DEPRESIJA

1. DEPRESIJA “Ako postoji pakao na zemlji, naći ćete ga u srcu melankoličnog čovjeka!” R. Burton

2. Mračna bolest našeg doba • Dok ovo čitamo oko 4-5 % Hrvata boluje od nekog depresivnog poremećaja • Drugim riječima, to znači da u ovom trenutku oko 200 tisuća ljudi u susjednoj Hrvatskoj ima neki oblik depresivnog poremećaja

3. Približno isti postotak depresivnih osoba može se naći kako u nama susjednim zemljama, tako i u razvijenim zemljama Europe i SAD • Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije depresija će do 2020. god. postati drugi svjetski zdravstveni problem, sada je četvrti, a u žena će to biti zdravstveni problem broj jedan, dok je sada na drugom mjestu

4. BOLEST S TISUĆU LICA • Klinička depresija je ozbiljno zdravstveno stanje koje utječe na misli, raspoloženje, osjećaje, ponašanje i psihičko zdravlje te može značajno utjecati na normalno funkcioniranje • Depresija je bolest s tisuću lica koja se kod svake osobe očituje na jedinstven način premda postoje neka zajednička svojstva pojedinih oblika depresivne bolesti

5. Kako se depresija očituje • Depresija se očituje pojavom kraćih ili duljih depresivnih epizoda što predstavljaju vrlo raznovrsne kombinacije i varijacije • Zajednički depresivni simptomi su: 1. Smanjeno ili depresivno raspoloženje koje definitivno nije uobičajeno za određenu osobu, prisutno je veći dio dana i gotovo svaki dan, bez većeg utjecaja životnih okolnosti; 2. Gubitak interesa i zadovoljstva u uobičajenim životnim aktivnostima koje inače pružaju zadovoljstvo, zabavu i užitak; 3. Smanjenje ili gubitak životne energije i pojačano zamaranje

6. Stupanj izraženosti depresivne epizode • Ako simptomi traju od dva tjedna, govorimo o kratkotrajnoj depresivnoj epizodi koja može biti prolazna reakcija na stres; • Epizoda blage depresije • Umjereno teška depresivna epizoda • Teška depresivna epizoda bez psihotičnih simptoma • Teška depresivna epizoda s psihotičnim simtomima

7. Oblici depresivnih poremećaja • Prva depresivna epizoda • Ponavljajući depresivni poremećaj • Sezonski afektivni poremećaj ( Winter Blues i Chritsmas Blues) • Bipolarni afektivni poremećaj • Perzistentni poremećaj raspoloženja • Ciklotimija • Distimija • Ponavljajući kratki depresivni poremećaj ( tzv. Vikend depresija) • Miješani anksiozno-depresivni poremećaj • Kratka depresivna reakcija • Produžena depresivna reakcija • Tzv. Depresija iscrpljenja, Burn out sindrom (Sindrom sagorjelosti na poslu), Sindrom praznog obiteljksog gnijezda, Umirovljenički depresivni slom, Predmenstrualni disforični poremećaj, Postpartalna depresija, Kontraceptivna depresija • Depresivni poremećaj ličnosti • Organski i simptomatski depresivni poremećaj

8. Područja mozga na koja utječe depresija • Nekoliko područja mozga uključeno je u emocionalne i fizičke promjene koje se događaju pod utjecajem depresije • Iako je mozak depresivne osobe manje aktivan od mozga zdrave osobe, neka područja pokazuju pojačanu aktivnost, a to su:

9. Talamus- povezan s promjenama u emocijama • Amigdala- odgovorna za negativne osjećaje • Cinguluma- emocionalna reakcija na bol i regulacija agresivnosti • Prefrontalni korteks- pomaže pri regulaciji emocija • Os Hipotalamus-Hipofiza-Nadbubrežna žlijezda (reguliraju reakciju tijela na stres) • Neurotransmiteri (serotonin i norepinephrin)- kemijski prenosioci poruka između neurona i utječu na ponašanje,raspoloženje i misli • Limbički sustav- zaslužan za ekspresiju instikata, motivacije i emocija

10. SIMPTOMI DEPRESIJE • Ponašanje: • Prestanak izlaženja u društvo i na uobičajena mjesta • Zakazivanje na poslu • Povlačenje u sebe, prestanak komuniciranja s obitelji i prijateljima • Izostanak s posla, nastave i predavanja • Uzimanje alkohola i sedativa • Pasivnost i prestanak aktivnosti koje donose ugodu • Otežana koncentracija • Gubitak interesa za seks i hranu • Rizično ponašanje (npr. opasna vožnja) • Pojačana razdražljivost i frustracija zbog sitnica • Ćudljivost koja je u neskladu s događajima • Preosjetljivost na predbacivanja i blagu kritiku • Učestala buđenja i ustajanja noću

11. OSJEĆAJI • Prezasićenost • Krivnja • Tuga • Nesreća • Žalost • Razočaranost • Nezadovoljstvo • Jad • Nepovjerenje • Razdražljivost • Neodlučnost • Beznadnost • Bespomoćnost • besmislenost

12. MISLI • Ja sam bezvrijedan • Ja nisam u redu • Ja sam nitko i ništa • Nitko me ne voli • Ja sam promašen čovjek • Život nije vrijedan življenja • Ništa mi se lijepo ne događa • Događaju mi se samo loše stvari • Bolje da me nema • Nikada neću biti sretan • Ja ne mogu uspjeti • Nema opraštanja • Ja sam nesposobni gubitnik • Ja ne zaslužujem da živim • Nikad nisam bio sretan • Ne mogu više • Ništa se ne može promijeniti

13. Tjelesni simptomi • Umor • Iscrpljenost • Glavobolja • Bolovi u mišićima • Gubitak apetita • Gubitak težine • Smetnje spavanja • Nelagoda u trbuhu

14. Uzroci nastanka i održavanja depresije • Čimbenici zbog kojih je osoba sklonija nastanku depresije, a prisutni su već neko vrijeme prije nastanka depresije i prema procjenama riječ je o 30 % ljudi: • Prirođena sklonost depresiji, • Depresija u obitelji. • Rana neugodna iskustva (npr. gubitak roditelja, teško djetinjstvo,…) • -kronične tjelesne bolesti

15. 2. Čimbenici koji depresiju prouzrokuju prisutni su netom prije nastanka depresije: • Različito neugodni događaji u okolini koji se polako gomilaju na leđima osobe ili brzo padnu na nju poput velikog tereta, • Zdravstvene tegobe, • Gubici ( smrt u obitelji, prekid veze, gubitak posla,…)

16. 3.Čimbenici koji depresiju održavaju • Ponekad su jednaki čimbenicima pod točkama 1 i 2, ali obično im se pridruže problemi koji nastanu zbog depresije kao takve, jer se tada osoba slabije snalazi u svakodnevnom životu: • Nezaposlenost, • Usamljenost, • Itd.

17. Kako se depresija liječi? • Suvremena psihijatrija raspolaže brojnim i raznovrsnim biološkim, psihoterapijskim i socioterapijskim metodama liječenja • Moderna psihofarmakoterapija u sklopu cjelovitog liječenja koja uključuje psihoedukaciju, REBT i KBT psihoterapiju daje brze i dobre rezultate u preko 80% depresivnih pacijenata

18. U svakodnevnoj praksi i realitetu veliki je nesklad između terapijskih mogućnosti i skromnih rezultata liječenja, prije svega zbog neznanja i raširenih zabluda o depresiji i njezinu liječenju • Samo dobro informiran pacijent i njegova obitelj mogu biti partneri u liječenju, tako da je važna sastavnica liječenja edukacija i samoedukacija pacijenta i njegove obitelji

19. Kognitivno- bihejvioralna terapija • KBT predstavlja strukturiranu, konkretnu, specifičnu i na problem orijentiranu terapiju s ciljem identificiranja problema, ispitivanja alternativa, stvaranja terapiskog odnosa, prepoznavanja povezanosti emocija, potocanja aktivnosti, poboljšanja socijalne kompetentnosti, te promjena u načinu razmišljanja i ponašanja

20. SAVLADAVANJE DEPRESIJE • Prakticiranje tjelovježbe • Dobro se odmoriti, naspavati • Provoditi više vremena na otvorenom • Jutarnje tuširanje može djelovati stimulativno • Dar samo za sebe- pronaći priliku da si nešto poklonite ili učinite nešto što vas čini sretnima • Često mijenjajte okolinu • Vodite svoj tajni dnevnik- pisanje pomaže organizaciji misli i predstavlja dobar put za oslobađanje emocija • Dobrovoljni rad i drugi društveno koristan rad

21. SLAVNE OSOBE S DEPRESIJOM • Depresija je medicinski poremećaj koji ne bira porijeklo i socijalnu kategoriju • Čitav niz poznatih ličnosti imao je tijekom svog života simptome depresije koji su zahtijevali medicinski tretman • Neki od njih su o tome javno govorili i pokušali svojim primjerom ukazati na to da se radi o poremećaju koji je emocionalne prirode

22. Popis samo nekih od poznatih ličnosti za koje je poznato da su imali simptome teže depresije koja je zahtijevala tretman • Hans Christijan Andersen – pisac • Mariliyn Monroe- glumica • Barbara Bush – bivša prva dama SAD-a • Jim Carrey – glumac, komičar • Kurt Cobain – muzičar • Harrison Ford- glumac • Ernest Hemingway – književnik • Victor Hugo – književnik • Michelangelo – umjetnik • Richard M. Nixon – bivši predsjednik SAD-a • Rossini- kompozitor • Tchaikovski- kompozitor • Virginia Wolff- književnica • Winston Churchill – Bivši Britanski državnik

24. SUOČAVANJE SA SUICIDOM • Vjerojatno smo se svi bar ponekad zapitali o čemu je razmišljala i što je mučilo Marilyn Monroe, prije nego što je popila smrtonosnu količinu barbiturata, ili Ernesta Hemingway prije nego se prostrijelio iz puške

25. Važnost pravovremenog prepoznavanja depresije kao jednog od najvažnijih uzroka suicida • Prema podacima SZO depresija je na vodećem mjestu uzroka radne nesposobnosti ( 10,7% ) • U 80% depresivnih osoba prisutna su suicidalna promišljanja koja su u nekih prolazna a u nekih ponavljajuća • Najveći postotak izvršenja suicida je u skupini ljudi liječenih od depresije kao i neliječenih depresivnih osoba koje se nikome ne obraćaju za pomoć niti ih okolina prepoznaje

26. Suicid mladih diljem svijeta je u dramatičnom porastu • Suicid je treći po redu uzrok smrtnosti mladih između 15. do 24. godine, a šesti uzrok smrtnosti je među djecom od 5. do 14. godine

27. PREVENCIJA SUICIDAŠto možete učiniti kako bi pomogli suicidalnoj osobi? 1.Suicidalno ponašanje je poziv u pomoć -Ako vam se takva osoba obrati za pomoć, bez obzira na njezino negativističko ponašanje, ona ima dobro mišljenje o vama. Vjeruje da bi ste joj mogli pomoći, te da imate bolje obrasce rješavanja problema od nje same

28. 2. Shvatite to ozbiljno - Istraživanja su pokazala da je 75% koje su izvršile samoubojstvo upozoravale na to prije samog čina. Mnogi ljudi govore: “Ti problemi nisu bili dovoljni da se počini samoubojstvo.“ No nije bitno koliko je velik problem u našim očima već koliko pogađa i djeluje na osobu koja ga ima.

29. 3.Budite spremni pomoći i potražiti pomoć što prije - Prevencija samoubojstva nije akcija u zadnji tren. Treba djelovati odmah. Suicidalne osobe se boje da bi im traženje pomoći moglo prouzročiti dodatnu bol: da budu markirani, da naiđu na odbijanje, kažnjavanje. Trebamo se truditi da smanjimo patnju, a ne da je izazivamo ili produljujemo

30. 4. Slušajte - Dajte osobi mogućnost da iznese svoje probleme i da razgovara o svojim osjećajima. Ne morate puno toga reći i ne postoje magične riječi. Dajte suicidalnoj osobi do znanja da vam je drago što vam se obratila, budite strpljivi i suosjećajni te pokušajte izbjegavati svađu i davanje savjeta

31. 5. Pitajte: Razmišljaš li o samoubojstvu? - Ako suicidalnu osobu pitate ovo samo joj pokazujete da vam je stalo do nje, da je shvaćate ozbiljno i da želite da bol i probleme podjeli s vama. Time je nećete potaknuti da počini samoubojstvo

32. 6. Ako je osoba suicidalna ne ostavljajte ju samu - Ako su prisutne suicidalne misli pokušajte ih se riješiti. Uklonite sve lijekove i otrove iz kuće

33. 7. Bez tajni - Osoba, bojeći se dodatnih patnji, može vas zamoliti da nikome ne kažemo za njezine suicidalne misli. To nikako ne obećavajte već predložite da potražite osobu sa kojom možete sagledati situaciju u cijelosti. Podjela anksioznosti i odgovornosti od prevencije samoubojstva jednostavnije je, a i efikasnije rješenje

34. Funkcija i značenje samoubilačkog ponašanja • Apel alarm ili poziv u pomoć • Samokažnjavanje kao izraz neizdrživog osjećaja krivnje • Bijeg iz nepodnošljive situacije • Izazivanje osjećaja krivnje i kažnjavanje drugih • Ucjenjivanje okoline

35. Impulzivno rasterećenje od napetosti • Iskušavanje sudbine – igra sa sudbinom • Izraz doživljaja besmislenosti života • Izraz “ altruizma"

36. SAMOPOMOĆ “Što me ne slomi, jača me “ • Recite da životu, jer on uvijek ima smisao... • Vježbajte pozitivno mišljenje • Učite biti sretni • Napustite prošlost, okrenite se budućnosti • Kada ste nezadovoljni, iskažite svoje nezadovoljstvo • Oprostite i sebi i drugima

37. KOME SE OBRATITI ZA POMOĆ ? • Ako još niste svjesni koliko je glupo izvršiti samoubojstvo, ili se osjećate izgubljeno, bespomoćno ili depresivno nazovite: • Studentsku ambulantu 311-151 • Centar za mentalno zdravlje 335-585 • Psihološko savjetovalište Pro Mente www.promente.biz

38. ZA KRAJ "Sreća je skrivena u nama samima. Ona ne ovisi o onome što nam se događa, već o načinu na koji mi te događaje shvaćamo i kako se sa njima nosimo." Anthony De Mello (1931-1987)