540 likes | 1.97k Views
Naselja i turističke mogućnosti Nizinske Hrvatske. Mia Kos, 8.b, 2011./2012. Povijesni pregled razvoja gradskih naslja. U prostoru Nizinske Hrvatske živi 67% stanovništva RH Najstarija naselja u vrijeme Rimskog Carstva osnivana su uz riječne tokove Save ,Drave i Dunava
E N D
Naselja i turističke mogućnosti Nizinske Hrvatske Mia Kos, 8.b, 2011./2012.
Povijesni pregled razvoja gradskih naslja U prostoru Nizinske Hrvatske živi 67% stanovništva RH Najstarija naselja u vrijeme Rimskog Carstva osnivana su uz riječne tokove Save ,Drave i Dunava Bili su jako važni , utvrđeni gradovi ,povezani rimskim cestama i sa svom potrebnom infrastrukturom Svojim se značenjem izdvajaju:
Siscia (današnji Sisak) Ostaci obrambenih zidina rimske Siscije u Sisku
Promjena broja stanovnika u Nizinskoj Hrvatskoj od 1857. do 2001.
U srednjem su vijeku brojni srednjovjekovni gradovi građeni na brežuljcima ili uzvišenjima radi sigurnosti i zaštite od neprijatelja Mnogi od tih gradova već u 13. stoljeću postaju slobodni i samostalni gradovi, poput Zagreba, Požege, Samobora ,Pakraca
U 19. stoljeću nastaju brojne barokne građevine u Varaždinu, Slavonskom Brodu, Požegi, Vinkovcima, Đakovu, Novoj Gradiški i dr. Snažna urbanizacija Nizinske Hrvatske nastupa sredinom 20. stoljeća , gradovi se naglo razvijaju, industrijaliziraju, broj stanovništva naglo raste Gradovi se šire na svoju okolicu i spajaju u veliki grad kao npr. Zagreb koji danas obuhvaća nekadašnja samostalna naselja ( Sesvete, Veliku Goricu, Zaprešić i Dugo Selo) čineći gradsku aglomeraciju
Naselja Naselja su mjesta stalnog ili povremenog boravka ljudi, u kojima se odvija njihova proizvodnja i druge djelatnosti te njihov društveni i lični život. Naselja dijelimo na: gradska ili urbana, seoska ili ruralna.
Selo Selo je najbrojnija vrsta naselja. Selom podrazumijevamo manje naselje i kome stanovnici uglavnom žive i bave se poljoprivrednim djelatnostima. Seoska naselja uglavnom su nastajala uz livade i obradive površine.
Grad Grad je nastao na višem stupnju razvoja ljudskog društva, a vezan je za pojavu zanatstva i trgovine. Pod gradom podrazumijevamo veće naselje u kome glavnina stanovništva živi i radi baveći se nepoljoprivrednim djelatnostima, prvenstveno industrijom. Suvremeni gradovi razlikuju se po položaju, izgledu i funkcijama.
Razvoj seoskih (ruralnih) naselja Stanovništno je uglavnom orijentirano na poljoprivrednuproizvodnju Oko sela su oranice, vrtovi, voćnjaci, livade i pašnjaci Seoska se arhitektura promijenila – osnovni građevni materijal je opeka Urbaniziranasela (električna energija, vodovod, plinofikacija, telekomunikacije, kanalizacije)
Selo danas postupno umire Urbanizacije nijezaustavilamigracije seoskog stanovništva u veće gradove Proces derualizacije i deagrarizacije i dalje je naglašen Najteža posljedica migracijskih kretanja je depopulacija sela Broj rođene djece je malen, udio umrlih je relativno velik ,a iseljavanje je znatno
Tipovi seoskih naselja Nizna (izdužena uz ceste ,rijeke, željezničke pruge) naselja Raštrkana naselja Zbijena naselja
IstočnaSlavonija, dijelovePosavine i Podravine karakteriziraju izdužena, nizna naselja Broje i više od 5 000 stanovnika Ušorenasela- izdužena uz cestu
U brežuljkastim dijelovima prevladavaju raštrkana seoska naselja i zelsci Njih je najviše u Hrvatskom zagorju, Žumberaku, Banovini i Kordunu Do 15 kuća
Zagrebačka makroregija Zagreb, glavni grad RH Političko, administrativno, financijsko,obrazovno i zdravstveno središte Prema popisu stanovnika iz 2001. imao je 779000stanonika U srednjem vijeku razvija se kao grad s dvjemagradskimjezgrama: Gradecom (Gričom) i Kaptolom
GRADEC KAPTOL
Tijekom 19. st Gradec i Kaptol spajaju se u jedinstvenu gradsku cjelinu Grad se širi na prostor Donjeggrada (između Trga bana Jelačića i željezničke pruge) Razmještanjem dijela industrije u njegovu okolicu potiče se razvoj satelitskihgradova, poput Zaprešića , Samobora i VelikeGorice koji danas čine veliku zagrebačkuaglomeraciju
U prstenu naselja koja okružuju Zagreb u polumjeru do 70 km izdvajamo regionalnasredišta: Karlovac Sisak Varaždin Bjelovar(danas županijska središta) Potrebno je izdvojiti Koprivnicu (prehrambena i farmaceutska industrija), Čakovec i Krapinu
Karlovac Grad na četirimarijekama Važno središte metaloprerađivačke i tekstilneindustrije
Sisak Grad razvijene crne metalurgije , rafinerije nafte , metalne industrije, a važna je i riječna luka na Savi (ušće Kupe u Savu)
Bjelovar Snažna prehrambenaindustrija utemeljena na visoko produktivnom stočarstvu i ratarskoj proizvodnji
Varaždin Razvijena tekstilna i prehrambenaindustrija Sjedište najmlađe nadbiskupije