1 / 36

Teorija mode

Teorija mode. lat. modus =„način“, novi i prihvatljivi oblici života i niz kratkoročnih trendova Kulturni fenomen odraz ličnosti pojedinca sinonim ljepote, razvija se, ima svoje estetske i logične razloge

billy
Download Presentation

Teorija mode

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Teorija mode lat. modus =„način“, novi i prihvatljivi oblici života i niz kratkoročnih trendova Kulturni fenomen odraz ličnosti pojedinca sinonim ljepote, razvija se, ima svoje estetske i logične razloge “sredstvo identifikacije i socijalizacije, simboličke komunikacije s ostatkom svijeta, te obveza prestiža, predmet užitka i primijenjena umjetnost” (Ingrid Loschek)

  2. Preslika jednog vremena koje se kontinuirano mijenja pod utjecajem društvenih, političkih i umjetničkih događaja • Samoprikazivanje, i prikaz načina života i mišljenja barem jedne grupe ljudi u određenom vremenu • Determinante mode: klima, društveni odnosi, stupanj civilizacije, ekonomski moment, kultura i sl. • Stil odijevanja koji je široko prihvaćen postaje moda • Hit – ekstremni, nepostojeći elementi

  3. Podjela mode: • Visoka moda (high fashion, haute couture) je skup stilova i dizajna što ih kreiraju modni autoriteti za uske krugove iz visokog društva • Tekuća moda (current fashion) – stil koji je trenutno „moderan“ • Popularna ili masovna moda (popular fashion) – moda koja je ovladala širokim masama

  4. Modno tržište = fizičko mjesto gdje se kupci i prodavači sakupljaju kako bi kupovali i prodavali robu = skup kupaca i prodavača koji se dogovaraju o pojedinim proizvodima ili vrstama proizvoda • ponudbena i potražna strana tržišta • ponudbena strana modnog tržišta= skup ponuđača modnih proizvoda (proizvođača tekstila, proizvođača konfekcije, dizajnera, trgovinskih poduzeća i sl. )

  5. Ponudbena strana modnog tržišta: • masovno tržište • tržište kreirane odjeće - ili prateće kolekcije (pret a porter) • tržište visoke mode – haute couture Potražna strana modnog tržišta (determinante): • Nivo životnog standarda i struktura osobne potrošnje • Cijene • Kreditiranje prodaje • Demografska kretanja (broj stanovnika, struktura stanovništva po spolu, starosti i sl.) • Ostali faktori

  6. Teorija nastanka i širenja mode

  7. 7 društvenih modnih teorija • Klasna teorija • Modernistička teorija • Antropološka teorija • Psihoanalitička teorija • Semiotička teorija • Feministička teorija • Postmodernistička teorija

  8. Klasna teorija • Predstavnik: Thorstein Veblen • Odjeća ima dvije funkcije: a) stvarnu (uporabnu) b) simboličku (znakovitu – odraz klasnog društvenog poretka) • Odijevanje je forma neverbalne simboličke komunikacije • George Simmel: “moda nastaje među privilegiranom elitom (vladajućom klasom) koja na taj način čuva dostojanstvo svog položaja zabavljajući se novim promjenama mode i ukusa”

  9. Modernistička teorija • Predstavnik: Quentin Bell • Pojedinac i njegove sociopsihološke karakteristike su glavni preduvjet mode • Pojedinac se može izdvojiti iz mase ekstravagancijom, a elita se modno ne izdvaja bogatstvom

  10. Antropološka teorija • Predstavnik: Procter, Polhemus, Dorfles • Moda proizlazi iz izvorne ljudske potrebe za pokazivanjem i ukrašavanjem • Ljudsko tijelo je medij za iskazivanje kulturne simbolike zajednice • Moda se razdvaja na: a) oblike tjelesnog ukrašavanja (oslikavanje tijela, sakaćenje i tetoviranje) b) oblike netjelesnog ukrašavanja (kroj, odjeća, nakit)

  11. Psihoanalitička teorija • Predstavnik: John Carl Flugel • Moda se promatra kroz prizmu seksualnosti • Ključna uloga odijevanja i modnih promjena je želja za isticanjem seksualne privlačnosti • Pacteau: “potreba za odjećom proizašla je iz osjećaja zaštićenosti djeteta u majčinoj utrobi u kojoj je spriječen direktan fizički kontakt s okolinom” • Luccioni “muška opčinjenost ženskom odjećom proizlazi iz povezanosti mode i majčine kože”

  12. Semiotička teorija • Predstavnik: Roland Barthes • Modna paralingvistika: promatra modu kao kulturni kod komunikacije, proučava jezik, gramatiku i sintaksu odjeće • Govor odjeće promatra kao emitiranje informacija u okolinu • Modno odijevanje putem simbola, modnih dodataka, ukrasa, šminke, frizure i sl. prenosi poruku davajući informaciju o pojedincu

  13. Feministička teorija • Predstavnik: Kaja Silverman • Ulogu klase kao razlikovnog elementa u odijevanju preuzeo je spol • Moda postaje jedan od načina za oslobođenje žena od strogih patrijarhalnih pravila • Muška odjeća postaje stroža kao pokušaj održavanja jednakosti i privida nadmoći

  14. Postmodernističa teorija • Predstavnik: Gilles Lipovetsky • 2 smjera razmišljanja: a) moda je neobavezana, estetizirana i narcistička igra; b) moda stvara životni stil, osobnost i svjetonazor. • Kič: sveprisutan i poseban oblik modnog izričaja; jeftina kopija nekog originalnog predmeta koji se smatra elegantnim • njem. kisch = popularna i komercijalna umjetnost kao proizvod masovne kulture

  15. Povijest mode – povijest odijevanja • Razvoj od potrebe ljudi za zaštitom od utjecaja vremenskih prilika do prihvaćanja odjeće kao modnog izričaja suvremenog doba i individualnosti • Pojava odjeće prije 100.000 do 500.000 god.p.n.e. • Prirodni materijali (životinjska koža, krzno, trava, lišće, kosti, školjke • Prve igle za šivanje (od kostiju i školjki) prije 40.000 god.p.n.e. • Prva obojena lanena vlakna u špilji u Gruziji 36.000 god. p.n.e. • Dokazi tkanja u Dolni Vestonice (Češka) prije 27.000 god.p.n.e.

  16. Antičko doba Egipat • Ekspanzija tkanina: odjeća od biljnih vlakana trske, šaši, palme, papirusa, lana • Zbog klime odjeća lagana i oskudna, odražava klasni status • Robovi: muškarci pregače oko pasa, žene jednostavne ravne haljine od grubih tkanina • Članovi kraljevske obitelji i svećenici: fine tkanine koje naglašavaju klasnu superiornost i zadovoljavaju kriterije čistoće i praktičnosti • Detalji: perike i intenzivna šminka, sandale od papirusa, nakit • Djeca bez odjeće

  17. Kina • Svilene tkanine 5000-3000 god.p.n.e • Odjeća viših slojeva: svila živopisnih boja • “Put svile” - karavanski putovi koji su povezivali Sredozemlje s istočnom Azijom Grčka • Narod: laneno i vuneno platno • Bogatiji slojevi: pamučne i svilene tkanine • Žene: dugačke haljine –tunike (prekriva gležnjeve) vezane na ramenima s ukrasnim iglama (fibulae), ogrlice, narukvice, suncobrane • Muškarci: tunike (do koljena)

  18. Rim • Otvorenost prema umjetnosti, kulturi i običajima potlačenih naroda • Odjeća od vune i lana • Bogatiji slojevi: pamuk i svila • Muškarci: bijele toge (senatori toge s ljubičastom prugom) • Žene: dugačke raznobojne haljine • Detalji: perike, umjetni zubi

  19. Srednji vijek (11.-14.st.) • Izraženo siromaštvo, razvoj vjerske umjetnosti • Seljaci: jednostavna odjeća od vune-košulje šireg kroja i visoke čarape • Trgovci i plemići: lan, baršun, fine vunene tkanine, duge šiljaste cipele od kože • Detalji: kožne vreće i pojasevi • Prenaglašeni stilovi (komadi odjeće se vuku po podu, komplicirane ženske frizure) ukazuju na povlastice i snagu feudalne aristokracije • Kraj 14.st. = kvalitetnija dorada odjeće označava početak mode • Bogatiji slojevi: komplicirani ženski šeširi • Siromašniji slojevi: praktična odjeća, drvene klompe

  20. Razdoblje renesanse (15.-16.st.) • Talijanski i njemački dizajneri • Krajnost i ekstravagancija • Odjeća je statusni simbol • Odjeća je stabilna vrijednost i služi kao zalog • Bogatiji slojevi: većinu novca troše na odjeću da istaknu bogatstvo, materijali: svila, brokat, baršun, pamuk • Detalji: šeširi, kapuljače, perje, drago kamenje

  21. Različitost na nacionalnoj osnovi • Dvorovi - modna pozornica • Dvorske svečanosti - odraz natjecanja za prestiž među pripadnicima viših klasa • Početak 15st. vladavina Philipa III, Burgundski dvor izvor modnih noviteta • Najpopularnija tkanina: vuna, lan, juta (Engleska izvoz) • Mediteran: svilena tkanja, oslikavanje tkanina (cvjetni dizajn iz kineske modne umjetnosti) • Krzno za podstavu (sivo-bijelo vjeverica, tamno smeđe kuna, divlje životinje)

  22. Pokrivala za glavu: od oblika stožca do velova obrubljenih čipkom i cvijećem • Početak 15.st. kape i kapuljače • Sredina 15.st. trend čistog čela • Muška moda: košulja, prsluk (raspor na kukovima), duge čarape (raznih boja)i ogrtač, šiljaste cipele • Kraj 15.st. kult velikog trbuha i kratkih napuhnutih hlača (odjeća se puni konjskom dlakom i vunom) • Frizura bob s obrijanim vratom, a zatim duža kosa do ramena

  23. Sredina 16.st. dominacija španjolske mode • Izobilje nabora, podignuti okovratnici, stroga ekstravagancija, tamne boje • Naglašen nakit i način vezenja, krojenja i izrada odjeće • Moda je podređena vanjskoj prezentaciji, zanemarena udobnost i praktičnost • Steznici s ugrađenim šipkama od kosti, tvrdi prsluci koji drže tijelo čvrstim i uspravnim, krinoline (nizovi obruča ispod suknje) • Jako izrezane haljine naglašavaju poprsje (otkriveno ili s prozirnom tkaninom) • Suknje od teške svile, bogati nabori, vez, puno nakita • Dugački rukavi pokrivaju pola ruke (nose se i odvojeno)

  24. Barok (17 st.) • Kazališna kultura privlači velike mase • Vladavina Louis-a XIV, Francuska ima kulturnu i političku moć • Francuska moda je trend • Izgubljena nacionalna raznolikost u modi • 1628.god. Harvey otkriće o cirkulaciji krvi • Veliki pernati šeširi i perjanice, velike nepraktične kožne čizme, jako ukrašene cipele • Perika plave boje za muškarce i žene • Crni madež u obliku zvijezde ili polumjeseca na licu • Haljine: steznik (naglašena vitkost) i suknja (ponekad i dvije suknje)

  25. Nastanak kravate i 3 ključna komada muške mode: jakna, hlače i prsluk • Muškarci nose nakit i moda nalikuje ženskoj, mali brkovi • Početak 18.st. napušten ideal vitkosti • Razlikuje se odjeća za službena događanja i dnevne varijante • Detalji: Perike, lepeze • Muškarci: frakovi, prsluci, lanene bluze, trokutasti šeširi, izvijene cipele

  26. Promjena u modi – 19.st. • Slabi utjecaj dvorova i kazališta, jača utjecaj europskih gradova • Moda koristi masovne medije • Muškarci: hlače, a šeširi pokazuju klasni status (bogatiji: cilindri; srednja klasa: polucilindri; radna klasa: krpene kape) • Žene: krinoline (kasne 1860-te polukrinolline) • Popularnost tankih strukova • 19.st. pojava donjeg rublja • Djeca: mornarska odijela • Izumi: patent zatvarač (1893.g.), kemijsko čišćenje (1855.g.)

  27. Do početka 20.st. ženska odjeća sputava tijelo simbolizirajući njenu ekonomsku zavisnost o muškarcu • Muški frak zamijenjenj tamnim, strogim muškim odijelom – nove vrijendosti društva kao jednakost i skromnost • La Belle Epoque – haute couture – svjetski sajam 1901.g. = visoka moda se izrađuje po mjeri za pojedinog klijenta koristeći izuzetno kvalitetne tkanine koje se iskrojavaju i šivaju s posebnom pažnjom • “otac” haute couture Charles Frederick Worth – otvara prvu modnu kuću 1858.g.

  28. Važna uloga korzeta: na početku raskošno poprsje i uzak struk, a zatim se struk podiže i izravnava • “orijentalizam” pod utjecajem umjetnika (IsadoraDuncan, Mata Hari i dr.) • Nestanak glamoura, jednostavna i elegantna odjeća nije samo za visoke društvene klase • Gabrielle Chanel

  29. I. sv. rat • Rast samostalnosti i odgovornosti žene • Odjeća pod vojnim utjecajem, muževniji izgled • U kazalištima večernja moda nije obaveza • Sličnost muške i ženske obuća • Poslije rata: popularnost sportske odjeće • Nestanak aristokracije • 1920-te slom burze(1929.g.) i flapper girl, garconne • Ulazak jazza u Europu • Charlston • Nezaposlenost, New Deal (1933.g.), kubizam, borba za stabilnost ekonomija

  30. 1930-te • Odbačen flapper izgled i povratak ženstvenosti • Vionnet krojenje • Ženski kostim s uskim remenom u struku • Preplanulost i razvoj kupaćih kostima

  31. 2.sv.rat • 1940.g. okupacija Pariza • Američki dizajneri – sportska moda • 1941.g. zakon Utility Scheme – izbjegavanje estetskih, nefunkcionalnih predmeta • Nenapadan, neugledan izgled (iznimke Francuskinje) • 1943.g. potrošene zalihe najlona • Christian Dior (1947.g. “New Look” – kolekcija “Corolle”), Cristobal Balenciaga • Tehnološki napredak i izumi skraćuju radno vrijeme

  32. 1950-te • Rast slobodnog vremena – organizacija prigodi za potrošnju slobodnog vremena (golf, tenis i sl.) • 1948.g. Coctail haljina (Dior) • count Hubert James Marcel Taffin de Givenchy - Audrey Hepburn • Utjecaj TV, rock glazbe, filmova • Subkulture: Beat Generation (Jack Kerouac) i mods • 1959.g. Barbie lutka djevojčice, G.I.Joe lutka dječaci • Mini suknja, vruće hlačice Mary Quant

  33. 1960-te • Mladi sumnjaju u roditelje, crkvu, državu, zalažu se za osobnu slobodu, pravo na izbor • Uniseks moda (ženski smoking) (Yves Saint Laurent) • Utjecaj etno kulture, Afrike, istoka, ciganske kulture i sl. • Hippy moda: muškarci i žene: duga kosa, nakit, cvjetni uzorci • Borbe za ljudska prava, skandal Watergate, rat u Vijetnamu i sl.

  34. 1970-te • Rast terorizma, IRA, Crne pantere, svijest o globalnom zagađenju, svijest o korupciji • Charlijevi anđeli • Odijevanje u svrhu šokiranja • Punk i kultura tijela (tuba haljina, dizajner Roy Halston) • Tkanina poliester, denim jeans • Vivianne Westwood i Malcolm McLaren • groupies

  35. 1980-te • Naglašena ramena muškaraca i žena, puno detalja i velike frizure • MTV • Michael Jackson i Madonna • Westwood i gusari: šarene košulje s volanima, baršun (Boy George i Prince) • Yuppies • Tjelovježba, Jane Fonda • Elastična tkanina likra

  36. 1990-te • Minimalizam • Inspiracija sportom • Supermodeli (Kate Moss, Naomi Campbell, Cindy Crawford i dr.) • 1992.g. grunge • 1992.g. hippy retro • 1996.g. punk • 1997.g. modna televizija Fashion TV (Michael Adams Lisowski)- 192 zemlje, 24h dnevno • Na prijelazu u 21.st. serija Sex i grad

More Related