Indoeuropska perspektiva sintakse akuzativa u hrvatskom jeziku

1. Petra Šoštarić Filozofski fakultet Zagreb Indoeuropska perspektiva sintakse akuzativa u hrvatskom jeziku

2. sintaksa akuzativa u grčkom • Direktni objekt: βλάπτω τινά, φεύγω τινά. • Unutarnji objekt: πόλεμον πολεμεῖν, βαρεῖαν νόσον νοσεῖν. • Dva akuzativa: διδάσκω τινά τι, ἐρωτάω τινά τι(glagoli koji znače učiti, opominjati, tajiti, pitati, zahtijevati, oblačiti, svlačiti, lišavati, zvati, smatrati, birati, činiti, prikazivati se). • Akuzativ protezanja u vremenu i prostoru: Βασιλεὺς καὶ Ἕλληνες ἀπεῖχον ἀλλήλων τριάκοντα στάδια. • Adverbijalni (najčešće srednji rod pridjeva):οὐδέν, πολύ, μακράν, δωρεάν, πρόφασιν. • Akuzativ obzira: κάμνω τὴν κεφαλήν. • Akuzativ cilja: sam, akuzativ je padež cilja samo kod pjesnika, inače akuzativ s prijedlogom εἰς.ἡ δ' ἄρα Κύπρον ἵκανε φιλομμειδὴς ᾿ΑφροδίτηOd. 8.362, ἱκώμεθα δώματα πατρόςOd. 6.296). • Kod Homera cilj se može izraziti dativom, npr. uz glagol βάλλω. βαθείῃδ᾽ἔμβαλεδίνῃ Od.6.116. Cf.dativ cilja uz glagole kretanja iti i gręsti u staroslavenskom.

3. sintaksa akuzativa u latinskom • Direktni objekt: Scipio Hannibalem vicit. • Neprelazni glagoli složeni s prijedlozima circum, praeter i trans postaju prelazni: Circumeo castra. • Unutarnji objekt (redovito ima uz sebe atribut): acerrimam pugnam pugnare (etimološka figura), atrocia bella pugnare. • Dva akuzativa: a) jedan se tumači kao akuzativ lica, drugi kao akuzativ stvari. Konstrukcija dolazi uz glagole doceo, celo, rogo, interrogo,posco, reposco, flagito. b) akuzativ objekta s akuzativom predikata uz glagole koji znače nazivati koga čim, izabrati koga za što, učiniti koga čim, smatrati koga čim, dati za što, uzeti za što, pokazati se čim ili kao. • Akuzativ prostora (izražava dimenzije): pedes trecentos. • Akuzativ vremena (označava koliko što traje): horas quinque. • Akuzativ uzvikivanja: Me miserum! O singularem sapientiam! • Akuzativ cilja: Eo Romam. Eo domum. Exsequias ire. Eo dormitum. • Akuzativ obzira (tzv. accusativus Graecus) samo kod pjesnika, npr. os umerosque dis similis. Ablativ je standardni padež obzira (mente validus). • Adverbijalni: multum valere, nihil, partim.

4. sanskrt • cilj (ali nije jedini padež cilja: cilj kojem se teži najčešće u dativu, cilj koji se dostiže najčešće u lokativu): nagaraṃ gacchati • objekt (i neprelazni glagoli mogu postati prelazni dodavanjem prijedloga ili čak i bez toga) • unutarnji objekt • dva objekta (učiti nekoga nešto, globiti, musti) • kontinuitet (protezanje) u prostoru i vremenu • akuzativ srednjeg roda pridjeva = prilog

5. hetitski • direktni objekt prelaznih glagola (mogu ga dobiti i neprelazni) • objekt uz bezlične glagole koji znače bolovanje ili duševna stanja (npr. strah) • sekundarni objekt koji može biti predikativan ili partitivna apozicija iz koje se razvija akuzativ obzira. Često s kauzativima prelaznih glagola. Iya- = učiniti nešto nečim; takku IR-an našma GEME-an KIR-šet kuiški wāki „ako netko odgrize nos mladom robu ili robinji“ • figura etymologica:memiyan mema- “reći riječ”, šaštan šeš- “spavati san” • akuzativ cilja (postoji uz alativ) • akuzativ puta (perlativ)- prema nekima samo protezanje u prostoru: taknaš=at UTU-aš KASKAL-an paiddu „neka zlo ide putem božice podzemnog svijeta“ • akuzativ protezanja u vremenu i prostoru: adverbijalni akuzativ

6. *ie akuzativ • direktni objekt • unutarnji objekt (etimološka figura) • dva akuzativa • cilj • protezanje u vremenu i prostoru • adverbijalni

7. ??? • akuzativ obzira? • DA: grčki, novohetitski, luvijski (latinski – samo kod pjesnika); NE: sanskrt (instrumental) • akuzativ uzvikivanja? • DA: latinski, latvijski (ali: gen. Tava muḷka prāta; ak. Tavu muļķi: Ti budalo!); NE: hetitski

8. osnovne funkcije akuzativa u *ie. 1. direktni objekt -> etimološka figura, 2 akuzativa 2. prostorna orijentacija: protezanje u prostoru i vremenu, adverbijalni Meier-Brügger 2003.

9. Osnovna značenja akuzativa • Pranjković: temeljno je značenje akuzativa granična direktivnost... predmet služi kao cilj kretanja ili kakve druge aktivnosti. Taj cilj se doista i dostiže, što akuzativ čini pogodnim da bude paže izravnog objekta. • Luraghi: prototipna semantička uloga: cilj, prostorna orijentacija -> rubna: vremenske orijentacija, područje

10. Slavenski jezici (Ivšić) • direktni objekt (negativni i partitivni u genitivu) • akuzativ sadržaja (boj biti) • rijedak akuzativ cilja (van) • protezanje u prostoru i vremenu, težina, vrijednost (težak jednu kilu). • adverbijalni (stsl. malo,mъnogo) - akuzativ vremena: bio sam ondje jedan dan/jedan dan rekne car svojemu najmlađemu sinu (već u stsl.) • dva akuzativa • akuzativ odnosa: On se nešto srdi na me.

11. Akuzativ u hrvatskom • direktni objekt • unutarnji ili tautološki objekt(muku mučiti) • objekt uz neprelazne glagole:prefiksacija, sportski glagoli(trčati maraton, dionicu, kvalifikacije, štafetu...) • predikatni akuzativ:Učinio je djecu janjičare. • dva akuzativa: Učio je djecu matematiku. • vremenski akuzativ – lokalizacija u vremenu: ovu noć/ove noći • akuzativ mjere i cijene (i mjere vremena): Kasniti tjedan dana • akuzativ s infinitivom: Učini zapaliti Rim. • načinski u frazeologiziranim konstrukcijama: Idu ruku pod ruku; vrsta elipse.

12. Izricanje cilja u hrvatskom • hrvatski nema akuzativ cilja, iako je cilj prototipna semantička uloga, a čuva ostale, rubne: protezanje u prostoru, vremenu koje se razvilo u izricanje mjere i cijene. Cilj se izražava na više načina: • Idem mami. - cilj prema kojem se kreće: dativ (posvjedočeno već u staroslavenskom). • Idem k mami. - cilj prema kojem se kreće: prijedložni izraz s dativom. • Idem kući. Idem doma. – priložno. • Idem u kuću. - cilj koji se dostiže: prijedložni izraz s akuzativom. • Pošalji Ivana po kruh i mlijeko. - cilj koji se dostigne i uzme

13. nema ga... • zbog polisemije padeža? • prijedložnih izraza? • jer je očuvano starije stanje s dativom kao padežom cilja? • sanskrt, staroslavenski • Homer: βαθείῃδ᾽ἔμβαλεδίνῃOd.6.116, σκῆπτρονβάλεγαίῃIl. 1.145