1 / 23

HRVATSKE NARODNE KNJIŽNICE I ZMEĐU ŽELJA I STVARNOSTI ili između standarda i stvarnosti ili

HRVATSKE NARODNE KNJIŽNICE I ZMEĐU ŽELJA I STVARNOSTI ili između standarda i stvarnosti ili između “papira” i stvarnosti. Marija Šegota-Novak Gradska knjižnica Rijeka Rijeka, M. Gupca 23 Tel.: +385 (0)51 215 388 Fax.: +385 (0)51 338 609 E-mail: marijasn@gkri.hr. “Povijesni pogled”.

yachi
Download Presentation

HRVATSKE NARODNE KNJIŽNICE I ZMEĐU ŽELJA I STVARNOSTI ili između standarda i stvarnosti ili

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. HRVATSKE NARODNE KNJIŽNICE IZMEĐU ŽELJA I STVARNOSTI ili između standarda i stvarnosti ili između “papira” i stvarnosti Marija Šegota-Novak Gradska knjižnica Rijeka Rijeka, M. Gupca 23 Tel.: +385 (0)51 215 388 Fax.: +385 (0)51 338 609 E-mail: marijasn@gkri.hr

  2. “Povijesni pogled” - do sredine 20. st. - od sredine 20. st. do osamostaljenja -od osamostaljenja - 1991.

  3. Političko, teritorijalno-administrativno ustrojstvo Republika, parlamentarna demokarcija Broj stanovnika:4.381.352 (2001.)4.784.265 (1991.) Površina, km2 :56.538 Županije:20 + Grad Zagreb Glavni grad: Zagreb 770.058 Broj stanovnika Županije: Najmanje (Min.):52.221 (Ličko-senjska županija) Najviše(Max):456.967(Splitsko-dalmatinska županija) Gradovi: 123 545 BDP 4500$ Općine: 422

  4. “Papirni” okvir - Zakoni, dokumenti Zakon o knjižnicama, 1960., 1973., 1997. Standardi za narodne knjižnice, 1976., 1990., 1999. Strategija kulturnog razvitka, 2001. Prijevodi na hrvatski jezik: Unescov manifest, 1994. Phare PLDP/OSI Rezolucija, 1997. Kopenhaška deklaracija, 1999. IFLA-ine Smjernice Zeleni papir etc

  5. “Papirni” okvir - Organizacije, obrazovanje... Hrvatsko knjižničarsko društvo - Sekcija za narodne knjižnice Glasila: Vjesnik i Novosti Regionalna knjižničarska društva Obrazovanje: Sveučililišni studij knjižničarstva: Zagreb, Osijek, Zadar Poslijediplomski studij knjižničarstva, Zagreb Permanetno obrazovanje: Kroz seminare i savjetovanja Pred osnivanjem:Centar za permanetno obrazovanje knjižničara (uz potporu OSI/RLP), s dislociranim točkama u Rijeci, Zadru i Osijeku Stručno osoblje: pomoćni knjižničar (SSS) knjižničar (VŠS) dipl. knjižničar (VSS) viši knjižničar knjižničarski savjetnik

  6. - Međunarodna suradnja Međunarodni projekti narodnih knjižnica( kao pridruženi član) Phare PLDP/OSI PubliCA dogovori za PULMAN Niz bilateralnih suradnji dviju knjižnica (GKR-BPI) Pojedinačne stipendije: NPL DBI IFLA-ini mladi stipendisti etc.

  7. Mreža narodnih knjižnica - zamišljena kao jedan od podsustava KIS Nacionalna i sveučilišna knjižnica 21 narodna knjižnica s županijskom matičnosti 243 općinske i gradske knjižnica

  8. Osnivači, financiranje Lokalne samouprava -općine i gradovi – osnivači i finacijeri Ministarstvo kulture sufinancira neke programe: kupnja knjižnične građe (otkup!) nabava računalne opreme izgradnju i opremanje Vlastiti prihodi Donacije i sponzorstva ( za pojedine projekte i programe)

  9. u 1997. godini u 1999. godini 18,85% 2,30% 21,47% 1,24% 1,11% 1,22% 0,89% 0,00% 64,45% 13,27% 10,56% 64,64% Grad Ministarstvo Županija Općina Vlastiti Donacije, sponz. GKR - Izvori prihoda (u postocima)

  10. Parametri novog Standarda (min.) Ostali minimalni parametri: Broj učlanjenih korisnika: min. 15% svih stanovnika

  11. Stanje i stvarnost HRVATSKA – 1996. Nema narodnu knjižnicu Ima narodnu knjižnicu Ima samo bibliobusna stajališta Ima zbirku knjiga za posudbu, ali ne i profesionalno organiziranu knjižnicu Podaci nepoznati

  12. Pregled ostvarenih veličina u narodnim knjižnicama u odnosu na propisane standarde a prema podacima za 1996. godinu

  13. Gradska knjižnica Rijeka, 1999.

  14. GKR- Usporedba osnovnih pokazatelja

  15. Pozitivni pomaci • Novi Zakon i Standardi motivirajuće djeluju na planove i programe lokalnih zajednica . Namjenski se rekonstruiraju ili obnavljaju zgrade za narodne knjižnice. • (Slavonski Brod, Zadar, Bjelovar, Vukovar).Neke su pred izgradnjom ( Pula, Šibenik) • Knjižničarska zajednica jača i profesionalizira se. Sve bolje argumentira potrebe i koristi koje građani imaju od narodnih knjižnica. • Opća se javnost počela uključivati i iskazivati svoje stavove i potrebe za narodnim knjižnicama.(npr. u Puli je organiziran javni prosvjed jer su vlasti htjele isleiti knjižnicu iz starog prostora i preseliti je na neodgovarajuću lokaciju)

  16. Pozitivni pomaci • Novoadaptirane knjižnice zadovaljavaju modele “hibridnih knjižnica” ( tradicionalna + elektronička knjižnica), kakve će još dugo, po našem mišljenju, narodne knjižnice biti. • Iz Državnog proračuna obnavljaju se u ratu porušene narodne knjižnice i otvaraju nove u mjestima kamo se prognanici vraćaju. • NISKA (Nacionalni informacijski sustav knjižnica) trebao bi kroz pola godine donijeti jedinstvneu platformu za informatičku povezanost knjižnica u sustav. • Neke knjižnice počele su koristiti marketing u svom poslovanju i djelovanju. • Postaju sve prisutnije u medijima. • Otvaraju se novi servise i usluge (poslovne informacije, mjesne informacije...) da bi knjižnice ojačale svoju ulogu te pridonijeli kulturnom, obrazovnom i gospodarskom životu zajednice i pripomogli demokratizaciji društva u cjelini.

  17. Dobri primjeri • Gradska knjižnica u Zadru • To je danas najmoderniju narodna knjižnicu u Hrvatskoj, zvanu “plavo središte • Zadra”, znalački i stručnoprojektiranu do u svaki detalj: od vizualnog imidža do • svakog funkcionalnog detalja s velikom zbirkom nekonvencionalne građe, novim • servisima i programima (Posebno se ističu programi za djecu, servis mjesnih • inforamcija. Potpuna informatizacija. • Posebnost knjižnice: ljetna čitaonica na otvorenom • Riječka gradska knjižnica prednjači u programima edukacje korisnika u infromatičkim • znanjima – dakle u podizanju opće informatičke pismnosti, te u usluzi vrlo složenih • informacijskim pretraživanjima za potrebe građana svih profila.

  18. Nužnost promjena za bolji sustav narodnih knjižnica • Bolja organiziranost i međusobna povezanost – i neformalna, i konzorcijska • Snažnije uključivanje i sudjelovanje kod pripreme razvojnih planova na lokalnoj, regionalnoj i državnoj razini • Snažnije uključivanje korisničke zajednice I njen pritisak na donositelje političkih odluka • Usustaviti i ujednačiti metodologiju i praćenje statističkih pokazatelja uspješnosti, analizirati i uspoređivati pokazatelje

More Related