MEĐUNARODNA EKONOMIJA

MEĐUNARODNA EKONOMIJA P06: “Teorija carinske zaštite” Predavač: Dr. sc. Hrvoje Jošić Teorija carinske zaštite

Mjere ekonomske politike kojima se ograničava sloboda u međunarodnoj ekonomskoj razmjeni su: Ponovimo.. • Mehanizmi cijena (carine, prelevmani, avansi) • Ograničavanje količina (kontingenti, kvote) • Devizna ograničenja Teorija carinske zaštite

Teorija distorzija • Neefikasnost tržišta u domaćoj privredi dovodi do: • Nejednakosti između cijene nekog proizvoda i njegova graničnog troška • Distorzija na domaćem i na međunarodnom tržištu • Ako je distorzija nastala u proizvodnji treba intervenirati subvencijom, a ako je nastala u potrošnji porezima. • Ako je distorzija nastala na međunarodnom tržištu ona se treba ispravljati mjerama vanjskotrgovinske politike Teorija carinske zaštite

Argumenti ograničenja slobodne međunarodne razmjene • Argumenti temeljeni na nemobilnosti proizvodnih faktora i otpornosti njihovih cijena na sniženje • Argumenti temeljeni na nesavršenosti tržišta proizvoda • Argumenti temeljeni na nesavršenosti tržišta proizvodnih faktora • Argumenti mlade industrije Teorija carinske zaštite

Zaštitna politika • Cilj: stvoriti razliku između relativnih cijena roba na domaćem i inozemnom tržištu • Paretov optimum – GST = GSS – prvo najbolje rješenje je slobodna međunarodna razmjena bez ograničenja • Prvo najbolje rješenje (ograničenje ponašanja i ograničenje okruženja) Teorija carinske zaštite

Zaštitna politika • Drugo najbolje rješenje (second best solution) – treba djelovati mjerama vanjskotrgovinske politike • Optimalna carina - stopa carinskog opterećenja koja maksimizira neto dobitak koji je posljedica poboljšanja uvjeta razmjene zemlje u odnosu na negativne učinke koji su posljedica smanjenja volumena trgovine Teorija carinske zaštite

Carina • Najstariji instrument vanjskotrgovinske politike, oblik posrednog poreza • Carina “stvara” razliku između tržišne (svjetske) cijene i cijene koju plaćaju domaći subjekti (potrošači, proizvođači, država) • Ukupan efekt djelovanja carine na blagostanje društva je negativan Teorija carinske zaštite

Vrste carina • Prema smjeru kretanja – uvozne, izvozne i tranzitne • Prema načinu odmjeravanja – specifične, ad valorem, kombinirane carine • Prema učincima koje želimo postići – fiskalne i zaštitne • Prema ekonomsko-političkoj namjeri: preferencijalne, diferencijalne, prohibitivne, retorzivne, kompenzatorne, antidampinške Teorija carinske zaštite

Utjecaj uvođenja carina na domaću proizvodnju i potrošnju • Razlikuje se kod male i velike zemlje • Razlikuje se ovisno o mobilnosti proizvodnih faktora (neelastičnosti supstitucije) • Analiza carina u modelu parcijalne ravnoteže • Analiza carina u modelu opće ravnoteže Teorija carinske zaštite

Parcijalna ravnoteža • Analiza parcijalne ravnoteže – često se koristi u trgovinskoj politici radi jednostavnosti prikaza • Promatramo ravnotežu na jednom tržištu držeći sve ostale faktore osim ponude i potražnje konstantnim • Za malu otvorenu zemlju ravnoteža će se bazirati na domaćoj S i D uz danu svjetsku cijenu • Za veliku zemlju svjetska cijena je endogena varijabla Teorija carinske zaštite

P S Izvoz P* P* D Uvoz Q

P S prohibitivne P = P*+ t3 ‘Voda' P = P*+ t2 P = P*+ t1 t1 P* D Q M1 M0

Carina obeshrabruje domaću potrošnju i potiče domaću proizvodnju • Gornji limit za carinu je autarkična ravnotežna cijena (prohibitivna razina) kada uvoz nestaje • Za stopu carine koja bi domaću cijenu uvozne robe podigla iznad te razine se kaže da ima “vodu” u sebi. To znači da se carina može smanjiti bez realnih efekata (na potrošnju i ponudu) • Carina ne može uvozno dobro pretvoriti u izvozno dobro (u modelu savršene konkurencije na domaćem tržištu) Teorija carinske zaštite

Mjere blagostanja • Potrošačev višak:područje između cijene koju plaćaju potrošači i one koju su spremni platiti (koja je dana krivuljom potražnje) • Proizvođačev višak:Područje između cijene koju proizvođači dobivaju i one po kojoj su spremni nuditi dobra (danu krivuljom ponude) Teorija carinske zaštite

Učinci na blagostanje • Zato što carina poremećuje ravnotežnu strukturu proizvodnje i potrošnje, dolazi do efekata na blagostanje. • Treba razmotriti: • Efekt rasta cijene na potrošače. • Efekt rasta cijene na proizvođače. • Efekt rasta prihodadržave kroz carinu. • Ukupne efekte na društvo. Teorija carinske zaštite

P S Potrošačev višak CS P* Proizvođačev višak PS D Q

P S P = P*+ t1 t A B G D P* D Q M1 M0

P S P = P*+ t1 A t P* D Q M1 M0

P S P = P*+ t1 G t P* D Q M1 M0

P S P = P*+ t1 t B D P* D Q M1 M0

P S P = P*+ t1 t A B G D P* D Q M1 M0

Da sumiramo • Potrošačev višak (CS) pada. • Proizvođačev višak (PS) raste. • Država (G) ili (C) ima više prihoda. • Gubitak CS premašuje dobitak PS i države pa govorimo o mrtvom teretu za društvo (deadweight loss ili DWL). • DWL se može podijeliti na trošak carine u proizvodnji i trošak carine u potrošnji Teorija carinske zaštite

Efekti smanjenja carine P S Proizvodjači Potrošački probitak G P = P*+ t t P=P*+t1 P* D Q M1 M0

Efekti smanjenja carine • Proizvođači direktno gube, a kako su oni uvijek organizirani (udruga poslodavaca) te imaju dodatne adute (zaposlenost + sindikati) za njihov gubitak se uvijek puno više čuje (u vladi i javnosti) nego za dobitak kojeg uživaju potrošači => ovo objašnjava bar dio razloga zašto je teško sniziti/eliminirati carinu i ostala ograničenja u međunarodnoj trgovini Teorija carinske zaštite

Ravnoteža u slobodnoj trgovini Ravnotežu u slobodnoj trgovini u maloj zemlji obilježava uvjet: GST=P=P*=GSS Teorija carinske zaštite

Efekt carine • Uvedimo ad valorem carinu na uvoz robe Y tako da je pY=pY*(1+t). Slijedi: P=PX/PY=PX*/PY*(1+t)<P* GST=P=GSS<P* Teorija carinske zaštite

Uvođenje carine u modelu opće ravnoteže • Koristi se instrumentarij krivulja proizvodnih mogućnosti, odnosa cijena i krivulja indiferencije • Razmatra se utjecaj carine na proizvodnju i potrošnju • Uključena je pretpostavka o (ne)mobilnosti proizvodnih faktora • Razlikujemo efekt dohotka i efekt supstitucije Teorija carinske zaštite

Utjecaj uvođenja carine za t% u zemlji A Y G H F E 0 X

Utjecaj uvođenja carine za t% u zemlji A • Prije uvođenja carine odnos cijena na svjetskom tržištu je bio jednak jedan, optimalna količina proizvodnje je bila u točki E, a nacionalni dohodak mjeren u jedinicama dobra Y je bio 0G. • Uvođenjem carine od t posto na dobro Y dolazo do pada relativnih odnosa cijena koji je sada manji od jedan. Uz taj odnos optimalna količina proizvodnje je određena točkom F pri čemu je došlo do realokacije proizvodnih faktora iz proizvodnje dobra X u proizvodnju dobra Y. • Uočava se da je došlo do pada nacionalnog dohotka s 0G na 0H i smanjenja proizvodnje dobra X u kojem zemlja ima komparativnu prednost Teorija carinske zaštite

Utjecaj uvođenja carine na proizvodnju i potrošnju (proizvodni faktori su nemobilni) Y G F L I J Z1 Z0 H E K 0 X

Utjecaj uvođenja carine na proizvodnju i potrošnju (proizvodni faktori su nemobilni) • Pretpostavimo da je nakon uvođenja carine proizvodnja ostala u točki A uslijed nemobilnosti proizvodnih faktora, u tom slučaju uvođenje carine utječe samo na potrošnju. • Prije uvođenja carine zemlja A je proizvodila u točki E, a trošila u točki F, izvozeći EH proizvoda X, a uvozeći FH proizvoda Y, pri čemu je dosezala krivulju indiferencije Z1 • Uvođenjem carine povećava se cijena dobra Y pa je odnos relativnih cijena manji od jedan. Uz istu krivulju indiferencije potrošnja se nalazi u točki I trošeći više proizvoda X, a manje skupljeg proizvoda Y – to je efekt supstitucije. Teorija carinske zaštite

Utjecaj uvođenja carine na proizvodnju i potrošnju (proizvodni faktori su nemobilni) • Ako se efektu supstitucije doda efekt dohotka, potrošnja zemlje A će biti u točki J na nižoj krivulji indiferencije Z0, jer je poskupljenje proizvoda ekvivalentno smanjenju realnog dohotka. • Možemo zaključiti da u situaciji nemobilnih proizvodnih faktora zemlja A dosiže nižu krivulju indiferencije pa se njezin položaj u potrošnji pogoršao. Trokut razmjene EJK je manji od trokuta razmjene EFH. Teorija carinske zaštite

Utjecaj uvođenja carina na proizvodnju i potrošnju (proizvodni faktori su mobilni) Y D G J G’ H Z1 I Z0 L F K E 0 X

Utjecaj uvođenja carina na proizvodnju i potrošnju (proizvodni faktori su mobilni) • Pretpostavimo da su proizvodni faktori mobilni odnosno da je elastičnost supstitucije proizvodnih faktora različita od nule. • Uvođenje carine povećava cijenu dobra Y, relativni odnos cijena je manji od jedan, a dio proizvodnih faktora je relociran iz proizvodnje dobra X u proizvodnju dobra Y pri čenu je optimalna količina proizvodnje označena točkom F. • Potrošnja prije uvođenja carine je bila u točki G na krivulji indiferencije Z1, a nakon uvođenja carine se nalazi u točki H na krivulji indiferencije Z0. Položaj zemlje se nakon uvođenja carine pogoršao, a smanjena je i međunarodna razmjena (smanjenje trokuta razmjene). Teorija carinske zaštite

Uvođenje carine u velikoj zemlji • Carina na uvoz X-a u velikoj zemlji utječe na pad svjetske cijene tog dobraX čime stvara dovoljno proizvođačevog viška i prihoda od carine da se time mogu kompenzirati potrošači. Međutim: • Dobitak nije garantiran (može se desiti da cijena ne pada dovoljno) • Potrošači ne moraju zaista dobiti kompenzaciju • Ostatak svijeta gubi više no što velika zemlja koja uvodi carinu dobiva • Ostale zemlje mogu započeti odmazdu i trgovinski rat Teorija carinske zaštite

Nominalna i efektivna carinska zaštita • Stopa efektivne carinske zaštite: ej = stopa efektivne carinske zaštite tj= nominalna carinska stopa na uvoz gotovih proizvoda sektora j gij = utrošak uvoznih proizvoda sektora i po jedinici finalnih isporuka sektora j ci = nominalna carinska stopa na uvoz intermedijarnih proizvoda dj= dodana vrijednost po jedinici finalnih isporuka sektora j mj = uvozni koeficijent Teorija carinske zaštite

Kada je sektor stvarno zaštićen? • tj>0 (to ne vrijedi ako je tj<mjci) • ej>0, uz uvjet da nema promjena tečaja nacionalne valute • Stopa neto efektivne zaštite >0 • Sektor je zaštićen samo onda kad stopa efektivne carinske zaštite zajedno s odgovarajućom promjenom deviznog tečaja rezultira u porastu dodane vrijednosti tog sektora. Teorija carinske zaštite

Zaključci – uvozna carina • Nema opravdanja za carinu u malom efikasnomgospodarstvu – ali koliko je takvih? • Carine preraspodjeljuju dohodak iz jedne grupe u drugu, ali u tom procesu snižavaju blagostanje za društvo kao cjelinu • Treba znati da carina ima identičan efekt kao i proizvodna subvencija i porez na potrošnju uzeti zajedno. Zašto se onda koriste carine? Teorija carinske zaštite

Zaključci • Ako je zemlja mala ona nema koristi od uvođenja carina • Parcijalna analiza - smanjuje se potrošačev probitak, raste proizvođačev probitak, rastu cijene • Opća ravnoteža - relokacija proizvodnje, smanjenje potrošnje, smanjenje vanjske trgovine uz poboljšanje uvjeta razmjene Teorija carinske zaštite

Pitanja? Teorija carinske zaštite

MEĐUNARODNA EKONOMIJA