Naglasak imenica u hrvatskome standardnom jeziku

1. Naglasak imenica u hrvatskome standardnom jeziku Dr. sc. Blaženka Martinović Graz, siječnja 2009.

2. Naglasna norma danas  normativna neustaljenost  nestabilnost  nedosljednosti u priručnicima  zanemarivanje pojava u jezičnoj uporabi Idealna se kodificirana norma gotovo nikada u cijelosti ne ostvaruje...

3. Odmaci od kodificirane naglasne norme Pitanje inventara i raspodjele naglasaka:  silazni se ton javlja i na nepočetnim slogovima riječi (na leksičkoj i paradigmatskoj razini)  prenošenje je silaznih naglasaka na proklitiku sve rjeđe  čest je izostanak zanaglasnih dužina  kratki su slogovi bez tonske opreke  uzlazni se naglasak sve više pomiče ulijevo  paradigmatske su naglasne preinake sve više u uzmaku.

4. Korpus i izvori • temelj: leksički korpus (oko 6 000 imenica) predstavljen većim dijelom u knjizi Naglasaku hrvatskome književnom jeziku S. Vukušića, I. Zoričića i M. Grasselli-Vukušić • komparativna analiza sa suvremenim priručnicima hrvatskoga jezika: Hrvatska gramatikaE. Barić i skupine autora Povijesni pregled, glasovi i oblici hrvatskoga književnog jezikai Glasovi i oblici hrvatskoga književnog jezika S. Babića i skupine autora Tvorbi riječi S. Babića Rječnik hrvatskoga jezika urednika J. Šonje Hrvatski enciklopedijski rječnik urednika L. Jojić i R. Matasovića Hrvatski jezični savjetnik Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje Gramatika hrvatskosrpskoga jezika I. Brabeca, M. Hraste i S. Živkovića

5. Obavjesnici • obavjesnik = školovani govornik kojemu je govorenje profesijom te je dijelom skupine koja pokriva cijelo područje hrvatskoga standardnog jezika „govori, kako govori jezično obrazovana javnost“ I.Esih • analiza govora (auditivnom metodom) profesionalnih govornika u elektroničkim medijima (informativne emisije Hrvatskoga radija i Hrvatske televizije) • ciljano anketiranje obavjesnika (upitnikom i intervjuom) startnih štokavskih i neštokavskih idioma u dijelu čestouporabnoga korpusa – ovdje: profesori hrvatskoga jezika

6. Cilj istraživanja • utvrditi opseg raskoraka između propisa i uporabe, tj. norme i tzv. profesionalne jezične prakse iz kojega proizlazi i potpun popis svih oblika nepodudaranja na zadanome korpusu (po naglasnim kategorijama i tipovima) Gdjegdje je naglasni lik nadišao jezičnu raznolikost u prostoru, a istovremeno je postao onim kojim se govornici spontano služe...

7. Naglasna kolebanja imenica • leksičke dvostrukosti • paradigmatske dvojbenosti • neujednačeno tipološko razvrstavanja

8. Naglasna pravila • opća pravila a) raspodjelna (o raspodjeli naglasnoga inventara) b) općeparadigmatska (uvjetovana morfološko-tvorbenim značajkama i fonemskim sastavom riječi; opći su naglasci predvidljivi, konstante su u fleksiji) • naglasna tipologija (usko vezana uz morfologiju riječi)

9. Općeparadigmatski naglasak • opća naglasna norma • morfološko-tvorbeno uvjetovana • ona naglasna pravila koja u morfološkim paradigmama i tvorbi riječi određuju naglasak bez obzira na onaj u polaznome obliku

10. Općeparadigmatska naglasna pravila 1. duljenje pred sonantom 2. kraćenje morfemau imenica srednjega roda na -ø 3. naglasci pojedinih padeža • V jd. • L jd. • N mn. • G mn. • DLI mn. 4. zanaglasne dužine *** 5. naglasak glagolskih imenica 6. naglasak zbirnih imenica 7. imenice muškoga roda na -o ili -e

11. Paradigme po općim pravilima • grâd  u grádu  grBdovi • stvâr  u stvári  stvárī stvárima • wko òčijūòčima • nwkat  nòktijū nòktima • dijéte  djèteta • čeljáde  čeljàdeta • prâse  prBseta • dòlac  dólca  dólci • stBrac  stârca  stârci • pBlac  pâlca  pBlčevi • òvan óvna òvnovi ”praktičnost, preglednost i upotrebljivost”

12. Tipološka naglasna norma • tipološka pravila vrijede samo za tipove i manje jedinice od tipova • glavno mjerilo za razvrstavanje u naglasne tipove  raspodjela prozodijskih svojstava tona, trajanja i mjesta (i njihove preinake u paradigmama)  promjenljivinepromjenljivitip  podtipovi skupovi jedinica naglasne jedinice

13. Tipološki naglasak • suvremeno stanje • 2 osnovna (naglasnofleksijska) tipa PROMJENLJIVI I NEPROMJENLJIVI • 7 podtipova (3 istomorfemska i 4 neistomorfemska) promjenaTONA TRAJANJA MJESTA TONA I TRAJANJA TONA I MJESTA TRAJANJA I MJESTA MJESTA, TONA I TRAJANJA • 22 uzorka “logička neproturječnost, iscrpnost bez ostatka i jednostavnost”

14. 22 uzorka > 18 uzoraka • rwk  ròkovi • grwš  gròša  gròševi bft  bùta  bftovi • stûp  stúpa  stúpovi/stùpovi kîp  kípa  kppovi • bâl  bálovi • gòra  gwru  gwre • grána  grânu  grâne • mjhsto  mjèsta • kòsackwsci/bèdro  bhdra • jánjac  jânjci/bxvno  bzvna • rôg  rwga  rògovi lôm  lwma  lwmovi • stôl  stòla  stòlovi • lîk  lìkovi • dòlac  dôlci • nôć  nwći • žìvot  živòta • prèzime  prezimèna rBme  ramèna • jùnāk  junáka • vrijéme  vrhmena  vremèna.

15. Prvi i zadnji sustavni prikaz • Daničićeva tipologija oko 250 “tipova” u imenica (od ukupno 450) tj. 38 uzoraka • Naglasak u hrvatskome književnom jeziku (S. Vukušić, I. Zoričić, M. Grasselli-Vukušić) 2 tipa 4 podtipa 7 skupova jedinica 24 naglasne jedinice u imenica

16. Praktična primjenljivost Hrvatski enciklopedijski rječnik šHf (N mn šHfovi) grVf (G gròfa, N mn gròfovi) krVv (N mn kròvovi) Moguće rješenje šHf NNT grVf PNT-2 krVv PNT-2 “Bilo da se informira ili normira, u rječniku treba da se i o naglasku nalazi čitava, a ne samo djelomična obavijest...” (B. Finka)

17. UZORAK 2 Jednina Množina N grVš N gròši gròševi G gròša G gróšā gròšēvā D gròšu D gròšima gròševima A grVš A gròše gròševe V grVšu V gròši gròševi L gròšu L gròšima gròševima I gròšem I gròšima gròševima

18. Raslojavanje naglasne stvarnosti • funkcionalno (i društveno) asìstent NNT (asistHntPNT-2) (asistHnt NNT) • vremensko (i funkcionalno) mlDdQst NNT (PNT) (u mladòsti) • prostorno vêz NNT-0 i PNT-6 (lučki vHzovi) (slavonski vézovi) • semantičko gòvQrnKkNNT (onaj koji govori) i govòrnKkPNT-21 (orator i onaj koji se služi materinskim govorom)

19. Funkcionalnostilsko u standardnome naglašivanju 1. stilski obilježene (pseudo)dublete (masnim su slovima istaknuti obilježeni likovi) • stilske oblične ili paradigmatske V jd. sVtono i sotòno u govòru/u mjesnome govoru/ i u gVvoru /u govorenju/) • stilsketipološke mòmakmómka  mômci mòmakmòmkamômci/mòmci • stilske leksičke jDnjac i jBnjac kDlEži kBlež vPtEz i vNtez/vPtez

20. Funkcionalnostilsko u standardnome naglašivanju 2. neutralne pseudodublete • neutralne oblične ili paradigmatske V jd. ljHpoto /u obraćanju osobi/ V jd. ljepòto /u apstraktnome značenju/ • neutralne tipološke mjHhWrmjHhWra/plik/ mjèhWrmjehZra/mokraćni mjehur/ • neutralne leksičke gòvQrnKk /onaj koji govori/ govòrnKk /orator/ pèčEnje pečFnje

21. Umjesto zaključka Naglasna su kolebanja hrvatskoga standardnoga jezika (prikazano na primjeru imenica) ograničena na određene gramatičke i leksičke kategorije koje se dadu opisati, funkcionalnostilski razgraničiti i propisati te se tako etapnom i utemeljenom dopunom kodifikaciji brišu proturječnosti pa norma postaje stabilnijom.

22. Hvala na pozornosti! Misao i njen jezični izražaj po prirodi samoga jezika prisiljeni su na međusobni sklad.(Petar Skok)