SLOBODA KRETANJA KAPITALA U PRAVU EUROPSKE UNIJE

1. SLOBODA KRETANJA KAPITALAU PRAVU EUROPSKE UNIJE Dominik Vuletić JeanMonnetKatedra za pravo Ekonomski fakultet Zagreb E-mail: dvuletic@efzg.hr URL: http://www.efzg.unizg.hr/default.aspx?id=11172

2. KONCEPTUALIZACIJA I RAZVOJ • Jedna od četiri temeljene gospodarske slobode zajamčena primarnim pravom od početaka integracije • U stvarnosti najmanje razvijena i supsidijarna (podredna) drugim gospodarskim slobodama Zašto? - kretanja kapitala uvjetovana su u velikoj mjeri monetarnom i ekonomskom politikom, - do završetka uspostave jedinstvenog tržišta i uvođenja monetarne unije de facto je bilo riječ o područjima pod kontrolom država članica uz neke manje izuzetke

3. -ipak, formalno zajamčena sloboda kretanja kapitala olakšala uspostavu unutrašnjeg tržišta na području sloboda kretanja roba i usluga te prava na poslovni nastan -također, doprinos poticaju za autonomni razvoj financijskih tržišta koja će legitimno očekivati pravnu zaštitu od diskriminatornih i protekcionističkih nacionalnih pravnih normi U novije vrijeme dolazi do snažnijeg razvoja slobode kretanja kapitala što se osobito očituje kroz:

4. razvoj sekundarnog zakonodavstva koje direktno uređuje slobodu kretanja kapitala na unutrašnjem tržištu (napose od 1988. god) • povećani broj presuda Europskog suda kojima se tumače prvenstveno norme o slobodi kretanja kapitala u konkretnim predmetima (napose od 1993. god) trend razvoja “nerazvijene” slobode kretanja kapitala Ekonomsku bazu za takav pravni trend predstavlja postizanje viskog stupnja harmonizacije na unutrašnjem tržištu, uspostava monetrane unije te snažni razvoj financijskih tržišta i investicijskih instrumenata.

5. Ipak sloboda kretanja kapitala i dalje zadržava supsidijaran karakter u odnosu na druge temeljne gospodarske slobode europskog prava. Navedeno sljedi iz poučka uočena u dosadašnjem razvoju: Odredbe prava EU o slobodi kretanja kapitala primjenjivane su samo kada transfer novca nije bio sastavni dio plaćanja roba ili usluga.

6. PRIMARNO PRAVO Lisabonski ugovor (izvadak): Članak 63. UFEU (bivši članak 56. UEZ-a) 1. U okviru odredaba određenih ovim poglavljem, zabranjena su sva ograničenja kretanja kapitala među državama članicama te između država članica i trećih zemalja. 2. U okviru odredaba određenih ovim poglavljem, zabranjena su sva ograničenja u platnom prometu između država članica te između država članica i trećih zemalja.

7. Odredbe čl. 65 UFEU (Lisabonskog ugovora) o slobodi kretanja kapitala imaju izravan vertikalan i izravan horizontalan učinak. Pitanje: da li je zabranjeno svako organičenje slobode kretanja kapitala? Lisabonski ugovor (izvadak):

8. Članak 65. UFEU (bivši članak 58. UEZ-a) 1. Odredbe članka 63. ne dovode u pitanje pravo država članica: (a) da primjenjuju odgovarajuće odredbe svojeg poreznog prava kojima se pravi razlika izmjenu poreznih obveznika koji nisu u istom položaju u pogledu mjesta boravišta ili mjesta ulaganja njihova kapitala; (b) da poduzimaju sve nužne mjere za sprečavanje povrede nacionalnih zakona i drugih propisa (..... ) ili da poduzimaju mjere koje su opravdane razlozima javnog poretka ili javne sigurnosti. 2. Odredbe ovog poglavlja ne dovode u pitanje primjenjivost ograničenja prava poslovnog nastana koja su u skladu s Ugovorima. 3. Mjere i postupci iz stavaka 1. i 2. ne smiju biti sredstvo proizvoljne diskriminacije ili prikrivenog ograničenja slobodnog kretanja kapitala i platnog prometa kako je utvrđeno u članku 63.

9. Kod ocjene zakonitosti nacionalnih propisa i mjera država članica koja ograničavaju slobodno kretanje kapitala primjenjuje se test proporcionalnosti (u užem i širem smislu) koji je Europski sud razvio u području drugih gospodarskih sloboda. Prije primjene testa proporcionalnosti treba utvrditi da li je nacionalna mjera u dosegu prava EU i da li je uopće riječ o kretanju kapitala. Ukoliko ne postoji pregoranični element mjera je izvan dosega. Naravno, ako nije riječ o kretanju kapitala ne primjenjuju se odredbe o slobodi kretanja kapitala.

10. Test proporcionalnosti: Ukoliko je u dosegu prava EU nacionalna mjera koja predstavlja ograničenje slobode kretanja kapitala može se opravdati samo ako ispunjava sljedeće pretpostavke: - mjera se mora primjenjivati na nediskriminirajući način između domaćih i stranih državljana (1) - mora biti opravdana općim interesom (2) - mora biti prikladna za ostvarenje cilja kojem teži (3) - ne smije ići preko onog što je nužno za ostvarenje tog cilja (4)

11. Izravno diskriminatorne nacionalne mjere mogu biti opravdane razlozima zaštite javnog interesa i javne sigurnosti ali da bi bile opravdane i one moraju proći zadnje tri faze testa proporcionalnosti. Što je s nacionalnim mjerama koje nisu niti izravno niti neizravno (prikriveno) diskriminatorne a ipak mogu ograničiti slobodno kretanje kapitala? U sudskoj analizi kod ocjene zakonitosti takvih mjera prvo se postavlja pitanje da li je riječ o mjeri koja spriječava ili supstancijalno ometa kretanje kapitala na unutrašnjem tržištu.

12. Ukoliko je riječ o (nediskriminatornoj) mjeri koja ne spriječava ili supstancijalno ometa kretanje kapitala na unutrašnjem tržištu ona se nalazi izvan dosega prava EU. Ukoliko pak nedisriminatorna mjera spriječava ili supstancijalno ometa kretanje kapitala na unutrašnjem tržištu ona može biti opravdana važnim razlozima javnog interesa ili izuzećima iz čl. 65 UFEU uz primjenu testa proporcionalnosti.

13. SEKUNDARNO PRAVO • Kako primarno europsko pravo nije definiralo niti pobliže odredilo pojam kretanja kapitala rano je postavljeno temeljno pitanje: Što sve ulazi u pojam kretanja kapitala *(u smislu odredbi primarnog prava o slobodi kretanja kapitala)? Izuzetno važna Direktiva 88/361 /EEZ koja donosi u Aneksu 1. Nomenklaturu, zapravo popis kretanja kapitala na koje se primjenjuju odredbe o slobodi kretanja kapitala. * Ne treba mješati pojam kapitala u ekonomskoj znanosti, kao faktora proizvodnje, s pojmom kapitala usmislu prava EU

14. Nomenklatura iz aneksa Direktive 88/361 sadrži trinaest točaka kojima se pobliže određuju kretanja kapitala za svaku točku: • -IZRAVNA ULAGANJA • -ULAGANJA U NEKRETNINE (nije uključeno pod točkom I.) • -TRANSAKCIJE VRIJEDNOSNIM PAPIRIMA KOJIMA SE UOBIČAJENO TRGUJE NA TRŽIŠTU KAPITALA (koje nisu uključene pod točkom I., IV. i V.) • -TRANSAKCIJE UDJELIMA DRUŠTAVA ZA ZAJEDNIČKA ULAGANJA (fondovi i investicijska društva) • -TRANSAKCIJE VRIJEDNOSNIM PAPIRIMA I OSTALIM INSTRUMENTIMA KOJIMA SE UOBIČAJENO TRGUJE NA TRŽIŠTU NOVCA

15. -TRANSAKCIJE PO TEKUĆIM I DEPOZITNIM RAČUNIMA KOD FINANCIJSKIH INSTITUCIJA • - KREDITI KOJI SE ODNOSE NA KOMERCIJALNE TRANSAKCIJE ILI NA PRUŽANJE USLUGA U KOJIMA SUDJELUJE REZIDENT • - FINANCIJSKI ZAJMOVI I KREDITI (nisu uključeni pod točkom I., VII. i XI.) • -TRANSFERI ZA ISPUNJENJE UGOVORA O OSIGURANJU • -KRETANJA OSOBNOG KAPITALA (pr. ostavina) • -FIZIČKI UVOZ I IZVOZ FINANCIJSKE IMOVINE • -OSTALA KRETANJA KAPITALA (pr. naknada štete)

16. Popis kretanja kapitala sadržan u Nomenklaturi Aneksa 1. Direktive 88/361/EEZ nije potpun niti isključiv. Europski sud je u predmetu Verkooijen (C-35/98)zaključio da pregogranična isplata divdende predstavlja kretanje kapitala unatoč tome što nije navedena u Nomenklaturi. -činjenični supstrat Europski sud se i prije stupanja na snagu Direktive 88/361/EEZ interpretirao pojam kretanja kapitala, primjerice u spojenim predmetima Luisi i Crabone (C-286/82 i 26/83) kad je ocjenjivao zakonitost nacionalnih propisa o iznošenju valute iz države iznad određenog iznosa.

17. Možemo stoga, citirajući Herdegena, općenito definirati kretanja kapitala u smislu prava EU, kao pregranični transfer kapitala u novcu i stvarima, prvenstveno radi ulaganja (Europsko pravo, 2002) • Razvoj slobode kretanja kapitala prvenstveno počiva na rastu broja akata sekundarnog prava osobito iz područja regulacije banaka/kreditnih institucija (pravila o adekvatnosti kapitala, osiguranju depozita, izloženosti, koeficijentu solventnosti...) te investicijskih i osiguravajućih društava na unutrašnjem tržištu. (pozitivna integracija) • U tijeku je reforma vrlo specifičnih pravila bankarskog sektora za države eurozone (prijedlog tzv. bankarske unije)

18. Tržišta financijskih instrumenata (primjerice derivativa) regulirana su u EU tzv. MIFID direktivom (2004/39/EZ) i također ulaze u slobodu kretanja kapitala (reforma u tijeku)

19. ZLATNE DIONICE -Unutar slobode kretanja kapitala Europski sud je najaktivniju ulogu preuzeo kod formiranja pravila o zlatnim dionicama i tu je bio uvelike ispred sekundarnog zakonodavstva (negativna integracija) -Što su to zlatne dionice? Možemo ih definirati* kao povlaštene udjele (najčešće dionice koje glase na nominalni iznos)u trgovačkim društvima gdje država ili tijelo javne vlasti kao imatelj udjela pridržava prava koja joj inače ne bi pripadala (pr. pravo veta i sl.) *Definicija autora prezentacije (D.Vuletića), riječ je o relativno novom pojmu koji se pojavio tijekom osamdesetih godina dvadesetog stoljeća a usko je vezan uz privatizirana trgovačka društva

20. Predmet Commission v. Portugal (C-367/98) -činjenični supstrat -izravna zabrana stjecanja udjela većeg od 25 % u privatiziranim društvima za strane pravne i fizičke osobe predstavlja nedopušteno ograničenje slobode kretanja kapitala -prethodno odobrenje za stjecanje kontrolnog paketa u privatiziranim društvima, unatoč tome što se primjenjuje nediskrimnatorno na domaće i strane osobe, predstavlja nedopušteno ograničenje slobode kretanja kapitala (obeshrabrujući učinak na potencijalne investitore)

21. Ipak, Europski sud je utvrdio da države članice mogu zadržati određeni oblik utjecaja nad privatiziranim trgovačkim društvima, ali samo ako se radi o onim društvima koje obavljaju djelatnosti od javnog interesa ili pružaju strateške usluge (nije bio slučaj s predmetnim portugalskim propisima). -ali i takvom slučaju je potreban test propocionalnosti

22. Spojeni predmet Commission v. Netherlands (C-282/04 i C -283/04), privatizacija društava Koninklijke KPN i TNT Post Groepnw -činjenični supstrat -unatoč tome što je poštanska usluga usluga od javnog interesa, kriteriji po kojima država ima posebna prava nisu jasni i precizni te stoga nisu zadovoljili test proporcionalnosti

23. Predmet Commission v. Germany (C-112/05), tzv. VW-Gesetz predmet -činjenični supstrat -nacionalni propisi koji ograničuju glasačka prava u trgovačkom društvu do limita od 20 % s time da se određene odluke mogu usvojiti samo s većinom koja predstavlja 80% kapitala na skupštini društva uz istodbno postojanje posebnog prava države i jedinice lokalne samouprave da svaka imenuje po dva člana nadzornog odbora u suprotnosti je s slobodom kretanja kapitala

24. Europski sud je u cijelom nizu predmeta u kojima je Komisija pokrenula postupak protiv države članice utvrdio da su nacionalni propisi kojima su dana posebna prava državi u privatiziranim društvima suprutni slobodi kretanja kapitala - Jedino je predmetu protiv Belgije (C-503/99) utvrđeno da je ograničenje slobode kretanja kapitala opravdano jer minimalna opskrba naftnim derivatima predstavlja razlog javne sigurnosti, a belgijski sustav veta ministra na odluku trgvačkog društva (dakle nije potrebno prethodno odborenje već naknadni prigovor) zadovoljio je test proporcionalnosti

25. Unatoč tome što sloboda kretanja kapitala načelno zadržava supsidijarni karakter u odnosu na druge slobode zanimljivo je da kad je kod zlatnih dionica Europski sud uvijek prvo preispitivao sukladnost s pravilima o kretanju kapitala, a kad je zaključio da nacionalna mjera predstavlja neopravdano ograničenje slobode kretanja kapitala često uopće nije išao dalje u analizu drugih sloboda (osobito se to odnosi na pravo poslovnog nastana). Nezavisni odvjetnik Tesauro u predmetu Safir (C-118/96) predložio je u svom mišljenju monetarni kriterij (novčano/nenovčano ograničenje) za razgraničavanje u odnosu na slobodu kretanja usluga predviđajući da bi kumulativna primjena svih sloboda imala negativne učinke.

26. SLOBODA KRETANJA KAPITALA U SVJETLU PRIDRUŽIVANJA RH U PUNOPRAVNO ČLANSTVO -stjecanje prava vlasništva nad nekretninama za državljanje EU -liberalizacija kapitalnog računa -zlatne dionice u Hrvatskoj (HEP d.d., INA d.d., prije HT d.d.)

27. Zadatak za studente: Država X, članica EU, usvojila je zakon kojim se određuje da u svakom dioničkom društvu koje pruža poštanske usluge na njezinom teritoriju najmanje jedan član nadzornog odbora mora biti imenovan od strane neovisne državne regulatorne agencije za poštanske usluge kako bi se osigurala kvaliteta poštanskih usluga koje predstavljaju usluge od javnog interesa. Izvedite test proporcionalnosti i odgovorite da li je riječ o neopravdanom ograničenju slobode kretanja kapitala.

28. PITANJA I ODGOVORI