1 / 51

Priprema za nastavu sociologije: planiranje ishoda učenja Jadranka Čačić-Kumpes

Stručni skup: Razvijanje kompetencija nastavnika, AZOO, Zagreb, 7. rujna 2013. Stručno - metodička priprema nastavne jedinice. Priprema za nastavu sociologije: planiranje ishoda učenja Jadranka Čačić-Kumpes Odjel za sociologiju Sveučilište u Zadru jcacic@unizd.hr. Čujem i zaboravim .

dyan
Download Presentation

Priprema za nastavu sociologije: planiranje ishoda učenja Jadranka Čačić-Kumpes

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. Stručni skup: Razvijanje kompetencija nastavnika, AZOO, Zagreb, 7. rujna 2013.Stručno - metodička priprema nastavne jedinice Priprema za nastavu sociologije: planiranje ishoda učenja Jadranka Čačić-Kumpes Odjel za sociologiju Sveučilište u Zadru jcacic@unizd.hr

  2. Čujem i zaboravim. Vidim i zapamtim. Učinim i shvatim. Konfucije (551. – 479.) JČK_AZOO_070913

  3. Priprema za nastavu sociologije: planiranje ishoda učenja • o važnosti stručno-metodičkih znanja u suvremenoj nastavi (sociologije) • o izvorima za pripremanje nastavnika za nastavu sociologije • stanje • mogućnosti • planiranje ishoda učenja u nastavi (sociologije) JČK_AZOO_070913

  4. Rabindranath Tagore (1861. – 1941.) Najvažnija istina koju smo skloni zaboraviti jest ta da učitelj nikad ne može doista poučavati ako on sam još uvijek ne uči. Svijeća ne može zapaliti drugu svijeću, ako ne plamsa svojim ​​plamom. Učitelj koji je stigao do kraja svoga predmeta, koji svakodnevno ne unapređuje svoje znanje nego samo ponavlja lekcije svojim učenicima, može jedino puniti njihove umove. On ih ne može oduševiti. Istina nas ne treba samo informirati nego i nadahnuti. Ako se nadahnuće ugasi, a informacije se samo nakupljaju, tad istina gubi svoju beskonačnost.Veći je dio našeg učenja u školama bio uzaludan jer su za većinu naših nastavnika njihovi predmeti poput mrtvih primjeraka nekada živih stvorenja s kojima ih veže učeno poznanstvo, ali ne i životna komunikacija i ljubav . JČK_AZOO_070913

  5. Kompetencije nastavnika/ce: zajednička europska načela 1. Zahtjevi poznavanje predmeta koji poučava, ali i drugih (osobito srodnih)  multidisciplinarno obrazovanje poznavanje i, kad je to prikladno, korištenje informacijske i komunikacijske tehnologije (ICT) pedagoško-psihološka znanja: poznavanje procesa učenja, stilova učenja i obilježja učenika/ca i njihove kulture vještina poučavanja: utemeljena na metodičkim znanjima razumijevanje šireg društvenog konteksta u kojem se odvija obrazovanje sposobnost promoviranja mobilnosti i suradnje u Europi i poticanja interkulturnoga poštovanja i razumijevanja JČK_AZOO_070913

  6. Kompetencije nastavnika/ce: zajednička europska načela 2. Uvjeti koje je potrebno osigurati: • visokoškolsko obrazovanje s mogućnošću nastavka studija do najviše razine • cjeloživotno obrazovanje, sudjelovanje u istraživačkim projektima, • institucije u kojima nastavnici rade trebaju poticati profesionalni razvoj (uključujući mogućnost odsustva iz nastave neko vrijeme) • mobilnost  stručno usavršavanje u drugim europskim zemljama  transparentnost nastavničkih kvalifikacija unutar Europe • visokoškolske institucije kontinuirano trebaju surađivati sa svim dionicima; širiti znanja, podupirati i istraživati obrazovanje nastavnika (usp. http://ec.europa.eu/education/policies/2010/doc/principles_en.pdf) JČK_AZOO_070913

  7. Stručno-metodički aspekti nastave sociologije: neki pokazatelji situacije u Hrvatskoj • 2011.; Odjel za sociologiju, Sveučilište u Zadru • za potrebe izrade diplomskoga rada Katarine Šarac • anketni upitnik • prigodni uzorak, 106 nastavnika/ca sociologije JČK_AZOO_070913

  8. Stručno usavršavanje ispitanika/ca na području sociologije JČK_AZOO_070913

  9. Pratite li domaće stručne i znanstvene časopise? http://hrcak.srce.hr/ JČK_AZOO_070913

  10. Navedite otprilike koliko u svojoj kućnoj biblioteci posjedujete socioloških knjiga • 10 i manje njih 30 • 11 – 30 njih 41 • više od 100 njih 6 JČK_AZOO_070913

  11. Koje izvore koristite u pripremi za nastavu sociologije JČK_AZOO_070913

  12. Internetski izvori http://e-knjiznica.carnet.hr/ HUSO korisnički račun za učenike, nastavnike i profesore osnovnih i srednjih škola JČK_AZOO_070913

  13. Korištenje metodičke literature • ne koristi 96 • koristi 10 • noviju, svu dostupnu, više ne koristim, Marinković, Kalin, prema preporuci…(po jedan ili dva odgovora) JČK_AZOO_070913

  14. Tvrdnje vezane uz nastavu sociologije i profesiju nastavnika sociologije (skala Likertova tipa) Slažu se da: • nastavnici/e sociologije ne surađuju međusobno (3,5) • nastavnici/e se u izradi didaktičkih sredstava za nastavu mogu osloniti samo na sebe (3,5) • plaće demotiviraju nastavnike/ce na kvalitetniji rad (3,6) • stručna terminologija nije standardizirana u hrvatskom jeziku (3,6) • samo studij sociologije osigurava kompetencije za predavanje sociologije (3,7) • da se nastavnici/e sociologije međusobno ne podupiru kao npr. liječnici i pravnici (3,8) • da nastavnici/e sociologije nisu jednako cijenjeni u društvu kao nastavnici/e prirodne skupine predmeta (3,8) • da bi trebalo zabraniti da nastavu izvode nastavnici/e koji/e nisu završili/e studij sociologije (3,8) JČK_AZOO_070913

  15. Tvrdnje vezane uz nastavu sociologije i profesiju nastavnika sociologije (skala Likertova tipa) Slažu se da: • ne postoji stručna povezanost između znanstvenika/ca i nastavnika/ca sociologije (3,9) • profesija nastavnika/ca sociologije ne cijeni se u hrvatskom društvu (4,0) • uloga nastavnika/ca sociologije u hrvatskom društvu neprepoznatljiva je (4,0) • sociologija ne nudi mnogo izbora za posao i karijeru (4,1) JČK_AZOO_070913

  16. Tvrdnje vezane uz nastavu sociologije i profesiju nastavnika sociologije (skala Likertova tipa) Ne slažu se da: • su seminari za nastavnike/ce nepotrebni jer svaki nastavnik/ca mora sam unaprijeđivati svoje znanje u skladu sa svojim interesima (2,2) • je sociologija visoko vrednovana i cijenjena kao i druge znanosti (1,8) JČK_AZOO_070913

  17. Tvrdnje vezane uz nastavu sociologije i profesiju nastavnika sociologije (skala Likertova tipa) Niti se slažu, niti se ne slažu da • nastavnicima/ama nedostaje obrazovanje iz vještina izlaganja pred publikom (2,7) • nastavnici sociologije nemaju dovoljno pedagoških (2,7) i psiholoških znanja za rad u nastavi (2,7) • nastavnici/e ne utječu na sadržaje stručnih seminara (3,1) • savjetodavnih tijela Agencije za odgoj i obrazovanje u kompetentno pomažu nastavnicima sociologije u njihovom cjeloživotnom obrazovanju (2,6) • stručne službe više kontroliraju nastavnike/ce nego što im daju stručnu podršku (3,3) • stručni seminari za nastavnike/ce sociologije sadržajno ne podržavaju potrebe za njihovo metodičko usavršavanje (3,4) • Agencija za odgoj i obrazovanje uvijek na usluzi nastavnicima/ama (2,7) JČK_AZOO_070913

  18. Čini se da... • nastavnici/e se u izradi didaktičkih sredstava za nastavu mogu osloniti samo na sebe • nastavnici/e sociologije ne surađuju međusobno • ne postoji stručna povezanost između znanstvenika/ca i nastavnika/ca sociologije Što bi moglo pripomoći?  Hrvatsko sociološko društvo (HSD)? • član/ica 22 (20,8% uzorka) • nije 84 (79,2% uzorka)  razlozi: nedostatak slobodnog vremena (34,9 %); HSD ne bavi se dovoljno problemima nastave sociologije (24,5 %); HSD je elitistička udruga koja ne mari za nastavnike/ce sociologije (21,7 %); nisam upoznat/a s radom HSD-a (15,1 %) JČK_AZOO_070913

  19. Američko sociološko društvo (ASA) • Izvori za učenje i poučavanje • ASA Digital Library of Teaching and Learning Materials • Teaching Resources for High School and Introductory Sociology • Teaching Sociology (a quarterly journal) • Curriculum Development Publications • Teaching Techniques Series • Teaching with Data • Section on Teaching and Learning • Teaching Ethics Throughout the Curriculum (http://www.asanet.org/teaching/resources.cfm) JČK_AZOO_070913

  20. Izvori za nastavnike sociologije • Learning Goals • Unit Pages for Task Force Curriculum • Exercises and Resources by Unit • Instructor’s Manual (IM) for each unit • Lesson Plans • Additional Materials • Assessment Resources • http://www.asanet.org/introtosociology/TeacherResources/ContentsForTeaResources.html JČK_AZOO_070913

  21. ASA preporučuje nastavnicima sociologije: • Keith, Bruce (ur.) (2002). "Teaching Sociology with a Purpose: Issues in Curriculum Design and Assessment." Teaching Sociology, Special Issue, 30 (4). • Wagenaar, Theodore C. (2004). "Assessing Sociological Knowledge: A First Try." Teaching Sociology , 32 (2): 232-238. • Weiss, Gregory L., Cosbey, Janet R., Habel, Shelly K., Hanson, Chad M. i Larsen, Carolee (2002). "Improving the Assessment of Student Learning: Advancing a Research Agenda in Sociology." Teaching Sociology , 30 (1): 63-79. JČK_AZOO_070913

  22. Preporuka: • McKinney, Kathleen i Heyl, Barbara S. (ur.) (2009). Sociology through active learning: student exercises. Thousand Oaks: Pine Forge Press (i Sage). JČK_AZOO_070913

  23. Planiranje nastavnoga rada • smišljeno projektiranje nastavnoga rada s obzirom na sadržaj koji će se obrađivati, prostorne uvjete, opremu, vrijeme kada će se raditi i ciljeve koje valja ostvariti • omogućuje strukturiranost i organizaciju nastavnog procesa • pripomaže emocionalnoj sigurnosti nastavnika/ca • predstavlja temelj za povratnu informaciju o uspješnosti i za samoprocjenu učinka • predstavlja temelj za praćenje i procjenu ishoda učenja JČK_AZOO_070913

  24. Strategija planiranja • odrediti opće ciljeve i zadatke i način njihova ostvarivanja • kritička pedagogija? • vrijednosna neutralnost? JČK_AZOO_070913

  25. Kritička pedagogija obrazovanju se pristupa kao procesu društvene, kulturne, političke i osobne preobrazbe koji može njegovati društvenu ravnopravnost ili nastavljati društvenu neravnopravnost potiče kritiku onih društvenih vrijednosti koje izvrsnost i identitet temelje na ekonomskim mjerilima također i: radikalna pedagogija, pedagogija otpora… predstavnici: Paulo Freire, Henry Giroux, Peter McLaren…(Dowty, 2007) Izvor: Wink, 2005 JČK_AZOO_070913

  26. Kritička pedagogija i sociologija: utjecaji radovi Karla Marxao fetišizmu robe i društvenoj stratifikaciji filozofija obrazovanja Johna Deweya (progresivno obrazovanje) kritička misao Frankfurtske škole: Max Horkheimer i Theodor Adorno,Dialektik der Aufklärung: Philosophische Fragmente(1947) kulturni studiji  Birmingham Centre for Contemporary Cultural Sudies – usmjerenost prema društvenim promjenama (Richard Hoggart, Stuart Hall, Raymond Williams, Paul Willis) Pierre Bourdieu i Jean-Claude Passeron: utjecaj obrazovnog sustava na društvenu reprodukciju i održavanje društvenih odnosa  kritička pedagogija podupire i razvija učeničke kritičke sposobnosti s ciljem razvoja strategija kulturnog i političkog otpora (Winter, 2005; Dowty, 2007) JČK_AZOO_070913

  27. Kritička pedagogija i nastava sociologije • kritička pedagogija govori kako treba poučavati i učiti te potiče na korištenje poučavanja i učenja za postizanje društvenih promjena  “dinamična paradigma poučavanja, učenja i intervencije” (Fobes i Kaufman, 2008) • izazovi i dvojbe kritičke pedagogije u nastavi sociologije: • poticanje rasprave između nastavnika/ce i učenika/ce: poticati učenike/ce da izraze svoje mišljenje, postavljaju pitanja te da prihvate dvosmislenost i nesigurnost • ne moraju svi učenici/e prihvatiti nastavnikov/čin poticaj da stečenim znanjem utječu na društvene promjene JČK_AZOO_070913

  28. “demokratizacija razreda” i balansiranje nastavnikovog/činog autoriteta: poticanje učenika/ca da preuzmu kontrolu nad svojim obrazovanjem • ocjenjivanje: sudjelovanje učenika/ca u definiranju procjene uspjeha • potreba neprekidnoga nastavnikovog/činog oblikovanja i održavanja epistemološke znatiželje zbog zahtjevnosti nastave koja se zasniva na diskusiji • institucionalne prepreke: uvjeti rada, centralizirana kontrola (Fobes i Kaufman, 2008) JČK_AZOO_070913

  29. Vrijednosna neutralnost • različita značenja u sociologiji: • sociologija može uspješno isključiti ideološke ili neznanstvene pretpostavke iz istraživanja; • sociolozi ne bi trebali stvarati sudove s pomoću kojih procjenjuju empirijske dokaze; • vrijednosni sudovi trebali bi biti ograničeni na područje sociologove tehničke kompetencije; • sociolozi su ravnodušni na moralne implikacije svojih istraživanja; • sociolozi bi trebali težiti tome da njihove vrijednosti budu očite i jasne; • sociolozi bi se trebali suzdržati od zastupanja bilo kakvih vrijednosti. (v. Rječnik sociologije) JČK_AZOO_070913

  30. Razine vrijednosne neutralnosti • na osobnoj razini sociolozi bi trebali dobro razjasniti vlastite vrijednosti; • na institucionalnoj razini sociolozi ne bi smjeli koristiti svoj profesionalni nastavnički status za nametanje vrijednosti učenicima/studentima JČK_AZOO_070913

  31. Prijedlog: • pročitajte (ponovo) “Znanost kao poziv” Maxa Webera (Weber, 1986: 270). JČK_AZOO_070913

  32. Zadaci nastave sociologije • pitanja otvorenog tipa postavljena nastavnicima/ama sociologije u dijelu upitnika u istraživanju provedenom u Americišk. god. 2000/2001. (analizirano 58 potpuno ispunjenih upitnika)(DeCesare, 2006) • Navedite najjače strane sociologije kao nastavnog predmeta • Navedite najslabije strane sociologije kao nastavnog predmeta • Mislite li da su učenici sposobni razumjeti sociologiju. Ako da, zašto da, ako ne, zašto ne? • Navedite ciljeve nastave sociologije koje biste željeli ostvariti kao nastavnici. JČK_AZOO_070913

  33. 1. Navedite najjače strane sociologije kao nastavnog predmeta • sposobnost da kod učenika razvije toleranciju, otvorenost i prihvaćanje kulturnih razlika • osigurava opće razumijevanje skupina, društva i kulture i njihov utjecaj na pojedinca • važnost za život učenika/ca, svakodnevni život – imaju iskustvo o većini tema – NEJASNO zašto bi to bilo važan doprinos – možda što su učenici onda više zainteresirani…. • jedinstvenost sociologije - ZBOG SADRŽAJA: jedini predmet unutar kojega mogu voditi iskren dijalog o normama, socijalizaciji, smislu svoga života • RJEĐE: zbog jedinstvenog gledišta, znanstvene strane sociologije, zato što pruža sredstva za razumijevanje društva JČK_AZOO_070913

  34. 2. Navedite najslabije strane sociologije kao nastavnog predmeta • nije važna za učenike/ce i „stvarni svijet“ • suhoparnost • jednostavne ideje, složena terminologija • nepreciznost • prevelika teoretičnost  s druge strane: drugi je percipiraju kao lagan predmet, ne cijeni se kao druga područja • slaba mogućnost zaposlenja JČK_AZOO_070913

  35. 3. Mislite li da su učenici/e sposobni/e razumjeti sociologiju. Ako da, zašto da, ako ne, zašto ne? • potpuno sposobni • samo ako im je interesantno predočena i relevantna za njihov život • jesu zbog svoga uzrasta i iskustva • ovisno kako je strukturiran predmet i kako se predaje • mogu jer to nije „atomska fizika“, nema teške koncepte JČK_AZOO_070913

  36. 4. Navedite ciljeve nastave sociologije koje biste željeli/e ostvariti kao nastavnici/e. • razumijevanje ili barem razmišljanje o društvenim problemima • upoznavanje s disciplinom • važnost razumijevanja odnosa između skupina, institucija, društva i da vide svoje mjesto unutar svega toga, da cijene različitost… • znanstvena strana sociologije • priprema za više stupnjeve obrazovanja • naučiti „sociološkoj imaginaciji“ – samo jedan odgovor JČK_AZOO_070913

  37. Planiranje: određivanje ciljeva i zadataka nastave • povezivanje nastavnih sadržaja s poželjnim ishodima učenja  ostvarivanje ciljeva i zadataka nastave JČK_AZOO_070913

  38. Ishodi učenja: taksonomija Benjamina Blooma • pod utjecajem Ralpha Tylera: u obrazovanju nije važno uspoređivanje učenika/ca nego pomoć da postignu ciljeve predviđene kurikulumom  oblikovanje kurikuluma i oblici poučavanja prikladni za ostvarivanje ciljeva JČK_AZOO_070913

  39. Revidirana verzija Bloomove taksonomije (Anderson i Krathwohl, 2001) poznavanje činjenica stvarati prosuđivati analizirati primijeniti shvatiti dosjetiti se JČK_AZOO_070913

  40. Evaluacija Sinteza Analiza Primjena Razumijevanje Znanje Stvarati Prosuđivati Analizirati Primijeniti Shvatiti Dosjetiti se Bloom Anderson i Krathwohl JČK_AZOO_070913

  41. Razine kognitivnog područja poučavanja (Anderson i Krathwohl, 2001, prema Vizek Vidović i dr., 2003) JČK_AZOO_070913

  42. “precizni” i “neprecizni” glagoli • “precizni”  operacionalizirani “neprecizni” NEPRECIZNI PRECIZNI znati analizirati razumjeti opisati cijeniti definirati zapamtiti napraviti naučiti razlikovati osvijestiti argumentirati JČK_AZOO_070913

  43. Afektivno područje učenja/poučavanja vrijednosno prosuđivanje organiziranje kritičko vrednovanje reagiranje prihvaćanje JČK_AZOO_070913

  44. Razine afektivnog područjapoučavanja

  45. Psihomotoričko područje učenja/poučavanja • odnosi se prvenstveno na razvoj i usvajanje manualnih i motoričkih sposobnosti i vještina naturalizacija artikulacija preciznost manipulacija imitacija JČK_AZOO_070913

  46. Zadaci nastave materijalni (obrazovni) – funkcionalni – odgojni zadatak JČK_AZOO_070913

  47. Primjer definiranja zadataka nastave i ishoda učenja: Nastavna jedinica: Sociološke teorije obrazovanja Materijalni (obrazovni) zadatak: nabrojiti i opisati teorije obrazovanja, objasniti razliku između mikrosocioloških i makrosocioloških teorija obrazovanja, razlikovati pojedine teorijske pristupe obrazovanju (funkcionalistički, konfliktni i interakcionistički) i sažeti njihova osnovna obilježja te usporediti njihove doprinose razumijevanju obrazovanja, navesti primjere skrivenoga kurikuluma u obrazovanju i kredencijalizma u hrvatskome društvu te komentirati primjenjivost rezultata socioloških teorija (npr. učeničkih strategija prilagodbe) JČK_AZOO_070913

  48. Funkcionalni zadatak: razvoj sociološke imaginacije povezivanjem izoštravanja percepcije osobnog obrazovnog iskustva i kritičke analize doprinosa socioloških teorija razumijevanju obrazovanja; osposobljavanje za artikulirano argumentiranje mišljenja upotrebom prikladnih socioloških koncepata (skriveni nastavni program, tipiziranje…) Odgojni zadatak: staviti u odnos različite teorijske pristupe i identificirati društveno-povijesnu uvjetovanost koncepata obrazovanja, integrirati stav o potrebi društvenoga djelovanja kako bi obrazovne institucije postale mjesto jednakih šansi za sve pripadnike/ce društva JČK_AZOO_070913

  49. Indikatori kritičkoga sociološkog mišljenja korištenje primjera relevantnost primjera objašnjenje alternativno stajalište svijest o utjecaju društvene strukture upotreba socioloških koncepata korištenje kritičkog mišljenja (opći koncept) korištenje sociološke imaginacije (opći koncept) (Grauerholz i Bouma-Holtrop, 2003) JČK_AZOO_070913

  50. LITERATURA • Abercrombie, Nicholas, Hill, Stephen i Turner, Bryan S. (2008). Rječnik sociologije (ur. Jadranka Čačić-Kumpes i Josip Kumpes). Zagreb: Naklada Jesenski i Turk. • DeCesare, Michael (2006). “‘It's Not Rocket Science!’: High School Sociology Teachers' Conceptions of Sociology”, The American Sociologist, 37 (1):51-67. • Dowty, Rachel A. (2007). “Critical Pedagogy”, u: George Ritzer (ur.). The Blackwell Encyclopedia of Sociology. Malden, Mass. - Oxford: Blackwell, str. 864-867. • Fobes, Catherine i Kaufman, Peter (2008). “Critical Pedagogy in the Sociology Classroom: Challenges and Concerns”, Teaching Sociology, 36 (1):26-33. • Grauerholz, Liz i Bouma-Holtrop, Sharon (2003). “Exploring Critical Sociological Thinking”, Teaching Sociology, 31 (4): 485-496. • Horkheimer, Max i Adorno, Theodor W. (1947). Dialektik der Aufklärung: Philosophische Fragmente.Amsterdam: Querido; Dijalektika prosvjetiteljstva: filozofijski fragmenti. 2. izd. Sarajevo: Veselin Masleša, 1989. JČK_AZOO_070913

More Related