1 / 9

2. Škola Anala

2. Škola Anala. 2. Škola Anala. problematičnost naziva «škola» → teorijske i metodološke pretpostavke implicitno definira sam časopis, premda nema sistematskih teorijskih refleksija odnos analista spram tradicionalnog historizma: politička i vojna historija vs. «totalna historija»

bary
Download Presentation

2. Škola Anala

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. 2. Škola Anala

  2. 2. Škola Anala • problematičnost naziva «škola» → teorijske i metodološke pretpostavke implicitno definira sam časopis, premda nema sistematskih teorijskih refleksija • odnos analista spram tradicionalnog historizma: • politička i vojna historija vs. «totalna historija» • događajna historija (autentičnost i neponovljivost povijesnog događaja) vs. strukturna historija (specifični uvjeti mogućnosti povijesnog događaja i njegova relevantnost u sadašnjosti) • narativni pristup vs. problemsko-analitički pristup • linearna konceptualizacija povijesnog vremena vs. tripartitna i interaktivna konceptualizacija povijesnog vremena • disciplinarna zatvorenost vs. interdisciplinarnost

  3. 2. Škola Anala Četiri faze ili generacije analista: I) 1920. - 1945. godine • radikalan i subverzivan pokret, snažni otpori spram tradicionalne historije, komparatistička metodologija II) 1945. – 1968. godine • pokret postaje škola sa zajedničkim konceptima (struktura - konjunktura) i metodologijom ( serijalna historija dugog trajanja) III) 1968. – 1989. godine • fragmentacija i disperzija, okretanje od socio-ekonomskih prema socio-kulturnim temama i fenomenima IV) 1989. - • daljnja fragmentacija, dominacija kulturalističkih pristupa (cultural turn)

  4. 2. Škola Anala I. faza (o. 1920. - 1945.) • 1. siječnja 1929. godine Marc Bloch i Lucien Febvre u Strasbourgu utemeljuju časopis Annales d'histoire économique et sociale • prvi analisti pod utjecajem sociologijskih koncepcija E. Durkheima i kulturalističkih interpretacija povijesti H. Pirrenea • interdisciplinarna orijentacija na sociologiju, geografiju, lingvistiku i socijalnu psihologiju • Bloch i Febvre → komplementaran pristup: Febvre - mentalne strukture, Bloch- materijalne strukture • u fokusu povijesne strukture, dominantna sinkronija

  5. 2. Škola Anala • Predstavnici i djela: Lucien Febvre, Problem nevjerovanja u 16. stoljeću: Rabelaiseova vjera →sustav osjećaja i mišljenja određenog društva i njihov utjecaj na materijalne i društvene uvjete života Marc Bloch 1. Feudalno društvo (1936)- sinteza zapadnoeuropskog feudalizma od 9. do 13. st., začetak histoire totale, komparativna metoda 2. Originalna obilježja francuske agrarne povijesti (1931)- koncept agrarne civilizacije, «regresivna metoda» 3. Kraljevski dodir - začetak religijske psihologije 4. Apologija historije ili zanat historičara – historija mora razviti metodu racionalnog razumijevanja povijesnih pojava, prezentistička pozicija • kritike: shematizam, problematična kronologija, premalo referenci na političku povijest Georges Lefebvre, Veliki strah – imaginarni strah od zavjere plemstva kao katalizator radikalizacije Francuske revolucije Johan Huizinga, Jesen srednjeg vijeka, Homo ludens- začeci historijske antropologije

  6. 2. Škola Anala II. faza (1945.-1968.) • promjena naziva časopisa: Annales. Éconimies. Sociétés, Civilisations → u fokusu civilizacije, histoire totale, širenje interesa na sva područja materijalnog i duhovnog života: društvo, ekonomija, ideologija, religija, mentalitet • od početka 60 - ih godina dominacija ekonomskih i demografskih tema, serijalna historija • predstavnici i djela: Ernest Labrousse, Nacrt kretanja cijena i prihoda u Francuskoj 18. stoljeća → projekt nove ekonomske historije, uvodi pojmove «struktura» i «konjunktura», kvantitativne metode, regionalna historija Fernand Braudel (1902.-1985.) - od konjunktura prelazi na istraživanje struktura, doktrina o ritmovima i razinama povijesnog vremena • Djela: 1. Sredozemlje i sredozemni svijet u doba Filipa II (1949) - geohistorija (u središtu odnos čovjeka i prirodne okoline), trodijelna struktura knjige odražava trodjelnu koncepciju povijesnih razina, strukture su skup prinuda i barijera za konjunkture: • trodijelna konceptualizacija povijesnog vremena: a) geografsko vrijeme – strukture dugog trajanja → gotovo nepokretno vrijeme geografske povijesti i prirodne okoline b) društveno vrijeme - konjunkture → vrijeme relativno polaganih promjena ekonomskih, društvenih i političkih struktura c) individualno vrijeme - događaj → vrijeme političkih i ratnih zbivanja kritike: strukturalni odnosno geografski determinizam, nepovezanost triju vremenskih i strukturnih razina, mehanicistička shema, izostanak tema poput kulture, prava, religije 2. Materijalna civilizacija i kapitalizam od 15. do 18. stoljeća - trodijelna struktura ekonomske domene: a) materijalna civilizacija - nepokretna domena proizvodnje b) ekonomski život – domena trgovine i distribucije c) kapitalistički mehanizam – domena potrošnje i cirkulacije multinacionalnog kapitala - koncepcija mreže “ekonomija svijeta”→utjecaj na Wallersteinovu teoriju «svjetskog sistema»

  7. 2. Škola Anala III. faza (1968.-1989.) • kritika Braudelovog invarijantnog i statičnog strukturalizma → razvoj, fluktuacije, pravilnosti unutar struktura • serijalna historija- konstrukcija historiografskih činjenica u homogenim jedinicama koje se ponavljaju u dugom trajanju i pravilnim intervalima, kvantifikacije, upotreba kompjutora, historija kao retrospektivna ekonometrija • od 50-ih godina serijalni se postupak širi na demografsku i socijalnu historiju, zatim na istraživanje mentaliteta i civilizacijske sustave • serijalna historija izaziva «revoluciju izvora» (problem: prilagodba kvalitativnih izvora serijama, ekstremizam «mitologije brojki») → najvažnije postignuće: historija knjige • serijalna historija proizvela historiju mentaliteta (historijska antropologija, mikrohistorija) → demografski podaci iziskuju psihološka i antropološka objašnjenja • najvažnije metode u kvantitativnoj historiji: agregatna analiza, nominativna analiza, analiza sadržaja, "rekonstitucija obitelji", povratna projekcija • područja istraživanja: odnos elitne i pučke kulture, kolektivna ponašanja u svakodnevici ili izvanrednim prilikama (svečanosti, rituali, pobune), historija marginalnih grupa, povijest svakodnevice i materijalne kulture (prehrane, tijela, bolesti itd.), • regionalna odnosno francuska nacionalna orijentacija

  8. 2. Škola Anala • Predstavnici i djela: Pierre Chaunu – trgovački promet na Atlantiku Louis Henri – rekonstrukcija obitelji na temelju župnih matica Philippe Áries- djetinjstvo u starom poretku Michel Vovelle- barokna pobožnost i dekristijanizacija u Provansi Emmanuel Le Roy Ladurie - prijelaz od kvantitativne historije prema historijskoj mikro-antropologiji: od historije klime do historijsko-antropološke studije Montaillou Georges Duby: Tri reda,Vitez, žena, svećenik - problemi ideologije, kulturne reprodukcije i društvenog imaginarnog Jacques le Goff: Srednjovjekovni imaginarij, Rođenje čistilišta – sustavi kolektivnih reprezentacija srednjega vijeka, odnosi učene i pučke kulture

  9. 2. Škola Anala • IV. faza: 1989- • 1989. objavljena nova programska platforma Anala → povratak Blochovim i Febvreovim polazištima, interes za historijskoantropološke teme (obitelj, žene, privatni život), kulturne i simboličke reprezentacije, komparativnu historiju, širenje perspektive s francuskih nacionalnih na internacionalne teme • reprezentativna sinteza: Georges Duby - Michelle Perrot (ur.), Povijest žena na Zapadu, V sv. (1991.) • od početka 21. st. opada utjecaj analističke škole → multipolarni sustav centara historiografskih inovacija na međunarodnoj razini, uspon postkolonijalnih i poststrukturalističkih pristupa

More Related