Kontinuirani profesionalni razvoj nastavnika u europskoj perspektivi

1. Kontinuirani profesionalni razvoj nastavnika u europskoj perspektivi Prof. Dr. Paul Roeders Zagreb, 12. lipnja 2012.

2. Uvod: IPA – Instrument pretpristupne pomoći - pomaže zemljama kandidatkinjama da…: • …zadovolje uvjete pristupa za članstvo u EU; • …usklade svoje institucije i standarde s pravnom stečevinom EU (sva zajednička prava i obaveze koje povezuju članice EU); • …zadovolje uvjete kao države članice. • Prije pristupanja Uniji zemlje kandidatkinje moraju prihvatiti pravnu stečevinu EU; • Pravna stečevina EU uključuje sve deklaracije i rezolucije usvojene od strane Unije, koje također pokrivaju sektor obrazovanja, te točnije, aspekte kvalitete na području poučavanja i obrazovanja nastavnika

3. Nekoliko povijesnih točaka: • Prije 2000. godine: započeo Bolonjski proces; uveden Europski kvalifikacijski okvir; EU promiče pristup cjeloživotnom učenju i kontinuiranom profesionalnomrazvoju; • 2000.: Otkad je OESR započeo s Pisa studijama, kvaliteta poučavanja sve više dolazi u središte pozornosti; • 2005.: izvješće OESR-a “Nastavnici su bitni”; • 2006.: Zakon ATEE-a (Udruženje za obrazovanje nastavnika u Europi)“Kvaliteta nastavnika”; • 2007.: Vijeće EU i njezinih članica usvaja zakon o povećanju kvalitete obrazovanja nastavnika; • 2009.: EU strateški okvir "ET 2020"; • 2010.: Publikacija izvješćaEU/OESR “Nastavnici’ profesionalni razvoj –Europa u međunarodnoj usporedbi”

4. Tri zemlje članice u vrhu EU koje dosljedno visoko kotiraju u PISA studijama (2000. – 2009.) u sva tri područja (pismenost, matematika i znanost), uglavnom su među prvih 10 u svijetu: Finska Nizozemska Estonija Što čini kvalitetu obrazovanja u ove tri “iznadprosječne” zemlje članice višom od kvalitete u ostalim “prosječnim” ili čak “ispodprosječnim” zemljama?

5. Je li to…… • Status nastavnika? • Plaća nastavnika? • Homogenost u razredu? • Početno obrazovanje nastavnika? • Kvaliteta i uključenost u kontinuirani profesionalni razvoj? DA* U određenoj mjeri Definitivno NE Definitivno DA Definitivno DA *Estonija: dobro definiran razvoj karijere nastavnika; studenti s najvećim brojem bodova na maturi automatski se upisuju na učiteljske fakultete.

6. U zaključcima Europskog vijeća 15.11.2007. o poboljšanju kvalitete obrazovanja nastavnika, ministri odgovorni za obrazovanje složili su se oko sljedećeg: • da je potrebno osigurati početno obrazovanje, ranu podršku u karijeri (indukcija) i daljnji profesionalni razvoj* koji su koordinirani, koherentni, adekvatno osposobljeni i s osiguranom kvalitetom; • poboljšati kvalitetu obrazovanja nastavnika; • da učiteljsku profesiju treba učiniti atraktivnijim izborom karijere. • *cjeloživotno učenje i kontinuirani profesionalni razvoj za nastavnike

7. Naime, dogovoreno je da bi nastavnici trebali: • imati pedagoške vještine, kao i specijalizirano znanje svoga predmeta; • imati pristup učinkovitim programima potpore na početku svoje karijere; • imati dostatne poticaje tijekom karijere radi preispitivanja svojih potreba za učenjem i stjecanja novih kompetencija; • biti u mogućnosti poučavati ključne kompetencije i učinkovito poučavati u heterogenim razredima; • sudjelovati u refleksivnoj praksi i istraživanju; • biti autonomni učenici u procesu profesionalnog razvoja tijekom svoje karijere.

8. Analizirajući “top 3 EU prakse”, koja su obilježja sustava stručnog usavršavanja odgojno-obrazovnih radnika (kao glavnog elementa u učinkovitom kontinuiranom profesionalnom razvoju nastavnika)? A. Na sistemskoj /institucionalnoj razini stručno usavršavanje odgojno-obrazovnih radnika... • Uključeno je u politiku i strategiju za poboljšanje cjelokupnog obrazovnog sektora; • Ima stabilan, transparentan i odgovoran sustav financiranja; • Orijentirano je na potražnju; • Koristi okvir kompetencija za nastavnike i ravnatelje kao osnovu za ishode učenja u početnom obrazovanju nastavnika i za procjenu potreba za stručnim usavršavanjem odgojno-obrazovnih radnika; • Uključuje kontinuirani dijalog između Ministarstva, tijela odgovornog za stručno usavršavanje odgojno-obrazovnih radnika i fakulteta/sveučilišta odgovornih za početno obrazovanje nastavnika.

9. Analizirajući “top 3 EU prakse”, koja su obilježja sustava stručnog usavršavanja odgojno-obrazovnih radnikakao glavnog elementa u učinkovitom kontinuiranom profesionalnom razvoju nastavnika? B. Na razini korisnika i davatelja usluga stručnog usavršavanja odgojno-obrazovnih radnika… • Koristi školske razvojne planove kao osnovu za procjenu potreba za stručnim usavršavanjem na razini škola i nastavnika/voditelja; • Orijentirano je na ishode učenja i primjenjuje metodologiju sudjelovanja; • U aktivnostima usavršavanja primjenjuje modernu tehnologiju; • Uključuje mješavinu vanjskih i školskih aktivnosti izgradnje kapaciteta; • Uključuje sustav osiguranja kvalitete (OK) aktivnosti usavršavanja; • Uključuje niz akreditiranih davatelja usluga.

10. Uključeno je u politiku i strategiju za poboljšanje cjelokupnog obrazovnog sektora Čvrst, transparentan i odgovoran sustav financiranja • Svaka od top 3 zemlje EU ima dugoročnu politiku i strategiju koja se redovno revidira, uključujući i redefiniranje zadataka, te stoga i potrebnih kompetencija odgojno-obrazovnih radnika. • Finska i Nizozemska – decentralizirane: škole dobivaju paušalni iznos od čega je određeni postatak namijenjen aktivnostima profesionalnog razvoja; • Estonija – centralizirana: samo 3% iz proračuna Ministarstva za plaće odgojno-obrazovnih radnika može se potrošiti na izgradnju kapaciteta.

11. Orijentiranost na potražnju Okvir kompetencija (OK) za nastavnike i ravnatelje kao osnova za početno obrazovanje nastavnika i analizu potreba za stručnim usavršavanjem odgojno-obrazovnih radnika • Sve tri top EU zemlje uvele su sustave redovne procjene potreba za stručnim usavršavanjem da bi se ponuda stručnog usavršavanja prilagodila potrebama odgojno-obrazovnih radnika. • Ne postoji zemlja EU bez okvira kompetencija za nastavnike i upravno osoblje škola; • Međutim, postoji razlika u konzistenciji njihove primjene – najkonzistentnije su top 3 zemlje EU, ali su drugačije strukturirane: • Finska: decentralizirana, OK definira udruga učiteljskih fakulteta; • Nizozemska: OK dogovoren između Ministarstva i učiteljskih fakulteta; • Estonija: centralizirana – OK definira estonsko Vijeće za procjenu kvalitete višeg obrazovanja.

12. Što je okvir kompetencija i zašto ga trebamo? Kompetencija: uvjet koji pojedinac mora ispunjavati za ispravno ostvarivanje nekog određenog zadatka (definicija) • Okvir kompetencija… • …definira kompetencije za određenu profesiju i time one kojima se treba baviti u početnom obrazovanju i stručnom usavršavanju; • …služi kao osnova za analizu potreba za kontinuirani profesionalni razvoj u cjelini i posebno za stručno usavršavanje; • …je alat za samo-procjenu, izradu i nadopunjavanje osobnog plana cjeloživotnog učenja; • …je osnova za definiranje standarda zanimanja te kriterija za stručnu spremu (tj. EKO i NKO) i certifikacije; • …je osnova za vrednovanje radnog iskustva stručnjaka; • …može se koristiti pri odabiru novog osoblja u nekoj organizaciji.

13. Okvir kompetencija… • …obično je grupiran oko malog broja osnovnih kompetencija… • …od kojih svaka sadrži niz specifičnih kompetencija 1. Podrška inovativnom poučavanju i učenju orijentiranom na učenika 6. Provoditi vlastiti profesionalni razvoj i kreativnost 2. Procjena i nadzor procesa i ishoda učenja osnovne kompetencije nastavnika (primjer) 3. Osmišljavanje i provedba programa, rasporeda, materijala za treninge i metoda didaktike 5. Formiranje partnerstva unutar i izvan vlastite ustanove 4. Pružanje smjernica za učenje i savjeta

14. Kontinuirani dijalog između Ministarstva, tijela odgovornog za provođenje stručnog usavršavanja odgojno-obrazovnih radnika i fakulteta/sveučilišta odgovornih za početno obrazovanje nastavnika • Sve 3 top EU PISA zemlje imaju integriranu strategiju za razvoj sustava početnog obrazovanja i stručnog usavršavanja u zemlji, s redovnim sastancima/savjetovanjima (obično: dva puta godišnje) i s jasno definiranim odgovornostima svih aktera: • Nizozemska: Inspektorat uvodi mjere u škole i podržava njihovu provedbu; učiteljski fakulteti i slobodno tržište davatelja stručnog usavršavanja moraju ponuditi usavršavanje u skladu s dogovorenim KO; dva puta godišnje savjetodavni sastanci; • Finska: Nema inspektorata – mjere se u školama provode on-line kroz “platforme potpore školama”; učiteljski fakulteti i slobodno tržište davatelja stručnog usavršavanja drže se dogovorenog KO; savjetovanja jednom godišnje; • Estonija: Inspektorat uvodi mjere u škole i podržava njihovu provedbu; učiteljski fakulteti i slobodno tržište davatelja stručnog usavršavanja drže se dogovorenog KO; savjetodavni sastanci svakih 6 mjeseci (Strategija Ministarstva o obrazovanju nastavnika 2008.-2013.).

15. Školski razvojni planovi kao osnova za procjenu potreba stručnog usavršavanja na razini škola i nastavnika/voditelja • Kao što neka ustanova mora imati institucionalni plan razvoja (strategiju), tako i moderna škola ima školski razvojni plan: • Koji definira obaveze škole kao i ciljeve koje škola želi postići u svom razvoju u srednjoročnom razdoblju; • Definira način na koji škola planira ostvariti ove ciljeve i obaveze, uključujući mehanizme osiguranja kvalitete (OK); • Primjer Nizozemske: • Školski radni plan revidira se jednom godišnje (s cjelokupnim osobljem i predstavnicima roditelja), s komentarima i odobrenjem od strane inspektorata; • Na razini škole godišnja procjena nastavnog i nenastavnog osoblja i/ili procjena potreba za stručnim usavršavanjem na temelju postojećeg KO i u svezi s ciljevima i obavezama škole; • Procijenjene potrebe za stručnim usavršavanjem postaju prioritetna područja u jednogodišnjem planu aktivnosti škole, koji se smatra dijelom školskog radnog plana.

16. Orijentiran na ishode učenja, primjenom metodologije sudjelovanja Primjenjuje modernu tehnologiju u aktivnostima stručnog usavršavanja • Svaka od top 3 EU zemlje stavlja jak naglasak na to da učenici pokazuju kompetencije koje steknu tijekom obrazovanja, kao i na primjenu aktivnog procesa učenja u učionici. Kompetencije nastavnika potrebne za ovo mogu se postići samo vježbanjem samog pristupa tijekom (stručnog) usavršavanja. Isto vrijedi i za kompetencije nenastavnog osoblja. • Upotreba IKT-a u stručnom usavršavanju već je postala uobičajena praksa; • Estonija, Finska i Nizozemska (tim redoslijedom) su među najambicioznijim zemljama u izradi i primjeni e-učenja i virtualnim zajednica učenja u stručnom usavršavanju odgojno-obrazovnih radnika.

17. Mješavina vanjskih i školskih aktivnosti izgradnje kapaciteta • Kako stjecanje različitih kompetencija može zahtijevati različite pristupe, top 3 EU PISA zemlje razvile su niz mogućnosti za stručno usavršavanje: • “Licem u lice” rezidencijalni tečajevi za koje se odgojno-obrazovni radnici mogu prijaviti – glavne metode: individualni i grupni rad; • Tečajevi e-učenja za koje se odgojno-obrazovni radnici mogu prijaviti – glavna metoda: individualni rad; • Zajednice/platforme e-učenja pod stručnim vodstvom na koje se odgojno-obrazovni radnici mogu pretplatiti – glavne metode: individualne i grupne rasprave; • “Licem u lice” usavršavanje koje se održava u školi, posebno učinkovito za team building i uvođenje novih pristupa u poučavanju i učenju – glavna metoda: grupni rad.

18. Sustav osiguranja kvalitete aktivnosti usavršavanja Niz akreditiranih davatelja usluga stručnog usavršavanja • Svaka od top 3 EU zemalja uzima OK ozbiljno: • Analiza potreba za stručnim usavršavanjem uzima se kao osnova za oblikovanje tečajeva stručnog usavršavanja prema individualnim potrebama sudionika; • Evaluacija tečajeva usavršavanja koristi se za poboljšanje; • Napredak sudionika u postizanju ishoda učenja nadzire se tijekom treninga i koristi za usklađivanje; • Postoje procedure za rješavanje prigovora. • Nije vrlo vjerojatno da će različiti oblici stručnosti potrebni za stručno usavršavanje odgojno-obrazovnih radnika biti koncentrirani samo u jednoj instituciji; • Konkurencija među, te gdje je moguće - suradnja, između davatelja usluga u Finskoj, Nizozemskoj i Estoniji smatraju se principima za podizanje kvalitete usavršavanja; • Mehanizmi OK, pridržavanje KO i kvalificirano osoblje osnovni su kriteriji za akreditaciju.

19. Pitanja kojima se treba pozabaviti: • Koje od navedenih značajki nedostaju hrvatskom sustavu kontinuiranog profesionalnog razvoja odgojno-obrazovnih radnika? • Koje se od navedenih značajki mogu uvesti do 2020. godine?

20. paul.roeders@azoo.hr Hvala vam na pozornosti Ured tima tehničke pomoći: Hvarska 7, 10000 Zagreb Tel.: +385 1 6180 939 “The contents of this presentation are the sole responsibility of SPAN Consultants and can in no way be taken to reflect the views of the European Union”.