Trendovi i modeli financiranja visokog obrazovanja

1. Trendovi i modeli financiranja visokog obrazovanja Prof.dr.sc. Vesna Vašiček Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu vvasicek@efgz.hr

2. SADRŽAJ • Strategija razvoja visokog obrazovanja i njegova uloga u društvu • Trendovi u financiranju visokog obrazovanja u Europi • Modeli financiranja visokog obrazovanja • Visoko obrazovanje u Republici Hrvatskoj

3. Strategija razvoja visokog obrazovanja i njegova uloga u društvu • Nedjeljivost visokog obrazovanja i znanstveno-istraživačke djelatnosti • Strategija EU • Niz strateških dokumenta * • Naglasak na: • Znanosti, istraživanju i novim tehnologijama • Obrazovanju • Strateški ciljevi visokog obrazovanja: • realno ostvarenje cjeloživotnog učenja i mobilnosti, • poboljšanje kvalitete i učinkovitosti obrazovanja i izobrazbe, • unapređivanje ravnopravnosti i dostupnosti obrazovanja, • poboljšanje kreativnosti i inovacija uključujući i poduzetništvo ______________________ • *Europa 2020 – Strategija za inteligentni, održivi i uključivi rast (Horizon 2020 - The Framework Programme for Research and Innovation) • strateški okvir za europsku suradnju u području obrazovanja i stručnog usavršavanja (Education and Training 2020)

4. Obilježja visokog obrazovanja u Republici Hrvatskoj • Republika Hrvatska počela je s razvojem binarnog (sveučilišnog i stručnog) sustava te s policentričnim razvojem visokog obrazovanja, • uspostavom 7 javnih sveučilišta dosegnut je maksimum koji je ostvariv s obzirom na znanstveno nastavni potencijal i u idućih 10-15 godina, • osnivanjem triju novih privatnih sveučilišta odstupilo se od prakse osnivanja sveučilišta prisutne u Europskoj uniji gdje se tek nakon što postojeće visoko učilište postane spremno za izvođenje doktorskog studija ono preoblikuje u sveučilište, • novije utemeljena sveučilišta imaju samo društvene i humanističke programe, • osnivanjem većeg broja javnih veleučilišta u studijima pretežito u području društvenih znanosti policentrični razvoj dobio je svoje konačno obilježje, • gotovo polovica svih stručnih studija još se razvija na sveučilištima, • pojedina sveučilišta izvode dislocirane studije, • privatne visoke škole osnovane su na području ekonomije i većinom su smještene u Zagrebu, • prisutan je paralelizam i preklapanje studijskih programa između sveučilišta, veleučilišta i unutar pojedinih sveučilišta, • širenje mreže visokih učilišta nije pratilo sustavno financiranje te je izražena pojava redistribucije postojećih sredstava na veći broj visokih učilišta i programa, iako je proračunsko financiranje u apsolutnim iznosima poraslo ta sredstva nisu mogla pokrivati potrebe pa se pristupilo participacijama studenata u troškovima studija, a prevelike upisne kvote narušile su kvalitetu studija. ______________________________ * izvor: Mreža visokih učilišta i studijskih programa u Republici Hrvatskoj. Dokument je pripremljen od strane Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje, a raspravljan i usvojen na Saboru Republike Hrvatske 28.10. 2011.godine

5. Obilježja visokog obrazovanja u Republici Hrvatskoj • Razvoj sustava kvalitete * • Strategija razvoja Republike Hrvatske i strateški plan Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta za razdoblje 2012.-2014. definira ciljeve s naglaskom na: • razvoj i osiguranje sustava kvalitete na svim razinama obrazovanja, • poticanje obrazovanja odraslih, • poticanje inkluzivnog obrazovanja, • razvoj učinkovitog sustava studentskog standarda u svrhu poboljšanja dostupnosti obrazovanja, • promijene sustava upravljanja u visokom obrazovanju, • jačanje ljudskih potencijala u znanosti i inovacijama, • poticanje povezivanja znanstvenog potencijala na sveučilištima i institutima, kao i mobilnost te međunarodna suradnja hrvatskih znanstvenika. • Smjernice za strategiju odgoja, obrazovanja, znanosti i tehnologije (travanj 2012.) - okvir javne rasprave • Nesklad ocjene zatečenog stanja, smjernica razvoja i razine financiranja _____________________________ * Agencija za znanost i visoko obrazovanje (AZVO) Zakon o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju (Nar.nov. broj 45/2009.)

6. Izvori financiranja visokog obrazovanja • Izvori financiranja visokog obrazovanja u europskim zemljama prosječno imaju slijedeću distribuciju: • 72,8% javno financiranje • 9,1% studentske participacije • 6,5% financiranje u suradnji s privatnim sektorom • 4,5% financiranje kroz donacije • 4,1% financiranje kroz pružanje usluga • 3,0% međunarodno javno financiranje. ___________________ • European University Association (2011)“ Financially Sustainable Universities II: European Universities Diversitfying Income Streams“ – EUDIS, Brussels, str. 27

7. Trendovi u financiranju visokog obrazovanja i znanstveno-istraživačke djelatnosti • Razlike u izvorima financiranja između zemalja su značajne • U razdoblju 2008.-2012. izražen je trend pada javnog financiranja prouzročen financijskom krizom i drugim nepovoljnim kretanjima javnih financija • Tri grupe zemalja: • pad javnog financiranja preko 10% /Latvija, Litva, Češka Republika, Grčka, Mađarska, Italija, Irska, Island, Portugal, Španjolska, Nizozemska/ • pad javnog financiranja do 10% /Engleska, Škotska, Irska, Estonija, Nizozemska, Island/ • razina financiranja nepromijenjena /Belgija i Finska/ • povećano javno financiranje visokog obrazovanja i znanosti /Austrija, Njemačka, Švicarska, Francuska, Danska, Norveška, Švedska, Poljska i Slovačka/ Prema podacima iz studije Republika Hrvatska imala je pad financiranja 2008.-2010. 5%, 2011. financiranje se stabilizira, a prema projekciji 2012.bilježi se ponovni pad. • Školarine i participacije u troškovima studija ___________________________ • Public Funding Observatory http://www.eua.be/events/past/2012/eua-funding-forum/Resources.aspx.

8. Modeli financiranja • Od proračuna po stavkama do proračuna u ukupnom iznosu s različitim kriterijima alokacije • U kontekstu visokog obrazovanja uglavnom se razmatraju tri načina dodjeljivanja proračunskih sredstava: • dodjeljivanje u cjelovitom iznosu (lump-sum allocations) • određivanje na temelju formule (formula based appropriations) • određivanje na temelju utvrđenih ciljeva/rezultata (appropriations by target agreement) – navedeni model ima manje ili više inačica kao: funding agrrement, performance agreement, management by objecitives. _________________ • Frank Ziegele (2008) Management of Financial Re-sources, ed.M.Knust, Faculty I Education, Division of Continuing Educationa and Educational Management, University of Oldenburg, Germany, str. 63

9. Pretpostavke implementacije financiranja na modelu programskih ugovora • Promjena fokusa - napušta se sustav proračuna po stavkama i izravnog nadzora potrošnje – prelazi se na financiranje u ukupnom iznosu uz uvođenje odgovornosti za rezultate • Pretpostavke i ograničenja: • Normativni okvir • Stanje institucionalnih i administrativnih kapaciteta • Upravljački kapaciteti • Poslovno –informacijski sustav i baze podataka • Odraz na sveučilišta: • Odlučivanje o potrošnji sredstava se decentralizira - Upravljanje je višerazinsko pri čemu su upravljačke strukture na razini sveučilišta orijentirane na strategiju, utvrđivanje ciljeva i indikatora za praćenje napretka u postizanju ciljeva, a niže upravljačke razine na operativna pitanja. • Potrebni su profesionalni upravljački instrumenti - novi javni menadžment, upravljačko i troškovno računovodstvo, sustav unutarnjih kontrola • Sveučilišta moraju imati razvijenu internu komunikaciju i naći odnos između autonomije i odgovornosti za rezultate.

10. Zaključna razmišljanja • Dostupnost visokog obrazovanja – trend povećanja broja studenta • Promjene uvedene bolonjskom reformom • Promjena strukture izvora financiranja i smanjeno javno financiranje uz promjenu načina i modela financiranja – prijelaz na financiranje ishoda i rezultata • Pitanje: je li visoko obrazovanje javno dobro ? • Promjene upravljačkog pristupa: • novi javni menadžmenta • akademsko/poslovno