TEORIJA OPTIMALNOG VALUTNOG PODRUČJA

1. TEORIJA OPTIMALNOG VALUTNOG PODRUČJA MEĐUNARODNE FINANCIJE Sveučilišni diplomski studij Poslovne ekonomije Smjer: FINANCIJE, 2013/14

2. CILJEVI I STRUKTURA PREDAVANJA • CILJEVI PREDAVANJA • Analizirati teorijske pretpostavke optimalnog valutnog područja • Analiza procesa europskih monetarnih integracija s osvrtom na probleme budućih članica tijekom tranzicije • Analiza fiskalnog sustava i pravila fiskalne politike članica Europske monetarne unije te koordinacije monetarne i fiskalnih politika • STRUKTURA PREDAVANJA • Optimalno valutno područje (definicija, tradicionalni i suvremeni pristup, koristi i troškovi ulaska u monetarnu uniju) • Europske monetarne integracije • Fiskalne politike članica Europske monetarne unije • Koordinacija monetarne i fiskalne politike u Europskoj monetarnoj uniji • Fiskalni problemi Europske unije u okolnostima gospodarske krize

3. Pojam optimalnog valutnog područja razvijen je u okviru rasprave između fiksnih i fluktuirajućih tečajeva 1960ih • označava geografsko područje unutar kojega je opće sredstvo plaćanja jedna ili više zajedničkih valuta • tečajevi valuta su međusobno vezani s neograničenom konvertibilnošću i za tekuće i za kapitalne transakcije • u odnosu na ostatak svijeta tečajevi zajednički fluktuiraju

4. Povijesno gledano, monetarne unije su u različitim oblicima postojale i ranije u europskoj prošlosti - Skandinavska unija (1873 – 1924), Švedska, Norveška i Danska - Latinska monetarna unija osnovana s ciljem podrške bimetalizmu i olakšanjem međusobnih plaćanja • 1865. osnivaju je Belgija, Francuska, Italija i Švicarska • 1868 priključila se Grčka • napuštena 1878. konačnim prelaskom na zlatni standard • Njemačke države 1834 (koju proširuju 1875) osnivaju carinsku uniju sa svrhom gospodarskog ujedinjenja i podrške • Ipak, ove unije nisu imale zajedničku središnju banku niti međusobnu koordinaciju politika te se o njima ne može raspravljati u kontekstu OVP

5. Da bi se moglo govoriti o optimalnom valutnom području gospodarska cjelina treba istovremeno osigurati • nisku stopu inflacije • punu zaposlenost • vanjskotrgovinsku ravnotežu • Razlikujemo tradicionalni model koji je prevladavao do formiranja EMU i u kojem se više pozornosti pridaje potencijalnim troškovima od suvremenih modela, kada se pozornost preusmjerava na koristi ulaska u uniju

6. TRADICIONALNI PRISTUP MONETARNOJ UNIJI (1) • Isprva samo teorijski model, s naglaskom na mobilnosti radne snage koja treba ujednačiti zaposlenost na cijelom području unije te ublažiti inflatorne pritiske • Ukoliko su cijene i nadnice fleksibilne, smanjuje se pritisak na devizni tečaj te njegov raspon fluktuacije nije presudan (Mundell) • McKinnon naglašava razliku između regionalne mobilnosti radne snage te međusektorske mobilnosti • Uvodi također i stupanj otvorenosti gospodarstva od kojeg ovisi izloženost nacionalnog kretanjima na međunarodnom tržištu

7. TRADICIONALNI PRISTUP MONETARNOJ UNIJI (2) • Kenen naglašava kako je nužna proizvodna diversifikacija strukture gospodarstva kako bi se ublažili negativni vanjski šokovi …… • Međutim, kasnije dorade teorije, kao i događaji na svjetskoj gospodarskoj sceni i europski integracijski procesi dovode do redefiniranja postojećih i uvođenja niza novih kriterija • Posebna pozornost posvećuje se pitanjima ispunjavanja kriterija optimalnog valutnog područja te cost/ benefit analizi ulaska u monetarnu uniju i odricanja od nacionalnog suvereniteta

8. SUVREMENI PRISTUP MONETARNOJ UNIJI • Analiza teorijskih i praktičnih iskustava ulaska u optimalno valutno područje, nakon zatišja tijekom 1970ih, ponovno se aktualizira • Ulazak u monetarnu uniju promatra se kroz gubitak nacionalnog suvereniteta te analizu koristi od ulazaka u uniju, prije svega u smislu uravnoteženja gospodarstva i izbjegavanja poteškoća u vođenju monetarne politike

9. Ideja je povezivanje i izgradnja valutnih područja među regijama, a ne među državama/ narodima Razlikujemo: • stvarno valutno područje kod kojeg bilanca plaćanja i zajednički ciljevi određuju monetarnu politiku koja djeluje stabilizirajuće na špekulacije od • pseudo valutnog područja (monetarna politika je određena nacionalnim (unutarnjim) ciljevima te su moguće špekulacije koje destabiliziraju sustav)

10. Kao preduvjeti za uspješno funkcioniranje unije, u ranim fazama spominjani su mobilnost radne snage te fleksibilnost rada i kapitala • U kasnijim fazama spominje se i niz osobina gospodarstva: • Razina otvorenosti gospodarstva • Stupanj diversifikacije proizvodnje • Vrsta šokova (i unutarnjih i vanjskih) koji pogađaju gospodarstvo te njihova asimetričnost • politički faktori, pri čemu su prisutne diskusije o tome je li opstanak monetarne unije uopće moguć bez političke i fiskalne unije

11. Kasnija razrada teorije OVP naglašava kako: • Monetarna unija sa zajedničkom valutom za zemlje članice predstavlja bolju podlogu za stabilnost i obranu od asimetričnih šokova nego što su nacionalne valute • Uvođenjem zajedničke valute stabiliziraju se tečajna kretanja, time i cjelokupno gospodarstvo • Iako neki autori (npr. P. Krugman) smatraju kako gospodarstva imaju ugrađena ograničenja (npr. rigidnost plaća) zbog kojih im je potrebna nacionalna monetarna politika kako bi ih ublažili, u europskim integracijskim procesima prevladavaju pozitivni stavovi o montarnom ujedinjenju heterogenih članica

12. KORISTI ULASKA U MONETARNU UNIJU • Smanjenje (ili uklanjanje) transakcijskih troškova konverzije valuta (promjene tečaja, naknade i sl.) • Smanjenje računovodstvenih troškova i bolja mogućnost predviđanja relativnih cijena za poduzeća koja posluju u više država jedinstvenog valutnog područja • Smanjenje izloženosti monetarnim udarima i špekulativnim balonima koji bi mogli dovesti do kratkotrajnih fluktuacija realnog deviznog tečaja • Smanjenje političkog pritiska na zaštitu trgovinskih kretanja zbog snažnih promjena realnoga tečaja ( kod ovih zemalja može postojati i visoka razina valutne supstitucije što je također oblik zaštite) • Brzo integriranje u međunarodna tržišta kapitala Izvor: Obstfeld, M.; Rogoff, K.: Foundations of International Macroeconomics, The MIT Press, 1996., , usporediti i s Belullo, A.; Šonje, V.; Vrbanc, I.: «Je li Srednja Europa optimalno valutno područje», Hrvatska narodna banka, I – 8, studeni 2000.

13. TROŠKOVI ULASKA U MONETARNU UNIJU • Odricanje od mogućnosti korištenja monetarne politike kao odgovora na specifične makroekonomske šokove. • Odricanje od mogućnosti korištenja povećanja inflacije (ili deprecijacije tečaja) radi smanjenja realnog tereta javnog duga • Sučeljavanje s političkim i strateškim problemima koji se javljaju oko podjele seignioragea među članicama monetarne unije • Mogući spekulativni napadi na valutu u fazi tranzicije od vlastite prema zajedničkoj valuti • Razmjerno visoka inflacija u područjima gdje proizvodnost rada raste razmjerno brže zbog velikih vanjskih ulaganja, pa cijene lokalnih dobara također mogu brže rasti Izvor: Obstfeld, M.; Rogoff, K.: Foundations of International Macroeconomics, The MIT Press, 1996., , usporediti i s Belullo, A.; Šonje, V.; Vrbanc, I.: «Je li Srednja Europa optimalno valutno područje», Hrvatska narodna banka, I – 8, studeni 2000.

14. KORISTI OD UVOĐENJA EURA, RAZDOBLJE 1999 - 2010 Pogledati više i u Schaltegger, A. C.; Weder, M. “Will Europe Face a LostDecade? A ComparisonWith Japan ‘s EconomicCrisis”, CREMA WP No. 2013-03

15. Europske monetarne integracije Europska monetarna unija

16. Razvoj Europe nakon II svjetskog rata u gospodarskom smislu obilježen je značajnim integracijskim naporima koji su uključivali i monetarno integriranje – rezultat je stvaranje Europske monetarne unije i jasan budući cilj uvođenja zajedničke valute • Važno pitanje predstavljali su međusobni tečajni odnosi – oscilacije su potencijalno opasne za integracijske procese • Međusobno fiksiranje tečajeva nacionalnih valuta • Pitanje definiranja raspona fluktuacija • Zajednička valuta – euro – uveden 01/ 01/ 2002

17. Razdoblje europskih integracijskih procesa može se podijeliti u 4 faze (Mongelli, 2002) • PIONIRSKO RAZDOBLJE (početak 1960ih do početka 1970ih) • Devizni tečajevi su još uvijek fiksni, kretanja kapitala ograničena a konačni ishod integracijskih procesa neizvjestan • Već tada je jasno kako će mobilnost radne snage u Europi biti znatno slabija nego u SADu • Liberalizacija tijekova kapitala kritizira se zbog opasnosti od špekulativnih napada te opasnosti od iznenadnog prestanka pritjecanja kapitala • Fiskalna politika je instrument ublažavanja šokova na nacionalnoj razini dok su političke integracije važan preduvjet uspješnog funkcioniranja unije

18. DRUGO RAZDOBLJE (prva polovica 1970ih) • Analiziraju se posljedice gubitaka monetarne suverenosti u smislu obrane od (unutarnjih i vanjskih, simetričnih i asimetričnih) šokova • Proširuje se rasprava o potrebi individualnog pristupa svakoj pojedinačnoj članici dok su teorijske rasprave u drugom planu (što se nastavlja i kroz sljedeće, treće razdoblje) • TREĆE RAZDOBLJE (traje tijekom 1980ih) • Pozornost je usmjerena na praktična pitanja funkcioniranja europske monetarne unije i uvođenje jedinstvene valute • ČETVRTO RAZDOBLJE (od kraja 1980ih nadalje) • Analizira se funkcioniranje monetarne unije u praksi kroz iskustva europskih zemalja

19. 1972 1978/ 79 1992 Europska zajednica … “kretanje zmije u tunelu” Međusobno fiksni tečajevi, s maržom fluktuacija prema dolaru od ±2,25% Nakon naftne krize 1973 godine, sustav postaje neodrživ EUROPSKI MONETARNI SUSTAV Sustav fiksnih tečajeva zasnovan na zajedničkoj valuti ECU , Marža fluktuacija ±2,25% osim lire kojoj je dopušteno ±6%, Česte intervencije radi očuvanja tečaja Unija utemeljena na Europskoj zajednici  1994Europski monetarni institut

20. Neki od izazova uvođenja zajedničke valute- EMS kao pseudo valutno područje - • Kriza EMSa početkom 1990ih, nakon ujedinjenja istočne i zapadne Njemačke  • visok proračunski deficit i porast razine plaća iznad razine produktivnosti dovode do … • … porasta inflacije  rastu kamatne stope kako bi se inflacija dovela pod kontrolu – DEM aprecira što uzrokuje aprecijaciju ostalih valuta u EMS • 1992, kako bi se obranile od špekulativnih napada, Italija i Velika Britanija izlaze iz ERM i devalviraju valute • 1993 proširuje se raspon fluktuacija na ±15%

21. Na koji način funkcioniraju devizni tečajevi u okviru monetarnog sustava • Ukoliko dođe do izlaska valuta izvan zadanih granica fluktuacije, središnje banke djeluju istovremeno te kupujući i prodajući valutu na deviznom tržištu tečaj vraćaju u ravnotežu • dolazi do promjena u deviznim rezervama zemalja – zemlja čija valuta slabi smanjuje svoje devizne rezerve (jer otkupljuje svoju valutu, nastojeći održati tečaj u ravnoteži), dok zemlja čija valuta jača povećava svoje devizne rezerve • Ukoliko dođe do masovne prodaje slabe ili kupovine jake valute dolazi i do snažne promjene tečaja, odnosno do špekulativnog napada na valutu i krize (što se u slučaju EMS i dogodilo u rujnu 1992.)

22. Europski monetarni sustav (EMS) je predstavljao tipično pseudo valutno područje – iako su devizni tečajevi bili fiksirani, monetarna politika nije bila određena stanjem bilance plaćanja – ostaje prostor za špekulante, a tečajevi se često mijenjaju • U trenutku kada se desio šok koji je doveo do sukoba između kamatnih stopa u Njemačkoj i ostatku sustava, Bundesbank se odlučila za održavanje unutarnje stabilnosti Njemačke, a ostale zemlje mogle su ili prihvatiti takvo kretanje ili izaći iz sustava

23. Uvođenje eura kao zajedničke valute predstavlja završnu fazu procesa monetarnog ujedinjenja – 01. 01. 1999. uveden je sustav neopozivo fiksnih deviznih tečajeva – prijelazno razdoblje traje do 01. 01. 2002. kada euro i službeno ulazi u optjecaj • Europska središnja banka od 01. siječnja 1999. vodi monetarnu politiku u Eurosustavu • EUROPSKI SUSTAV SREDIŠNJIH BANAKA – ECB i središnje banke zemalja koje su članice Europske unije • EUROSUSTAV (EUROZONA) – ECB i središnje banke zemalja koje su prihvatile euro Dakle … gdje je HNB?