1 / 48

Laboratorijska dijagnostika hitnih stanja

Laboratorijska dijagnostika hitnih stanja. Bodetić Dejan ing.medicinsko laboratorijske dijagnostike. Laboratorijska dijagnostika hitnih stanja. Osigurava: Liječenje bolesnika sa širokim rasponom medicinskih problema vezanih uz hitna stanja. hitna medicinska pomoć jedinice intenzivne skrbi.

darin
Download Presentation

Laboratorijska dijagnostika hitnih stanja

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. Laboratorijska dijagnostika hitnih stanja Bodetić Dejan ing.medicinsko laboratorijske dijagnostike

  2. Laboratorijska dijagnostika hitnih stanja Osigurava: Liječenje bolesnika sa širokim rasponom medicinskih problema vezanih uz hitna stanja • hitna medicinska pomoć • jedinice intenzivne skrbi • Zahtjeva.: • brzu i učinkovitu obradu • educirano osoblje • veliku odgovornost Hitna dijagnostika CILJ: Izraditi analize u uzorku bolesnika u što je moguće kraćem vremenu (odmah) kako bi se što prije postavila dijagnoza bolesnikova stanja i započelo liječenje

  3. Laboratorijska dijagnostika hitnih stanja Ključni dio evaluacije hitnih bolesnika čine dijagnostički postupci: UZV dijagnostike RTG dijagnostike Laboratorijske dijagnostike • Pretrage izvršene unutar: • nekoliko minuta • unutar 1-2 sata “turn around time (TAT)” • (vrijeme potrebno za laboratorijsku obradu) CILJ: Kao potvrda ili u svrhu odbacivanja određenih kliničkih impresija

  4. Laboratorijska dijagnostika hitnih stanja Program laboratorijski pretraga ovisi o: • hitna medicinska pomoć • jedinice intenzivne skrbi • o populaciji dotične jedinice • o terapijskim mogućnostima dotične jedinice vrlo hitne pretrage (unutar nekoliko minuta) hitne pretrage (unutar 1 sata) uvjetno hitne pretrage ( više od 1 sata)

  5. Laboratorijska dijagnostika hitnih stanja Navedene pretrage predstavljaju panel pretraga hitne laboratorijske dijagnostike, no, stvarni odabir pretraga i program rada našeg hitnog laboratorija ovisi o potrebi rada : • hitna medicinska pomoć • jedinice intenzivne skrbi

  6. Laboratorijska dijagnostika hitnih stanja Vrlo hitne pretrage (1 kategorije) • Glukoza • Hemoglobin • Hematokrit • Arterijski pH i plinovi u krvi (ABS) rezultati potrebni unutar nekoliko minuta • Predstavljaju biljeg uzroka stanja ili učinka na stanje neposredno opasno po život • Na temelju njihovih vrijednosti započinju se određeni terapijski zahvati

  7. Laboratorijska dijagnostika hitnih stanja • Biljezi srčanog oštećenja • KKS sa DKS (hem.analizator) • Analiza srpastih stanica • PV, APTV, fibrinogen • Na, K, ionizirani Ca • Toksikološka analiza urina • Test na trudnoću (urin) • Likvor • Karboksihemoglobin • Osmolalnost seruma • Aceton i amonijak – serum • Acetaminofen, salicilati, etanol (kvantitativno) • Fe • Koncentracija Th lijeka • Antikonvulzivi, antidepresivi, digoksin Hitne pretrage (2 kategorije) rezultati potrebni unutar jednog sata • Vrijednosti bitne za dijagnozu, trijažu i praćenje uspješnosti terapije • Mogu uputiti na diferencijalnu dijagnozu i odrediti specifičnu terapiju

  8. Laboratorijska dijagnostika hitnih stanja Uvjetno hitne pretrage (3 kategorije) • Pretrage iz programa opće medicinske biokemije • Pretrage jetrene funkcije • Biljezi oštećenja gušterače • Kvantitativno određivanje hCG u serumu • Testovi na streptokok grupe A • Pretrage ostalih tjelesnih uzoraka (stanice,proteini, GUK) • Pretrage urina rezultati više od 1 sata • Pružaju dijagnostičku informaciju nakon stabilizacije • Mogu otkriti problem koji leži u osnovi hitnog stanja bolesnika

  9. Laboratorijska dijagnostika hitnih stanja • Osiguravamo: • pravovremeni početak terapijskog zahvata • pravovremeni početak liječenja • potvrdu radne dijagnoze • potvrdu konačne dijagnoze • praćenje liječenja • Preciznim odabirom pretraga • vremenskim slijedom praćenja njihovih promjena • pravilnom interpretacijom nalaza • Imati na umu ukupnu dijagnostičku osjetljivost i specifičnost • Utjecaj bioloških i farmakoloških učinaka na rezultate

  10. Odabir hitnih pretraga karakterističnih za pojedini organ PLUĆA SRCE JETRA GUŠTERAČA BUBREG CRIJEVA I ŽELUDAC ŽUĆNI MJEHUR

  11. Gušterča (pankreas) • amilaza (serum) • amilaza (urin) • lipaza (serum) • γ-glutamiltransferaza (GGT) • glukoza (serum) • rutinski pregled urina

  12. Jetra • ukupni bilirubin • bilirubin-diglukuronid • alkalna fosfataza (AP) • aspartat-aminotransferaza (AST) • alanin-aminotransferaza (ALT) • ukupni proteini • kolinesteraza • γ-glutamiltransferaza (GGT) • žućne boje u mokraći

  13. Žučni mjehur • ukupni bilirubin • bilirubin-diglukuronid • alkalna fosfataza (AP) • aspartat-aminotransferaza (AST) • alanin-aminotransferaza (ALT) • kolinesteraza • γ-glutamiltransferaza (GGT) • žućne boje u mokraći

  14. Pluća • Acido-bazni status (ABS) • pH • pCO2 • BB • BE • bikarbonati • pO2 • saturacija kisikom • dodatni parametri ABS: • Anionski manjak, povećanje koncentracije organskih kiselina, dodatni parametri oksigenacije (atrio-venska razlika).

  15. Crijeva i želudac • krv u stolici • mikroskopski pregled stolice • žućne boje u stolicu

  16. Bubreg • rutinski pregled urina • ureja • kreatinin

  17. Najčešća hitna (internistička) stanja Akutni koronarni sindrom Plućna embolija Dijabetička ketoacidoza Akutni pankreatitis Hiperosmolalna koma Akutne komplikacije šećerne bolesti Hipoglikemija Sepsa Laktatna acidoza Akutne jetrene bolesti Akutno zatajivanje bubrega

  18. Akutni koronarni sindrom (ACS) Klinički sindrom koji se dijagnosticira na temelju: • akutna klinička slika • ishemija miokarda • porast srčanih biljega • Jasnih kliničkih znakova akutnog infarkta miokarda (AIM) • boli u prsima • EKG – om s ili bez elevacije ST spojnice • povećane koncentracije CK-MB, • Troponina T i/ili I najmanje 2 pozitivna

  19. Akutni koronarni sindrom Laboratorijska dijagnostika: • Povišene koncentracije su specifični pokazatelj oštećenja miokarda. • visoka dijagnostička specifičnost i osjetljivost • dijagnostička točnost za postavljanje ACS/AOM • korisnost u predviđanju tijeka i ishoda bolesti • dijagnostička osjetljivost u otkrivanju mikroinfarkta (minor myocardial damage – MMD) • korisnost za procjenu učinkovitosti reperfuzije • raste nakon 6 sati, normalizira se nakon 7-14 dana Troponini (T i I) • najraniji biljeg AIM (raste unutar 1 do 4 sata, normalizira se unutar 18-24 sata) • u prvim satima bolji pokazatelj od troponina • ako mu je 10 sati nakon pojave boli koncentracija normalna – infarkt isključen • visoko osjetljiv, nisko kardiospecifičan Mioglobin • klasični biljeg oštećenja miokarda (masena koncentracija) • raste 2-3 sata nakon infarkta, maksimum dostiže nakon 24 sata, normalizira se nakon 2-3 dana Kreatin-kinaza (CK-MB)

  20. Akutni koronarni sindrom Laboratorijska dijagnostika: TROPONIN Vrijednosti za dijagnozu infarkta miokarda CK-MB maseni MIOGLOBIN

  21. Plućna embolija (PE) Nastaje zbog nagle opstrukcije plućne arterije ili njezinih ogranaka embolom izvan plućnog podrijetla, najčešće iz vena donjih udova (duboka venska tromboza (DVT) 95% slučajeva PE nastaje embolizacijom ugruška iz dubokih natkoljeničnih vena pa se PE smatra komplikacijom DVT • Glavni razlozi za nastanak PE: • DVT zbog produljenog venskog zastoja, imobilizacije, zloćudne bolesti, trudnoće, kirurških zahvata • hiperkoagulabilna stanja (stečena ili urođena) • AIDS, opekline, trauma, deficit AT III, proteina C ili S, upotreba katetera, venografija, varikoziteti vena, prijelomi, debljina, hiperlipoproteinemija… • Simptomi: • tahipneja (96%bolesnika) • tahikardija (44%) • povišena temperatura (43%) • rjeđe:S3/S4 galop, cijanoza, šum na srcu

  22. Plućna embolija (PE) Laboratorijska dijagnostika: • plinovi u krvi • broj leukocita • protrombinsko vrijeme (PV) • aktivirano parcijalno tromboplastinsko vrijeme (APTV) • D-dimeri hipoksemija/hipokapnija normalan i/ili leukocitoza produženo produženo • noviji biljeg u dijagnostici PE • degradacijski produkt fibrina koji nastaje djelovanjem plazmina na poprječno vezani fibrin • niska dijagnostička osjetljivost (35-75%) • može se naći u povišenim vrijednostima i u bolesnika bez trombotičkog poremećaja (lažno + rezultat) • odsutnost može u 100% slučajeva isključiti tromboembolijski poremećaj

  23. Plućna embolija (PE) Laboratorijska dijagnostika: • Koristi i određivanje: • antitrombina III (AT III) • proteina C • proteina S • mutacije gena faktora V Leiden • antifosfolipidnih antitijela (lupus antikoagulant) • prirodni antikoagulansi čiji manjak rezultira većom sklonošću nastanku tromboze • posebno važni u bolesnika na antikoagulantnoj terapiji • faktor koji se smatra odgovornim za razvoj većine idiopatskih hiperkoagulabilnih stanja • žene s faktorom V Leiden koje koriste kontracepcijske tablete imaju 35 puta veći rizik za razvoj tromboembolizma • povezana su s povećanim rizikom tromboembolizma • korisna su za kod dokazane DVT/PE (njihova prisutnost zahtjeva primjenu intezivne antikoagulantne terapije u svrhu prevencije novih venskih tromboembolizama

  24. Akutni pankreatitis • Najvažniji etiološki čimbenici za razvoj akutnog pankreatitisa su: • žučni kamenci • alkoholizam • ostalo: • lijekovi, hipertrigliceridemija, hiperkacijemija, neoplazma gušterače, endoskopska retrogradna kolangiopankreatografija (ERCP), traume, infekcije, peptički ulkus • Akutni pankreatitis dijelimo na: • Intersticijski (dobra prognoza, mortalitet <1 %) • Nekrotizirajući (1/4 bolesnika, mortalitet 30-50%) usljed kompliciranih infekcija i multiorganske disfunkcije • Komplikacije: • LOKALNE (nekroza, infekcije, peripankreatični izlijev, pseudociste, apsces, paralitički ileus, krvarenje iz probavnog sustava, flagemona) • SISTEMSKE ( respiratorna insuficijencija s akutnim respiratornim distresom, akutna renalna insuficijencija, metabolički poremećaji s hipokalcemijom i hiperglikemijom, DIK, hipovolemija i šok

  25. Akutni pankreatitis Ransonovi kriteriji za procjenu težine AP Nakon 48 sati • pad hematokrita > 10% • porast konc. ureje > 0.9 mmol/L • koncentracija Ca < 2 mmol/L • pO2 <60 mm Hg • manjak baza > 4 mEq/L • gubitak tekućine > 6 l Kod prijema u bolnicu • dob > 55 godina • L > 16 x 10 9/L • aktivnost LD > 350 U/L • aktivnost AST > 250 U/L • glukoza > 10 mmol/l • dob > 55 godina • L > 16 x 10 9/L • aktivnost LD > 350 U/L • aktivnost AST > 250 U/L • glukoza > 10 mmol/l Svaki se parametar vrednuje 1 bodom 0-2 blagi pankrteatitis 3-5 umjereni pankreatitis 6-11 teški pankreatitis LOŠA PROGNOZA

  26. Akutni pankreatitis Laboratorijska dijagnostika: • određuje se u serumu i urinu • rastu nakon 2-6 sati sa maksimumom nakon 12-72 sata, normalizira se nakon 2-4 dana • trostruko povećanje potvrđuje dijagnozu • razlog porasta koncentracije amilaze u mokraći je taj što u akutnom pankreatitisu raste pankreatična amilaza odnosno izoenzim koji se lakše i brže izlučuje mokraćom Amilaza Lipaza • veća specifičnost za pankreatično tkivo • raste nakon 3-6 sati, nakon 24 sata 2-50x viša od normale, normalizacija nakon 8-14 dana • leukocitoza L 15-20 x 109/L • povećanu konc. ureje i kreatinina • smanjen Htc >10% • hiperglikemiju, hipokalcijemiju • hiperbilirubinemiju • prolazno povišen AST i ALP 10 x amilaza i 5 x lipaza – AKUTNI PANKREATITIS amilaza >3, lipaza > - ALKOHOLNI PANKREATITIS

  27. Akutni pankreatitis Laboratorijska dijagnostika: Amilaza Lipaza

  28. Akutne komplikacije šećerne bolesti Dijabetička ketoacidoza i koma Mortalitet <5% Hiperosmolalno nekrotično stanje i koma Mortalitet > 15% Hipoglikemija i koma Laktatna acidoza

  29. Akutne komplikacije šećerne bolesti Laboratorijska dijagnostika uključuje određivanje: • glukoze • ureje i/ili kreatinina • ketonskih tijela u krvi i urinu • elektrolita (anionski gap) Na, K • laktata • osmolalnosti • ABS • kpmpletne krvne slike (KKS) • HbA1C • analizu urina

  30. Akutne komplikacije šećerne bolesti Dijabetička ketoacidoza i koma • manjak inzulina • relativni ili apsolutni porast glukagona • LABORATORIJSKI NALAZI • glukoza >20 mmol/L • ketoni + • pH arterijske krvi  • kalij , , normalan • natrij  (hipernatrijemija)

  31. Akutne komplikacije šećerne bolesti Hiperosmolarno nekrotično stanje i koma • sindrom pojačane dehidratacije uslijed stalne hiperglikemijske diureze • LABORATORIJSKI NALAZI • glukoza >33 mmol/L • ketoni - • pH arterijske krvi normalan • osmolarnost  350 mOsm/L

  32. Akutne komplikacije šećerne bolesti Hipoglikemijska kriza i koma • hipoglikemijska kriza – razina glukoze <2.5 mmol/l • najčešća akutna dijabetička komplikacija • LABORATORIJSKI NALAZI • glukoza <2.5 mmol/L • glukoza u mokraći - • ketoni - • pH arterijske krvi normalan

  33. Akutne komplikacije šećerne bolesti Laktična acidoza • ubrzano stvaranje laktata (nepovoljna oksigenacija) • smanjena ili zaustavljena utilizacija laktata • LABORATORIJSKI NALAZI • glukoza <11 mmol/L • ketoni - • pH arterijske krvi  • laktat  • omjer laktat/piruvat > 10:1 • kloridi  • anioni 

  34. Sepsa Klinički sindrom koji nastaje prodorom bakterija ili gljivica i njihovih toksina u cirkulaciju. • Proupalni mehanizam • Protuupalni mehanizam Vodeći uzrok smrti u jedinicama intezivnog liječenja (incidencija u Europi 21%) • Rizični čimbenici za sepsu i septički šok: • dob <10 >70 godina • druge primarne bolesti • kirurške i invazivni zahvati • prolongirana hospitalizacija • porođaj, pobačaj, neuhranjenost Broj je u porastu zbog porasta broja starijih bolesnika sa kroničnim bolestima

  35. Sepsa

  36. Sepsa • KLINIČKE POSLJEDICE: • DIK (8-38%) • ARDS (12-18%) • MODS (16-60%) • Miokardijalna depresija/disfunkcija • Srčana, bubrežna,respiratorna insuficijencija • Insuficijencija CNS-a • Krvarenje • Laktatna acidoza • SIMPTOMI: • povišena ili snižena temperatura • hiperventilacija • kožne lezije • konfuzija, delirij • hipotenzija • oligurija • akutna respiratorna insuficijencija

  37. Sepsa Prema preporuci Američko društva za hitnu medicinu sepsa je podijeljena u 4 stadija s pripadajućim karakteristikama: Dva ili više simptoma sepse: Temperatura <36°C ili >38°C Frekvencija srca >90 u minuti Tahipneja >20 u minuti ili pCO2 > 4.3 kPa L >12 <4 x 10 9 SIRS (systemic inflammatory response syndrom) Sepsa, stanje SIRS-a i mikrobiološki dokazana infekcija Sepsa s višestrukom organskom disfunkcijom, hipoperfuzijom i hipotenzijom, katkad uz oliguriju, laktatnu acidozu i poremećaj mentalnog statusa Teška sepsa Najteži oblik sepse uz hipotenziju i hipoperfuziju koje rezultiraju daljnjom hipoksemijom, oligurijom, laktatnom acidozom i jačim poremećajem mentalnog statusa Septični šok

  38. Sepsa Laboratorijska dijagnostika: • CRP • rano prepoznavanje upalnog procesa • praćenje odgovora na terapiju • izrazito visok kod bakterijskih infekcija • IZOLACIJA MIKROORGANIZAMA UZROČNIKA BOLESTI • Prokalcitonin (PCT) • C-reaktivni protein (CRP) • Cirkulirajući citokini • PCT – indikacije: • rano prepoznavanje sepse i sistemskih komplikacija • praćenje uspješnosti terapije • diferencijalna dijagnoza infekcija/bez infekcije • praćenje ishoda životno ugroženih pacijenata u JIL-u

  39. Sepsa Laboratorijska dijagnostika:

  40. Akutne jetrene bolesti Akutni hepatitis Akutna upala hepatocita nastala : izravnim djelovanjem citopatogena ili posredno kao posljedica imunološki posredovanoga poremećaja uzrokovanih virusnim ili nekim drugim antigenom. • lijekovi • otrovi • Uzroci kolestaze: • intrahepatički (lijekovi, virusi, kolangitis, bilijarna ciroza, alkohol, malignomi) • ekstrahepatički (žučni kamenci, fibroza žučovoda, karcinom glave gušterače, papilla Vateri…) • Dvije glavne patološke promjene: • oštećenje parenhima kao posljedica akutnog i kroničnog virusnog hepatitisa, sepse, toksičnog ili medikamentoznog hepatitisa • opstruktivno oštećenje zbog zastoja žući (kolestaza)

  41. Akutne jetrene bolesti Akutni hepatitis može biti: • medikamentozni/toksični (lijekovi) • alkoholni • autoimuni • virusni (HAV,HBV, HCV, HDV, HEV, rijetko EBV, CMV, HV)

  42. Akutne jetrene bolesti Laboratorijska dijagnostika: • aminotransferaze (AST i ALT) • bilirubin • koagulacijske pretrage: • fibrinogen, • protrombin, • PV (faktori V, VI, IX, X) • + • SEROLOŠKA DIJAGNOSTIKA MARKERA NA UZROČNIKE VIRUSNIH HEPATITISA

  43. Akutne jetrene bolesti Laboratorijska dijagnostika:

  44. Akutno zatajivanje bubrega (ABZ) Klinički sindrom karakteriziran naglim smanjenjem ekskretorne funkcije bubrega (GF smanjena >50%), unutar nekoliko sati ili dana, praćenom porastom dušikovih spojeva u krvi (azotemija) i u 80% slučajeva praćenom oligurijom (<500 ml urina na dan) ili anurijom (<100 ml urina na dan) • Etiologija • hemodinamski poremećaju (hipovolemija, šok…) • infekcije urogenitalnog trakta (bakterije, virusi…) • fizikalni i kemijski agensi (opekline, egzogeni toksini…) • metabolički poremećaji (hiperkalcijedmija, hiperurikemija) • bubrežne bolesti • PATOGENEZA • vaskularni poremećaji • Pad tlaka dovodi do smanjenog protoka krvi kroz bubrege – ishemija. • glomerularni poremećaji • Uslijed smanjene GF • tubularni poremećaji • Gomilanje stranog materijala u lumen tubula dovodi do nemogućnosti protoka urina

  45. Akutno zatajivanje bubrega (ABZ) • sediment urina • proteinurija • klirens kreatinina Laboratorijska dijagnostika hitnih stanja uključuje : • anlizu urina • kreatinina • ureje • Na i Cl • osmolalnost • proteini • ureja • kreatinin • Na SERUM URIN

  46. Akutno zatajivanje bubrega (ABZ) Diferencijalna dijagnoza prerenalnog i renalnog zatajenja bubrega: PRERENALNO Urea >> kreatinin Na(urin) < 20 mmol/l Osmolalnost: plazma < urin Sediment: Hijalini/granulirani cilindri Albuminurija < 300 g/l RENALNO urea = kreatinin Na(urin) > 20 mmol/l Osmolalnost: plazma = urin Sediment: stanični cilindri (E, tub) albuminurija > 300 g/l

  47. Laboratorijska dijagnostika hitnih stanja • Laboratorijska dijagnostika zahtjeva TIMSKI RAD liječnika i laboratorijskih djelatnika, gdje liječnik ne mora poznavati pojedinosti laboratorijskih analiza, ali mora znati: • kakva je reproducibilnost metode • fiziološke varijacije u zdravih osoba • kako rezultat analize ovisi o pravilno uzetom uzorku • koliko traje pojedina analiza • organizaciju laboratorija • Svaki laboratorijski djelatnik mora: • poštivati moralna i etička načela struke • savjesno i odgovorno obavljati svoj posao • trajno se educirati • znati da je njegov rad TIMSKI RAD • Laboratorijski nalaz služi za: • prepoznavanje ranih znakova bolesti • postavljanje dijagnoze • procjenu jačine bolest • praćenje razvoja bolesti • praćenje učinka liječenja • probiranje bolesti u pučanstvu • pomoć u izobrazbi i usavršavanju

  48. Laboratorijska dijagnostika hitnih stanja • Ispravna procjena i odabir laboratorijskih pretraga • skraćuje vrijeme do postavljanja dijagnoze • utječu na pouzdanost dijagnoze • dovode do financijskih ušteda • SPAŠAVA LJUDSKI ŽIVOT

More Related