Iskustva Europske unije u osiguranju poljoprivrednika

1. Iskustva Europske unije u osiguranju poljoprivrednika Kvarner Vienna Insurance Group d.d. Vedran Forjan Voditelj osiguranja usjeva, nasada i životinja

2. Koji su to glavni čimbenici koji utječu na ekonomsku stabilnost poljoprivrednika? • Poljoprivredna politika (liberalizacija tržišta, opće i poslovne strategije, tržišni ugovori, potpore, legislativa...) • Organiziranost otkupljivača/trgovaca (pritisak na cijenu i kvalitetu) • Pridržavanje načela struke u proizvodnim procesima (dobra poljoprivredna praksa, provedba sanitarnih mjera, itd.) • Klimatske promjene – opća percepcija potkrijepljena određenim studijama upućuje na to da učestalost i intenzitet ekstremnih vremenskih nepogoda rastu

3. Europska unija i “politički okvir” za dodjelu državnih potpora u poljoprivredi • Ugovor Europske unije s WTO-om definira i klasificira državne potpore kao potpore iz: • zelene košare (potpore bez utjecaja na tržište) • plave košare (izravna plaćanja) • žute (crvene) košare (tržišno iskrivljujuće) • “Urugvajskom rundom pregovora” utanačeno je da će javne potpore u području upravljanja rizikom u poljoprivredi (fondovi državne pomoći i subvencioniranje premije osiguranja) biti svrstane u “zelenu košaru”

4. Definicija koncepta “prirodne katastrofe” na razini EU • Terminologija je određena Smjernicama Europske unije za državne potpore u poljoprivrednom sektoru 2000.-06. (Europska komisija 2000.) • Zbog izrazite heterogenosti u shvaćanju tog koncepta među zemljama članicama, nove Smjernice i Odredbe obvezujućeg karaktera donesene su 2006. godine i ugrađene u sporazum s WTO-om • Od 2010. novom regulacijom uvjetovano je da državne potpore moraju kupiti osiguranje, a već su ranije određene države ukinule mogućnost korištenja državne pomoći za osigurljive rizike

5. “Health check” ZPP-a 2008. • Dokument (dogovor ministara poljoprivrede EU članica) usmjeren prema unificiranijem, jednostavnijem i pravednijem ZPP-u • Sadrži cijeli niz mjera koje se trebaju implementirati te zamjenjuje model državnih intervencija s konceptom “Izvorne sigurnosne mreže” • Posebno značajan u ovom segmentu jer omogućuje veću fleksibilnost u alokaciji proračunskih sredstava (više od 10%) i korištenju istih za, primjerice, financiranje mjera upravljanja rizikom u poljoprivredi

6. Strategije upravljanja rizicima u poljoprivredi • “On-farm” strategije: • Diverzifikacija • Vertikalna integracija • Stabilizacijski proračuni • Strategije prijenosa rizika: • Fondovi državne pomoći (“Public funds”) • Fondovi bazirani na privatnim inicijativama udruženih proizvođača (“Mutual funds”) • Uzajamna osiguranja (“Mutual insurance”) • Osiguranje (“Insurance”)

7. Modaliteti osiguranja • Singularno pokriće (eng. “Single risk insurance”) • Pokriće kombinacije rizika (eng. “Combined risk insurance) • Osiguranje prinosa po jedinici površine (eng. “Yield risk insurance”) • Osiguranje prinosa svih usjeva određenog gospodarstva (eng. “Whole farm yield insurance”) • Osiguranje prihoda (eng. “Revenue insurance”) • Indeksna osiguranja (eng. “Index insurance”) • “Area yield insurance” • “Area revenue insurance” • “Indirect-index insurance”

8. Parametri koji ukazuju na razvijenost tržišta poljoprivrednog osiguranja • U sustav osiguranja u poljoprivredi uključen državni sektor, komercijalni sektor ili kombinacija državnog i javnog sektora (dobrovoljno ili obvezujuće) • Postojanje konkurencije • Postotak ukupno osiguranih površina (eng. “market penetration”) • Dostupnost različitih osigurateljnih proizvoda • Subvencioniranje premije osiguranja

9. Osnovne značajke poljoprivrednog osiguranja u zemljama Europske unije - iskustva • Španjolska • izvršna vlast usko surađuje s udruženjima poljoprivrednika i osiguravajućim kućama, a svi uključeni osiguratelji djeluju zajednički – “pool” po načelu suosiguranja • premija osiguranja subvencionira se do 49%, uključujući i područne subvencije lokalnih vlasti • Francuska, Italija, Luxemburg i Austrija • razvijen segment osiguranja u poljoprivredi, moguće je ugovoriti pokriće za većinu najznačajnijih rizika • osiguranje prinosa – osnovno osiguranje od tuče + dopunska osiguranja

10. Bugarska, Češka Republika, Mađarska, Poljska, Portugal, Slovenija, Slovačka, Švedska • dostupno singularno pokriće i pokriće kombinacije rizika • osim rizika tuče, postoji mogućnost za osiguranje nekoliko preostalih najznačajnijih rizika • Belgija, Nizozemska, Ujedinjeno Kraljevstvo i Njemačka • osiguranje od rizika tuče i osiguranje singularnih pokrića – jedini dostupni produkti • neznatna potražnja za preostalim produktima osiguranja u poljoprivredi

11. Litva i Latvija • tržište poljoprivrednog osiguranja u fazi razvoja • Finska • relativno nerazvijeno tržište osiguranja u poljoprivredi (privatna inicijativa), ali postoji javni “Sustav kompenzacije” za štete u poljoprivredi uzrokovane elementarnim nepogodama • Grčka i Cipar • obvezno osiguranje u poljoprivredi uz podršku javnog sektora

12. Subvencioniranje premije osiguranjaEU / Hrvatska • Italija • cca. 67% ukupne premije osiguranja • Španjolska • cca. 49%, uključujući regionalne subvencije lokalnih vlasti • Austrija • cca. 46% uključujući regionalne subvencije; 50% za tuču i mraz • Portugal • Razina subvencija varira od 35% do 75%

13. Češka Republika • 15% za osiguranje životinja i 30% za osiguranje usjeva i nasada • Slovenija • od 2006., za osiguranje od osnovnih opasnosti (požar, tuča i udar groma), 30-50% • Latvija, Litva, Luxemburg i Cipar • 50% za sve osigurljive rizike • Hrvatska • od 25% do 75% (Ministarstvo, županije, općine i gradovi)

14. Fondovi državne pomoći i “ad hoc” mjere U Grčkoj, Austriji, Švedskoj, Španjolskoj i Portugalu poljoprivrednici ne mogu koristiti sredstva iz državnog proračuna za štete uslijed rizika koje je moguće osigurati U Francuskoj je moguće korištenje sredstava iz državnog proračuna za štete od rizika koje nije uopće moguće osigurati U Italiji su sredstva državne pomoći i “ad hoc” mjere isključene za štete od rizika gdje se premija osiguranja subvencionira

15. Parametri za obračun premije osiguranjaEU 25 / Hrvatska • Europska unija • učestalost pojave definiranog rizika na određenom području i u određenom vremenskom periodu • vrsta rizika i broj pokrivenih rizika • osjetljivost kultura na potencijalne rizike • obuhvat osiguranih proizvođača na istom lokalitetu • tehničke stvari (franšize) • Hrvatska • koriste se gotovo isti ulazni parametri za obračun premije osiguranja kao i u zemljama EU-a

16. Ukupna premija i ostvareni tehnički rezultatEU 25 / Hrvatska • Europska unija • ukupna premija na razini EU-25 (2008.) za osiguranje usjeva i nasada iznosila je otprilike 1.539.000.000,00 EUR, a isplaćene naknade iz osiguranja 1.061.000.000,00 EUR • prosječni tehnički rezultat na razini EU-25 za ovu vrstu osiguranja iznosi od 60% do 75% • Hrvatska (HUO, Godišnje izvješće, 2011.)

17. Mogući smjer razvoja osiguranja u poljoprivredi? • Korištenje i razvoj indeksnih osigurateljnih produkata • Pojedine studije ukazuju da se tim modelom može značajno reducirati rizik • Ipak, treba napomenuti kako u načelu, teritorij Europske unije, zbog svojih raznolikosti, nije najpogodniji za primjenu indeksnih osiguranja • Značajna odstupanja proizvodnih parametara od gospodarstva do gospodarstva, od regije do regije te nedostatak potrebnih statističkih podataka – onemogućuju razvoj ovih produkata

18. Sumirani prikaz najvažnijih čimbenika agro osiguranja u zemljama EU-a • Popratni dokumenti uz prezentaciju_Osijek_24.10.2012..doc

19. Zaključna razmatranja • Tržište poljoprivrednog osiguranja u Europskoj uniji (komercijalni sektor) i dostupni produkti zadovoljavaju potrebe poljoprivrednih proizvođača – kada je riječ o (singularnim) rizicima i pokrićima koji nisu “sistemični” • Ipak, značajni iznosi koji se izdvajaju za “ad hoc” mjere (cca. 900 mio. EUR) godišnje, ukazuju na potrebu daljnjeg razvijanja cjelokupnog sustava osiguranja u poljoprivredi • Dostupnost širih pokrića i osigurateljnih produkata koji prate suvremene potrebe proizvođača, u korelaciji su s razvijenosti tržišta i podrškom javnog sektora

20. Preporuke (smjernice) za Republiku Hrvatsku • Promicanje konkurentnosti • Podizanje svijesti poljoprivrednih proizvođača o osiguranju kao najboljoj strategiji upravljanja rizicima u poljoprivredi • Suradnja javnog sektora (Ministarstva) s osiguravajućim kućama

21. ZAHVALJUJEM NA POZORNOSTI