Pronalaženje informacija: baze podataka i strategija njihova pretraživanja

1. Pronalaženje informacija: baze podataka i strategija njihova pretraživanja Katedra za istraživanja u biomedicini i zdravstvu Medicinski fakultet u Splitu

2. Pretraživanje informacija na internetu • Opći pretraživači • Yahoo http://www.yahoo.com • Google http://www.google.com • Specijalizirani pretraživači i portali • Google Scholar http://scholar.google.hr • Health on the Net http://www.hon.ch/home.html • PlivaMedNet http://www.plivamed.net/

3. Elektronički časopisi BMJ http://bmj.com/ CMJ http://www.cmj.hr Slobodno dostupni časopisi http://www.freemedicaljournals.com/http://www.doaj.org/ Bibliografske baze podataka MEDLINE/PubMed Current Contents Web of Science (WoS) Scopus Medicinske knjižnice

5. Rast broja medicinskih časopisa

6. Gdjesmodanas? • Znanstveni časopis još uvijek ima središnju uloguu priopćavanju novih rezultata. • Većina časopisa ima elektroničke inačice. • Mrežni arhivi medicinskih časopisa i članaka • Open access • OA medicinski časopisi • Open Choice (Springer) • Pohrana rukopisa (NIH Public Access Policy) • Institucijski repozitoriji

7. Baze podataka Osnovne značajke

8. Što su baze podataka? • Organizirane zbirke podataka • Svaka se baza podataka sastoji od zapisa • Zapisi sadrže određena polja s točno određenim podatcima • Svako polje ima: • Nepromjenjivi naziv (npr. Authors) • Promjenjivi sadržaj (npr. Tomic S, Markotic A…) • Neka polja nose različite nazive u različitim bazama iako im je sadržaj isti

9. Primjeri strukture zapisa • Current Contents • MEDLINE/ PubMed • Web of Science

13. Kako nastaju? • Baze podataka izrađuju strukovna udruženja, knjižnice, profitne i neprofitne udruge… • Stvaraju ih stotine stručnjaka različitih profila: • Knjižničari – definiraju strukturu baze podataka kako bi bili uključeni svi potrebni elementi koji opisuju rad • Računalni stručnjaci – izrađuju bazu i sučelja te brinu o tehničkoj podršci • Indekseri – radovima pridodaju ključne riječi kojima opisuju sadržaj

14. Vrste baza podataka • Osnovne vrste su: • Bibliografske baze podataka • Citatne baze podataka • Baze podataka s cjelovitim tekstom • Postoje i druge (npr. tekstualno-numeričke), ali su tri navedene najvažnije za pronalaženje podataka o izvornim znanstvenim radovima • Mnoge baze podataka su kombinacija dviju ili više osnovnih vrsta

15. Bibliografske baze podataka • Temeljni sekundarni izvor podataka • Sadrže osnovne podatke o primarnim izvorima (objavljenim radovima): autor/i, naslov rada, naslov časopisa, godina/svezak/stranice, naziv ustanove i sl., ključne riječi, sažetak… • Razlikuju se prema znanstvenim područjima koja obuhvaćaju, broju časopisa, knjiga i drugih publikacija koje obrađuju, strukturi i opsegu bibliografskoga zapisa (neke baze opisuju svaki rad s desetak polja, a neke s tridesetak i više) te dodatnoj obradi (predmetnice) • Služe za stjecanje uvida u određeno znanstveno područje

16. Najvažnije bibliografske baze u području medicine • MEDLINE • EMBASE • Current Contents • Clinical Medicine • Life Sciences • PsycINFO • CINAHL

17. Citatne baze podataka • Osim osnovne strukture bibliografskih baza podataka one dodatno obrađuju popise korištene literature i prate citiranost radova unutar skupine publikacija koje obrađuju • Daju odgovor na pitanje koliko je puta citiran neki rad ili neki autor • Ne bilježe razliku između pozitivnih i negativnih citata • Tek je u novije vrijeme moguće razlikovati samocitate • Koriste se za stjecanje uvida u određeno znanstveno područje i za praćenje odjeka određenoga rada ili autora unutar znanstvenoga područja

18. Dostupne citatne baze • Web of Science • Sve do 2004. godine jedina citatna baza • Scopus • Elsevier je objavljuje 2004. godine • Google Scholar • Googleova tražilica lansirana također 2004. godine • Prati citiranost radova unutar izvora koje pretražuje

19. Baze podataka s cjelovitim tekstom • Najčešće su to zbirke elektroničkih časopisa jednoga ili više izdavača • U pravilu sadrže i bibliografski opis svakoga rada • Potpuni tekst rada obično je dostupan u dva osnovna formata: HTML i PDF • HTML omogućuje laku navigaciju unutar samoga rada, hipertekstualne veze između pojedinih dijelova, povezivanje literaturnih navoda u samome tekstu s njihovim popisom na kraju itd. • PDF preslikava izgled rada iz tiskane inačice publikacije i stoga je pogodniji za pohranjivanje i tiskanje

20. Dostupne baze cjelovitoga teksta • ScienceDirect • Zbirka elektroničkih časopisa jednoga od najvećih izdavača znanstvenih časopisa Elseviera • Dostupan nam je samo dio časopisa, a ne svi i to najčešće od 1997. godine • Academic Search Complete • Zbirka od oko 7900 časopisa različitih izdavača; dostupna preko sučelja EBSCOhost • Core Biomedical Collection • Časopisi različitih izdavača; sučelje OvidSP • CINAHL with Full Text • Sučelje EBSCOhost • The Cochrane Database of Systematic Reviews • Sučelje OvidSP

21. Kako pristupiti? Centar za online baze podataka http://www.online-baze.hr

23. Mogućnosti pristupa • S računala iz mreže ustanove koja je unutar sustava znanosti i visokoga školstva (unutar CARNetove mreže) • S bilo kojeg računala preko proxy servera za sve korisnike koji imaju elektronički identitet u sustavu AAI@EduHr • Preko CARNetovih modemskih ulaza • S bilo kojeg računala za ustanove članice biomedicinskoga konzorcija za dio baza dostupnih preko Ovida (potrebna lozinka)

24. Osnovne baze podataka Pregled

25. Što je MEDLINE? • Najveća i najpoznatija medicinska baza podataka • MEDLINE obuhvaća: • medicinu • stomatologiju • veterinarske znanosti • sestrinstvo • biološke znanosti • Dostupna nam je preko četiri različita sučelja: • OvidSP • Web of Knowledge • EBSCOhost • PubMed

26. Osnovni podatci • Stvara je i održava: National Library of Medicine, Washington, DC. • Pokriva razdoblje od 1940-ih do danas • Sažetke sadržava >75% uključenih bibliografskih zapisa • Obuhvaća časopise iz oko 80 zemalja (oko 50% iz SAD-a) na 30-ak jezika • Indeksira oko 5.400 časopisa • Trenutno ima oko 21 milijun zapisa • 10 hrvatskih časopisa • Dnevno ažuriranje

27. PubMedhttp://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed • Servis koji pored baze MEDLINE sadrži i dodatne zapise iz bioloških časopisa zastupljenih u arhivu PubMedCentral • Poveznice s arhivom PubMed Central (PMC), OA časopisima i pretplaćenim časopisima na mrežnim sjedištima agregatora ili izdavača • Javno dostupan

30. MeSH - MedicalSubjectHeadings • Kontrolirani rječnik (tezaurus) koji se koristi za indeksiranje i pretraživanje biomedicinske literature • Preko 20.000 deskriptora (organizirani abecedno i hijerarhijski) • Glavne predmetnice (headings) i potpredmetnice (subheadings) • Javno, online dostupan MeSH Browser na adresi http://www.nlm.nih.gov/mesh/MBrowser.html

31. CurrentContents • Thomson Reuters, ranije Institute for Scientific Information (ISI) • Indeksira sadržaje oko10.000 znanstvenih časopisa i drugih publikacija • Dostupan preko dva sučelja: • OvidSP (http://gateway.ovid.com/autologin.html) • Web of Knowledge (http://www.isiknowledge.com) • Većina članaka uključuje i autorske sažetke na engleskom jeziku • Dostupni podatci od druge polovice 1993. godine do danas (Ovid) • Baza se ažurira jednom tjedno

33. Web of Science (WoS) • http://www.isiknowledge.com • Multidisciplinarna baza • Obuhvaća razdoblje od 1955. godine do danas • Indeksira preko 12.000 najutjecajnijih znanstvenih časopisa • General Search – pretraživanje po zapisima • Cited Reference Search – pretraživanje po citatima • Pruža uvid u literaturu koja je prethodila objavljivanju rada i uvid u utjecaj toga rada na daljnja istraživanja • Časopisima koji su indeksirani u WoS-u, na temelju citiranosti objavljenih članaka, izračunava se svake godine čimbenik utjecaja (impact factor) u bazi Journal Citation Reports

36. Web of Science sadrži Tri citatna indeksa: • Science Citation Index Expanded(SCIex) • Indeksira oko 8.300 časopisa iz različitih znanstvenih područja • Social Sciences Citation Index (SSCI) • Indeksira oko 2.800 časopisa s područja društvenih znanosti • Arts & Humanities Citation Index (AHCI) • Pokriva oko 1.600 časopisa s područja humanističkih znanosti i umjetnosti

37. JournalCitationReports • Sadrži čimbenike utjecaja (impact factore) časopisa koji su indeksirani u WoS-u. • Čimbenik utjecaja je omjer između broja citata koje su radovi u nekom časopisu dobili u toj godini i broja radova objavljenih u tom časopisu u prethodne dvije godine. • Ima dva izdanja: • JCR Science Edition • JCR Social Sciences Edition

38. Scopus • http://www.scopus.com • Bibliografska baza nizozemskog izdavača Elseviera • Obuhvaća područja prirodnih, tehničkih, medicinskih i društvenih znanosti • Bibliografski zapisi imaju sažetke (od 1966. god.) • Svaki bibliografski zapis ima pretraživ popis literature (od 1996. god.) • Prati citiranost radova unutar baze • 100 % MEDLINE, 100 % EMBASE

39. Što sve Scopus indeksira? • Različite vrste publikacija • Oko 19.500 aktivnih naslova, 5.000 izdavača • 18.500 znanstvenih časopisa • 300 zbornika skupova i sl. • 400 publikacijatvrtki • Časopisi iz različitih zemalja • Više od 50% iz Europe, Afrikei s Bliskog istoka • Najveći broj hrvatskih časopisa indeksiran je upravo u Scopusu • Ukupno oko 47 milijuna zapisa