uam -2012.

1. uam-2012.

2. uam-2012. O problemu Potaknuti inicijativama stručne javnosti da se prezentiraju problemi i teme u području prostornog planiranja, da se progovori o problemima struke u kreiranju prostora s jedne strane, a svjedočenjem pojave višegodišnje oronulosti grada u fizičkom i duhovnom smislu, ovom prigodom iznosimo razmišljanje, postavljamo pitanja, ukazujemo javnosti uočeno stanje, ne bi li pokrenuli da se taj proces zaustavi, a grad dobije novo lice i novi izraz.

3. uam-2012. Kontekst Promatramo li razvoj grada Čakovca kroz povijest i analiziramo li njegovu ulogu na ovim našim prostorima, može se uočiti da je od utvrde i rezidencije postao trgovište sa statusom grada u 16. stoljeću, u 18. stoljeću poprima obilježje malog baroknog grada, a početkom 20. formirana je njegova prepoznatljiva urbana jezgra, danas zaštićena povijesna cjelina. Druga polovica 20. stoljeća razdoblje je intenzivnog preobražaja grada ( ne u potpunosti uspješnih i za grad pozitivnih zahvata ), rasta prema periferiji u svim smjerovima, jačanje gospodarske uloge i svih središnjih funkcija, Čakovec ima ulogu središta Međimurja.

4. uam-2012. Uloga , funkcija i pozicija Čakovca u sustavu središnjih naselja šire regije U sustavu središnjih naselja Republike Hrvatske Čakovec ima ulogu manjeg regionalnog središta, zajedno s Varaždinom i naseljima u gravitacijskom području čini konurbacijsko područje s oko 100 000 stanovnika, a središnje funkcije oba grada međusobno se isprepliću, nadopunjuju. Čakovec je središte Županije, nositelj razvoja, brojnost središnjih funkcija određena je ulogom županijskog središta a sam grad središte je gravitacijskog područja koje se prostire na niz susjednih općina s oko 40 000 stanovnika. Koja je vizija grada u budućnosti i što se očekuje ? -jačati će poziciju manjeg regionalnog središta Republike Hrvatske, biti će administrativno, gospodarsko, trgovačko, kulturno središte Županije, -očekuje se da bude središte urbanog života, urbani centar sa snažnijim utjecajem na formiranje urbaniteta njegove šire okolice i druga dva grada u Županiji

5. uam-2012. Želimo izložiti probleme grada i naći odgovore na pitanja koja si postavljamo -obilježje grada je mjesto na kojem se odvija javni život. -kao što je agoranezaobilazan pojam u praćenju razvoja grada– politički, upravni, gospodarski centar, mjesto, razmjene mišljenja, političkih stavova, trgovanja, pitamo se gdje se nalazi naša agora, gdje se odvija javni život, gdje je naš prije svega društveni centar grada? -da li je Čakovec danas središte društvenog i javnog života, središte građanskog stila i navika? -što poduzeti da uistinu postane mjesto urbanog načina života njegovih stanovnika, ali i žitelja šireg područja?

6. uam-2012. • Što poduzeti da „naša agora“ zaživi ? • -podići svijest stanovnika i stvoriti osjećaj pripadnosti urbanoj sredini • -animirati, pozivati stanovnike da se uključe u urbani život grada • -odgajati skupine mladih i uključivati ih u korištenje javnih prostora • -potaknuti veću društvenu participaciju formiranjem navika i potreba stanovnika za kulturnim • sadržajima i manifestacijama te ih poticati da budu aktivni i kreativni sudionici tih događanja.

7. uam-2012. Kako viziju pretvoriti u stvarnost ? Želimo da naš grad bude središte društvenog i javnog života građanskog stila, mjesto urbanog života i urbanih navika. Bez stanovnika, njihovog interesa i potreba da žive u gradu i s gradom, bez svijesti o pripadnosti gradu, bez raznolikih sadržaja koji se nude i koji su prihvatljivi za sve društvene skupine , nema urbanog života.

8. uam-2012. prostorni “okvir”društveni “okvir” + -prostor unutar kojeg se odvija urbani život, mjesto socijalne integracije različitih društvenih skupina -to je „naš centar“, povijesno središte grada, prepoznatljivo, ima svoj stil, u kojem je zaustavljeno vrijeme, utječe na identifikaciju stanovnika s gradom, pobuđuje osjećaj pripadnosti i prisnosti ljudi -mjesto duhovne i fizičke komunikacije - novim, suvremenim oblicima virtualne društvene komunikacije usprkos ! -sudionici javnog životagrada su njegovi stanovnici -o potrebi stanovnika za javnim i društvenim životom, njihovim navikama, načinu života, o ponudi i raznolikosti sadržaja ovisi živost javnih prostora različitog intenziteta i vremena trajanja u toku dana i u toku godine -zamjećuje se „oronulost“ društvenog i javnog života u gradu -gdje su sudionici javnog života zbog kojih se osjeća mrtvilo, napuštenost gradskih prostora -bez stanovnika i njihovog interesa i potreba da žive u gradu i s gradom, bez svijesti o pripadnosti gradu, bez zanimljivih, raznolikih sadržaja, nema urbanog života

9. uam-2012. • Gdje i kako oživjeti grad ? • Grad živi na prostorima koji sadrže točke privlačenja. Cilj nam je ukazati na zanimljive točke u našem gradskom centru, iako su točke društvenih kontakata rasprostranjene i u drugim dijelovima grada kao što su zone rekreacije, dječja i sportska igrališta. One se u centru rasprostiru od Starog grada, preko oba gradska trga, zgusnute na malom prostoru u odnosu na cjelokupnu prostornu dimenziju grada. Upravo ta zgusnutost točaka pridonosi osjećaju intimnosti prostora u kojem se susreću poznata lica, u kojem se može stvoriti privid gužve i gradske živosti, što može biti uvjet povećane privlačne moći centra. • Promotrimo li naš centar i tražimo li točke urbaniteta u njemu, analiziramo li prostor u kojem su smještene, možemo ih grupirati u skupine : • Postojeće točke • Potencijalne točke • Crne točke

10. uam-2012. • postojeće točke urbanitetasu prostori gradskih trgova i ulica koji sadrže raznoliku ponudu, unutar koje se izdvajaju svi značajni sadržaji iz područja kulture

11. uam-2012. • potencijalne točke urbaniteta- prostori u koje je moguće smjestiti sadržaje urbane kulture i urbanog života – Stari grad i južna strana Trga republike

12. uam-2012. • crne točkeurbaniteta - prostori tvornice „MTČ“ i „Čakovečkih mlinova“

13. -prostori industrijske namjene koji su se razvojem grada našli u njegovom središtu, zbog neprimjerene namjene , zahvata u prostorui nesklada funkcija , izazivaju konfliktsa centrom grada koji je postao njihovo okruženje. • -njihovu perspektivu vidimo u: • - mogućoj sanaciji, prilagodbi, prenamjeni i zamjenskoj gradnji (prostor „MTČ“-a) • - radikalnim potezima (dugoročno gledano) postepenim transformiranjemprostora, ograničavanjem zahvata (u konačnici preseljenje silosa i proizvodnih pogona izvan središta grada na drugu lokaciju) uvođenjem sadržaja koji bi ukazivali na povijest industrije i primjene energije u gradu, nadovezujući se na zanimljive sadržaje gradske jezgre.

14. uam-2012. • Prijedlog mogućih centralnih sadržaja potrebnih sadašnjim i budućim generacijama • Uz pretpostavku da se ostvari prostorni i društveni „okvir“ ( nužni uvjeti za uspostavu društvenog života), predlažu se: • -gradska vijećnica - dijelom otvorena za javnost ( građevina u kojoj nisu samo upravne funkcije ) • -prostori za smještaj afirmiranih kulturnih institucija - mali polivalentni scenski prostor • -ŠAF, profesionalne i amaterske kazališne družine • -prostori novih kulturnih medija i izraza ( medijateka ) • -prostori za edukacijske programe i kreativne radionice • -prostori za djelovanje civilnog društva • -gradska galerija. • … • … • … • … • … • …

15. uam-2012. Cilj : Potaknuti stručnu i cjelokupnu javnost na razmišljanje, diskusiju, razmjenu ideja o interesima i potrebama našeg grada da zaživi gradskim životom na tragu onog u prošlom vremenu kada je bio mala sredina, ali s ambicioznim pojedincima i skupinama koji su bili nositelji urbanog života građanskog stila.

16. uam-2012. Jadranka GrganMakovec dipl.ing.arh. Mirjana Pintar dipl.ing.arh. Dragomir Sutlar dipl.ing.arh. Goran Erent dipl.ing.arh.