RAZVOJNI I APLIKACIJSKI SOFTVER

1. RAZVOJNI I APLIKACIJSKI SOFTVER Mateja Dukić Ivana Čubranić Tereza Nosić

2. RAZVOJNI SOFTVER • je softver kojem je cilj unaprijediti i održavati druge softvere • najvažniji dijelovi razvojnog softvera su kompajleri i interpreteri koji omogućavaju prijevod s višeg programskog jezika u strojni jezik • upravo taj postupak je baza pomoću koje se pojednostavljuje i ubrzava rad sa različitim programima

3. VRSTE RAZVOJNOG SOFTVERA: • Strojni jezik • Asembleri • Jezici treće generacije ili viši programski jezici (kompajleri i interpreteri) • Baze podataka – razvojni alati • Proračunske tablice • Razvojni alati za multimedijske aplikacije

4. STROJNI JEZIK • jezik prve generacije računala odnosno najniža moguća razina prikaza programa, te je kao takav usko vezan uz građu samog računala tj. uz središnju jedinicu za obradu podataka (mikroprocesor) • to znači da ako napišemo program u strojnom jeziku za jedno računalo, on neće biti primjenjiv na drugoj vrsti mikroprocesora jer je za svaki mikroprocesor strojni jezik jedinstven • korištenje strojnog jezika je vrlo komplicirano • Naredbe i adrese napisane su u binarnom obliku, što znači da koristi samo 2 elementa, a to su 0 i 1

5. ASEMBLERI • Jezik druge generacije računala, odnosno niži simbolički jezik prilagođen radu računala • Iako je programski jezik niske razine mnogo je napredniji u odnosu na strojni jezik • Sam način programiranja nije bitno različit u odnosu na strojni jezik, ali je svaki binarni kod zamijenjen slovnom oznakom tako da je ovaj programski jezik mnogo razumljiviji • Toliko razumljiviji da su naredbe slične engleskom jeziku, uz upotrebu kratica. Prevođenje se naziva asembliranje

6. Asembler

7. KOMPAJLER • Računski program koji čita program napisan u izvornom jeziku ili u nekom simboličkom jeziku, te ga prevodi u neki od viših programskih jezika, i sprema ga kao datoteku • Taj se postupak prevođenja naziva kompajliranje • NAJČEŠĆI KOMPAJLERI: • FORTRAN • COBOL • PASCAL • C • BASIC • objektno orijentirani jezici Visual Basic i C++

8. Pascal

9. INTERPRETER • Računski program koji također služi za prevođenje programa, ali s višeg programskog jezika u strojni • Čim se prevede u strojni jezik, svaka se naredba odmah izvede, ali se naredbe u strojnom jeziku ne spremaju u posebne datoteku strojnog koda, pa se stoga prilikom sljedeće izvedbe ponovo poziva izvorni simbolički program koji sa zatim prevodi i odmah izvodi • Najpoznatiji interpreter je BASIC • Za razliku od kompajlera, interpreteri rade sporije te pokretanje programa nije moguće bez interpretera, on mora biti instaliran u računalu

10. BAZE PODATAKA • Dva značaja baze podataka: • kao softver za razvoj podataka • kao dokument odnosno skup podataka i veza među njima koji se kreiraju pomoću softvera • predstavljaju višu razinu rada s podacima u odnosu na klasične programske jezike • To je tehnologija koja je nastala s namjerom da se uklone slabosti tradicionalne “automatske obrade podataka” iz 60-tih i 70-ih godina 20. stoljeća • Osigurala je veću produktivnost, kvalitetu i pouzdanost u razvoju aplikacija koje se svode na pohranjivanje i pretraživanje podataka u razvoju podataka u računalu

11. Baza podataka

12. PRORAČUNSKE TABLICE • Programi koji omogućavaju kreiranje, održavanje i korištenje tablica u koje se upisuju podaci i formule na temelju kojih se izračunavaju neke vrijednosti koje se također prikazuju u tablicama • Pomoć njih mogu se obavljati različiti aritmetički, financijski, statistički i drugi proračuni. • U praksi se najčešće koriste za izradu kalkulacija, obračuna prodaje, troškovnika, financijskih i drugih poslovnih izvještaja, ali i za osobne potrebe kao što je kreiranje vlastitog obiteljskog proračuna. • Formule za izračune mogu se upisati ručno ili uz pomoć različitih funkcija programa u kojem radimo. Podaci iz tablica mogu se u ovim programima jednostavno grafički prikazati uz pomoć različitih grafikona. • Postoje mnogi programi za proračunske tablice, a neki od najpoznatijih su Microsoft Excel, Lotus 1-2-3 i Quatro Pro

13. Proračunske tablice

14. RAZVOJNI ALATI ZA MULTIMEDIJSKE APLIKACIJE • Programi koji omogućavaju kreiranje, održavanje i korištenje hipermedijskih aplikacija • Multimedija je zajednički naziv za medije koji kombiniraju više tipova pojedinačnih medija, da bi se stvorila jedna cjelina • Hipermedijske se aplikacije mogu razviti kao i drugi softveri pomoću asemblera ili viših programskih jezika • Dijelimo ih na: • Razvojne alate za WWW • Programe za pripremu hipermedijskih prezentacija • Prezentacijski softver

15. APLIKACIJSKI SOFTVER • Glavna funkcija mu je da primijeni snagu kompjutera, te da pruži pojedincima, radnim grupama i cijelom poduzetništvu sposobnost rješavanja problema i pomoć u izvodbi specifičnih zadatka • Aplikacijski programi izvode zadatke tako da surađuju sa sustavnim softverom da bi vodili hardver kompjutera. • Primjeri aplikacijskog softvera su programi koji dovršavaju prodajne narudžbe, kontroliraju inventar, plaćaju račune, pišu čekove zaposlenicima i dostavljaju financijske i marketinške informacije menadžerima i rukovoditeljima

16. VRSTE • Vlasnički aplikacijski softver • Off-the-shelf aplikacijski softver • Prilagođeni paketi • Osobni aplikacijski softver

18. VLASNIČKI APLIKACIJSKI SOFTVER • Softver za rješavanje jedinstvenog ili specifičnog problema • Organizacija može birati da razvije sve aspekte aplikacijskog softvera u svojoj firmi ili može nabaviti program kod nekog eksternog prodavača • Specifični softver program koji je razvijen za određenu firmu se zove softver po ugovoru

19. OFF-THE-SHELF APLIKACIJSKI SOFTVER • Može se kupiti, iznajmiti ili unajmiti od neke softverske kompanije koja razvija programe i prodaje ih mnogim korisnicima programa i organizacijama • Softverski programi razvijeni za opće tržište su zvani 'sa police' softverski paketi jer se mogu doslovce kupiti sa police u dućanima • Mnoge kompanije koriste softver 'sa police' da bi podržali poslovne procese

20. PRILAGOĐENI PAKETI • U nekim slučajevima, kompanije koriste spoj eksternog i internog softvera. To jest, softver sa polica se modificira i prilagodi od domaćih ili eksternih zaposlenika. • Neke softverske kompanije ohrabruju svoje kupce da naprave promjene na softveru ili će im kompanije napraviti promjene za određenu naknadu. Dok druge kompanije neće dopustiti da netko tko je kupio ili iznajmio njihov program da ga mijenja.

21. OSOBNI APLIKACIJSKI SOFTVER • Postoje tisuće kompjuterskih aplikacija koje pomažu osobama u školama, domovima i na radnom mjestu • Primarni osobni aplikacijski programi su obrada izraza, analiza proračunskih tablica, baze podataka, grafika, i on-line serveri • Napredni softverski alati – kao upravljanje projektima, upravljanje financijama, stolno izdavaštvo, i softver kreativnosti – nalaze sve više prostora u poslovanjima

22. HVALA NA PAŽNJI…

23. PITANJA • Što je cilj razvojnog softvera? • Nabrojite najčešće kompajlere! • Koji je najpoznatiji program za proračunske tablice? • Što je softver po ugovoru? • Koja je glavna funkcija aplikacijskog softvera?

24. _______ Predstavlja višu razinu rada s podacima u odnosu na klasične programske jezike. • Najvažniji dijelovi razvojnog softvera su ________ i ________. • Strojni jezik je ________odnosno najniža moguća razina prikaza programa • Najpoznatiji interpreter je ______. • _______ je zajednički naziv za medije koji kombiniraju više tipova pojedinačnih medija, da bi se stvorila jedina cjelina.