djelovanja bilo kao: - primarna, sekundarna, tercijarna; - opća; - ciljana; - situaciona. • U samoj ideji SOCIJALNOG RADA ideja je „pomoć do samopomoći“ koja inkorporira i PREVENCIJU put do ostvarenja ODRŽIVOG RAZVOJA!

7. Određenje prevencije • Prevenciju je moguće odrediti kao složeni sustav mjera, aktivnosti i kontinuiranog napora usmjerenih otklanjanju rizičnih činitelja i/ili posljedica njihovog djelovanja, jačanja zaštitnih na svim razinama, područjima i ključnim točkama s ciljem osiguranja kvalitetnog rasta, razvoja, prilagodbe i sazrijevanja novih naraštaja u sigurne, prilagođene, uspješne i sretne, a samim tim i zdrave ljude. (Janković, 2006)

8. STRATEGIJA PREVENCIJE PUP DJECE I MLADIH U KONTEKSTU ODRŽIVOG RAZVOJA DRUŠTVA (primjer Hrvatske) Opći CiljStrategije je: osigurati minimalne uvjete potrebne za kvalitetan, uspješan i zdrav rast i razvoj novih naraštaja, otkloniti: - činitelje rizika odgovorne za nastajanje poremećaja u ponašanju, - nastale poremećaje u ponašanju i njihove posljedice.

9. Određenje pojma „poremećaji u ponašanju" Poremećaji u ponašanju su: Složeni skup funkcioniranja i ponašanja djece i mladih, koja u određenoj sredini i vremenu značajno odstupaju od normi te sredine, a predstavljaju nevoljni odgovor na djelovanje činitelja rizika, kojima su djeca i mladi izloženi duže vrijeme, najprije kao obavijest okolini o prisustvu i intenzitetu rizičnih uvjeta rasta i razvoja, a kasnije kao odgovor na njih, izraz usklađivanja svog funkcioniranja s danim uvjetima, novi rizik za dijete i okolinu. (Janković, 2006.)

10. Rizični i zaštitni činitelji u razvoju poremećaja u ponašanju • Rizični čimbenici (Coie i dr., 1993., Kirby i Fraser, 1997., prema Bašić 2001.) definiraju se kao: bilo koji utjecaji koji povećavaju vjerojatnost prvog pojavljivanja poremećaja, napredovanja prema vrlo ozbiljnom stanju te podržavanju problematičnih uvjeta ponašanja. Rizični čimbenici odnose se podjednako na one iz područja prenatalnog i biološkog do širokih okolnosti i uvjeta života koji pogađaju djecu. • Zaštitne čimbenike predstavlja sve ono što djeluje na smanjenje rizika za pojavu poremećaja (ovdje PUPa, asocijalnog i antisocijalnog ponašanja mladih).

11. Posebni ciljevi državne strategije RH: • Unaprijediti sustave kojima će se u najvećoj mjeri suzbijati nastanak rizičnih činitelja odgovornih za pojavu poremećaja u ponašanju. • Poticati izgradnju, razvoj i širenje činitelja zaštite. • Razvijati, organiziranje i usustavljivanje mreže preventivnih aktivnosti. • Potaknuti uspostavu i primjenu programa prevencije na razinama lokalne zajednice, općine, grada, županije i države. • Osigurati evaluacije svih programa.

12. Ključne pretpostavke primjene Strategije prevencije PUP djece i mladih RH • Odluka o važnosti novih naraštaja u pogledu: - brige za ljudske resurse/ kapital u smislu održivog razvoja društva/, - u odnosu prema vlastitoj djeci. • Ustanoviti vladino interdisciplinarno stručno tijelo za: -praćenje provedbe, - kretanje PUP, -stalni razvoj i unapređivanje strategije. • Utvrditi: ključne točke, razine zahvaćanja i prevencije

13. Mreža ključnih točaka i razina prevencije PUP djece i mladih (Janković, 2006)

14. Lokalna zajednica u prevenciji PUP u kontekstu održivog razvoja društva • Uspostaviti općenito bolje životne i komunikacijske uvjete u lokalnim zajednicama • Razviti poticajne programe za različite skupine, • Potaknuti prihvaćanje modificiranih modela rješavanja konflikata osobito unutar obitelji i socijalnih mreža • Potaknuti promjenu načina rada kako socijalnih tako i korekcijskih ustanova

15. Uloga školskog socijalnog rada u prevenciji PUP djece i mladih Izvori rizika vezani uz: - Obiteljsku situaciju koju karakteriziraju obiteljski problemi i konflikti; - neadekvatno ponašanje roditelja kao modela, ovisnost roditelja, siromaštvo i sl.; - školu kao instituciju, a to su uspjeh, problemi s disciplinom, nedovoljna privrženost školi i sl.; - Individualne karakteristike djeteta , okupiranost delinkventnim ponašanjem, povezanost s delinkventnim vršnjacima, biološke determinante i drugo (Wiliams, Ayers, Artur, 1997, prema Bašić i Janković, 2000.).

16. Shema 2. Područja rada školskog socijalnog radnika Dijete Suradnja Školski socijalni radnik Obitelj Lokalna zajednica

17. Zaključci • Razvoj mora poslužiti potrebama ljudi, a posebno onih koji su u situaciji siromaštva, marginalizacije i isključenosti iz društva. • Potreban je kontinuiran, profesionalno i znanstveno utemeljen rad na suzbijanju i uspješnom suočavanju s rizičnim činiteljima svih građana kroz njihov stalni rast, razvoj i osnaživanje te na stalnom unapređenju kvalitete života kao važne komponente opće prevencije. • Socijalni rad sa svojim ciljevima, vrijednosnim određenjima, sustavima izučavanja i djelovanja, metodama i tehnikama već je od svog uspostavljanja kao posebnog znanstvenog i djelatnog područja, suštinski uklopljen u filozofiju održivog razvoja društva na svim razinama i to ne samo deklarativno nego i djelatno.

18. Hvala!