NOVIM ZNANJIMA, VJEŠTINAMA I KOMPETENCIJAMA PREMA EUROPSKOJ I SVJETSKOJ KONKURENTNOSTI

1. NOVIM ZNANJIMA, VJEŠTINAMA I KOMPETENCIJAMA PREMA EUROPSKOJ I SVJETSKOJ KONKURENTNOSTI MINISTARSTVO RADA I MIROVINSKOGA SUSTAVA Tatjana Dalić, pomoćnica ministra rada i mirovinskoga sustava ANDRAGOŠKA KONFERENCIJA Vodice, 2012.

2. KARAKTERISTIKE GLOBALNOG TRŽIŠTA RADA • starenje stanovništva, • bijeg sa sela – urbanizacija, • globalne klimatske promjene • neusklađenost vještina i potreba tržišta rada (u EU 43% radne snage je bez potrebne kvalifikacije) • porast socijalne isključenosti.

3. HRVATSKO TRŽIŠTE RADA • stopa nezaposlenosti krajem 2011. iznosila 13,0 posto. • stopa nezaposlenosti u Europskoj uniji kao cjelini, krajem 2011. iznosila je 9,9 posto. • stopa aktivnosti (15-64) u Hrvatskoj 60,9% znatno je niža nego u EU 76,9% kao cjelini, • relativno niskoj stopi aktivnosti hrvatskog stanovništva pridonosi i relativno niža razina obrazovanja

4. OBRAZOVANJE • Hrvatskuobilježava relativno niska razina sudjelovanja u cjeloživotnom učenju; • Obrazovanje neće bitno poboljšati položaj na tržištu rad ukoliko nije usklađeno sa njegovim potrebama • Prema podacima iz 2010. udio osoba koje sudjeluju u u cjeloživotnom učenju u ukupnom stanovništvu u dobi od 25 do 64 godine iznosio je 9,1% u EU, a u Hrvatskoj samo 2,2%.

5. OBRAZOVANJE • u prosjeku samo 43 % mladih koji završe srednju strukovnu školu u četverogodišnjem trajanju i 49% mladih iz trogodišnjih škola uspije pronaći posao u okviru kojega koriste znanja stečena tijekom obrazovanja; • oko 60 tisuća mladih na svom prvom poslu nema prilike steći radnu praksu u okviru svoje kvalifikacije; • na globalnoj razini gotovo 80 milijuna ljudi posjeduje slabe ili tek osnovne vještine i kompetencije.

6. OBRAZOVANJE • od cjeloživotnog učenja najviše koristi ipak imaju oni boljeg obrazovanja; • do 2020. će dodatnih 16 milijuna radnih mjesta zahtijevati visoku stručnu spremu; • potražnja za niskom razinom vještina smanjit će se za 12 milijuna radnih mjesta; • s obzirom na trend produžetka radnoga vijeka, stjecanje i razvoj novih vještina tijekom cijeloga života će postati osnovni zahtjev i uvjet.

7. PRVI ZAKLJUČAK U Hrvatskoj je: • stopa nezaposlenosti relativno velika; • stopa aktivnosti relativno mala; • udio visoko obrazovanih nije dovoljno velik; • udio završenih studenata društvenih znanosti prevelik; • a sudjelovanje u cjeloživotnom učenju premalo.

8. BUDUĆA KRETANJA NA TRŽIŠTU RADA • dolazi do daljnjeg povećanja prosječne starosti radnika, ponajprije zbog kasnijeg odlaska starijih osoba u mirovinu te zbog smanjenog ulaska mladih osoba u radnu snagu • produženje radne karijere povećat će potrebu za cjeloživotnim učenjem

9. BUDUĆA KRETANJA NA TRŽIŠTU RADA • Smanjit će se potražnja za radnicima koji obavljaju rutinske poslove i zadatke • Povećat će se potražnja za visokoobrazovanim radnicima • Tome će pridonijeti i dublje uključivanje Hrvatske u Europsku uniju, veći priljev izravnih stranih ulaganja te lakši pristup međunarodnom tržištu intelektualnih i poslovnih usluga • Nastavit će se povećanje potražnje za stručnjacima na području informatike, računarstva, elektrotehnike, strojarstva i drugih tehničkih disciplina.

10. BUDUĆA KRETANJA USLUŽNI SEKTOR • povećanje ukupnog realnog dohotka, rast izvoza i gospodarstva →povećanje potražnje za uslugama; • inozemna potražnja za hrvatskim uslugama će se povećati → restrukturiranje zaposlenosti u smjeru većeg udjela uslužnog sektora; • potražnja za specijaliziranim uslugama visoke kvalitete prilagođenih specifičnim potrebama relativno malog broja korisnika (individualne potrebe); • potrebna specijalistička znanja i vještine ili specijalne kombinacije općih i posebnih znanja i vještina; • ključna uloga komunikacijskih i interpersonalnih vještina

11. BUDUĆA KRETANJAOSTALE DJELATNOSTI • poljoprivreda - rast produktivnosti rada dovest će do daljnjeg smanjenja zaposlenosti; • povećanje potražnje za proizvodima visoke kvalitete i posebnih obilježja; • pojava novog izvora jeftine energije mogla bi značajno povećati neke oblike poljoprivredne proizvodnje; • globalno zatopljenje i klimatske promjene → jačanje sektora niskougljične tehnologije i obnovljive energije – stvaranje novih poslova i zanimanja –zelenih poslova

12. DRUGI ZAKLJUČAKIZAZOVI TRŽIŠTA RADA ZA RH Osnovna buduća obilježja tržišta: • nove tehnologije dovode do povećane potražnje za visokokvalificiranim radnicima • prijelaz na niskougljičnu tehnologiju – zeleno gospodarstvo (razvoj energetike, gospodarenja vodom i otpadom, građevina, prijevoz, industrija, agrikultura i šumarstvo) • usmjerenost na cjeloživotni razvoj kompetencija • povećan porast potražnje transverzalnih ključnih kompetencija • naglašena potreba za mobilnošću radnika • novi pristup radnom mjestu i zapošljavanju – spremnost na višestruku promjenu posla(zanimanja) tijekom radnog vijeka i usmjerenost na jačanje znanja i vještine koja jačaju zapošljivost.

13. IZAZOVI ZA RH TREBAMO : • kvalitetno rano i osnovno, temeljno obrazovanje • sprječavanje ranog prekida školovanja • nove tehnologije = drugačije kompetencije ( potražnja za visokokvalificiranim radnicima je u porastu) • ravnopravnost spolova i načelo pravičnosti postaje važno • do 2020. znatni porast broja poslova u uslužnim djelatnostima

14. STRATEGIJA „EUROPA 2020” Temelji se na prioritetima pametnog, održivog i uključivog rasta: • pametnog rasta koji nastaje razvijanjem ekonomije utemeljene na znanju i inovaciji, • održivog rasta kroz promicanje ekonomije koja učinkovitije iskorištava resurse, koja je zelenija i konkurentnija i • uključivog rasta koji njeguje ekonomiju s visokom stopom zaposlenosti koja donosi društvenu i teritorijalnu koheziju.

15. STRATEGIJA ”NOVE VJEŠTINE ZA NOVE POSLOVE” Kako bi se postigao zajednički cilj - stopa zaposlenosti od 75 % za dob 20-64 godina (danas ona iznosi 69 posto) EU je donijela strategiju „Nove vještine za nove poslove" za buduće prioritete: • kako bolje predvidjeti vještine koje će biti potrebne građanima i poslodavcima, • kako reformirati sustav obrazovanja i usvajanja vještina kako bi bolje pripremili ljude za poslove budućnosti te poboljšali usklađenost politike zapošljavanja i politike obrazovanja.

16. STRATEGIJA ”NOVE VJEŠTINE ZA NOVE POSLOVE” Prioritetni ciljevi strategije su fokusirani na: • bolje funkcioniranje tržišta rada; • povećanje udjela kvalificirane radne snage; • poboljšanje kvalitete poslova i uvjeta rada i • jačanje politika stvaranja radnih mjesta i potražnje za radnom snagom. Definiranje osnovnih kompetencija - znanja, vještine i ponašanja koje bi svi mladi ljudi trebali usvojiti tijekom početnog obrazovanja i koje bi odrasli trebali moći usvajati i održavati cjeloživotnim učenjem.

17. OSAM KLJUČNIH KOMPETENCIJA Europski referentni okvir za kompetencije definira osam ključnih kompetencija cjeloživotnog učenja: • komunikacija na materinjem jeziku; • komunikacija na stranim jezicima; • matematička kompetencija i osnovne kompetencije u znanosti i tehnologiji; • digitalna kompetencija; • učiti Kako učiti; • socijalne i građanske kompetencije; • osjećaj za inicijativu i poduzetništvo • osjećaj za kulturološku svijest.

18. SLOBODA KRETANJA ZNANJA Tih 8 kompetencija dovodi do još jedne • Pete slobode kretanja u EU – slobode kretanja znanja • upravo zbog tehnoloških dostignuća u zadnjih desetak i više godina postaje primarna sloboda

19. BITI SPREMAN • Ulaskom u europsku uniju, za razvoj ljudskih potencijala na raspolaganju će nam biti sredstva ESF-a koja će moći koristiti svi akteri tržište rada, i privatni javni. • Mi ih samo moramo znati iskoristiti i stoga, biti spremni

20. ETIČKI PRINCIPI OBRAZOVANJA Obrazovanje se mora temeljiti na kriterijima koji sadrže etičke principe: • Znanje se mora i može koristiti jedino za dobro, a ne za zlo. • Znanje se mora koristiti za napredak i prosperitet pojedinca, zajednice i čitavog društva. • Činiti dobro, ne nanositi štetu. • Afirmacija etičkih vrijednosti koje će se koristiti prilikom razvoja novih tehnologija – inovativnost je izrazito važna i neophodna, no razvoj novih tehnologija mora proći kroz etičko „sito” i mora biti usmjereno prema napretku.

21. AFIRMACIJA PODUZETNIČKOG NAČINA UČENJA Obrazovanje mora afirmirati sve dobro što poduzetništvo nosi sa sobom: • Treba se naučiti rješavanju problema i upravljati rizicima, • Greška nije strašna i ne smije se promatrati kao podbačaj, već kao mjesto učenja. Dakle unutar obrazovanja važna je afirmacija i poticanje pozitivnih vrijednosti poduzetništva – jer ako pojedinac nauči kako zaposliti sebe, puno lakše će zaposliti i druge osobe pa pomažući sebi, pomaže i drugima.

22. TREĆI ZAKLJUČAK-afirmacija vrijednosti • Poslovanje bez etičkih kriterija i gospodarstvo bez morala ne mogu dati trajnije, stabilnije i značajnije rezultate niti neku zajednicu učiniti sretnom i prosperitetnom. • I danas, u 21. stoljeću, unatoč saznanju o pravim i trajnim vrijednostima u društvu, svi zajedno se nalazimo u situaciji gdje se svakodnevno susrećemo s inverzijom tih vrijednosti. Prioriteti u društvu su bitno drugačiji i mijenjaju se sa svakom novom generacijom u smjeru koji se ne odražava najpovoljnije na zajednicu. • Moramo i kroz akademsku zajednicu i javne politike afirmirati novi sustav vrijednosti koji će promicati rad i kulturu rada, a ne radno mjesto, a ulaganje u znanje kao najvažniju investiciju , a ne trošak.

23. AFIRMACIJA VRIJEDNOSTI-nastavak • Hrvatskoj treba socijalno odgovorno društvo, društvo u kojemu se radnik ne promatra kao roba i u kojemu su znanje, rad i socijalna solidarnost visoko na ljestvici društvenih vrijednosti te društvo u kojemu dominira osjećaj da svatko doprinosi zajedničkom naporu za opće dobro u skladu sa svojim mogućnostima. • U skladu s načelom razdiobne pravednosti, država mora transparentnoi pod jednakim uvjetima otvarati šanse svima, i radnicima i poslodavcima. Samo tako regulirani odnosi i obveze mogu jamčiti uređeno tržište rada i sigurnu zapošljivost.

24. ŠTO RH TRENUTNO RADI-ZAKON O HKO • Zakon o hrvatskom kvalifikacijskom okviru prvi je korak u usklađivanju obrazovanja s potrebama tržišta rada. • Upućen je u proceduru donošenja • Dio je strukturnih reformi koje stavljaju fokus na razvoj ljudskih potencijala u cilju razvoja konkurentnostigospodarstva. • Ključna poluga razvoja je obrazovana radna snaga koja ima sposobnost usvajanja novih znanja prema potrebama tržišta rada. • Prihvaćanje modela cjeloživotnog učenja bitna je pretpostavka za prilagođavanje promjenama u tržišnim uvjetima. • Hrvatski kvalifikacijski okvir koncipiran je upravo na takav način da daje prilagodljiva, efikasna i pravovremena rješenja na obrazovne potrebe.

25. HKO Nekoliko je ključnih pretpostavki za ostvarenje ovog cilja: • planiranje obrazovanja mora pratiti i podupirati strateške ciljeve regionalnog i industrijskog razvoja te razvoja zajednice; • ovaj Zakon je prvi koji predviđa suradnju tri ključna ministarstva: ministarstva odgovornog za regionalni razvoj, ministarstva odgovornog za rad i ministarstva odgovornog za obrazovanje; • suradnja bi trebala osigurati relevantnost kvalifikacija za gospodarstvo i društveni razvoj, kako u planiranju budućih potreba tržišta rada tako i u definiranju politika obrazovanja.

26. HKO • Veliku odgovornost za definiranje potreba tržišta rada koje čini temelj dobrog planiranja obrazovanja i razvoja kvalifikacijskog okvira preuzelo je Ministarstvo rada i mirovinskog sustava koje će biti zaduženo za vođenje registra zanimanja. • U cilju ispunjavanja svojih novih zadaća iz ovog zakona ministarstvo će definirati nove mehanizme za praćenje potreba tržišta rada.

27. NA KRAJU Ovim se zakonom briga za razvoj ljudskih potencijala u Hrvatskoj stavlja na mjesto koje je nužno za razvoj i veće blagostanje. Svaki napredak počinje s investiranjem u ljude i davanje prilika njihovim znanjima, poduzetničkim porivima i inovacijskom potencijalu.

28. HVALA NA PAŽNJI!