KRIŽ kao vjerska sastavnica u hrvatskoj kulturi

1. KRIŽkao vjerska sastavnica u hrvatskoj kulturi

2. Umjesto uvoda - poticaj na razmišljanje Nino Raspudić: • Lidl na Santoriniju ili što će križ na crkvi?

3. Za križen - na otoku Hvaru • Jedinstvena laičko-pučka pobožnost, • traje više od 500 godina • 2009. je uvrštena u popis nematerijalne duhovne baštine UNESCO-a • Procesija nastala u vjerničko-bratovštinsko-laičkom krugu koja se u vjernosti izvornoj obrednoj slici procesije prenosi iz naraštaja u naraštaj. • živi vjernički "znak • u krugu šest mjesta okuplja ljude koji u noći s Velikog četvrtka na Veliki petak hodaju u procesiji

4. Hrvatski zavjetni križ • nastao 1979. godine • povodom 1100. godišnjice događaja, kada je papa Ivan VIII. uspostavio s knezom Branimirom veze između Svete Stolice i hrvatskog naroda. • poseban je znak jubileja Branimirove godine. • Hrvatski biskupi istaknuli su ga na velikom slavlju u Ninu 2. rujna 1979. • sa željom, da uđe u svaku hrvatsku katoličku kuću • da trajno podsjeća na jubilarni obnoviteljski program izražen geslom: „Hrvatska katolička obitelj dnevno moli i nedjeljom slavi misu.” • Franjevac Svetislav Stjepan Krnjak: "Hrvatski zavjetni križ"

5. Hrvatski zavjetni križ - izgled Križ se sastoji od: • podloge sa starohrvatskim pleterom, koji se nalazi preko cijelog križa. • Na tom pleteru je raspetiIsusKrist. • Na vrhu križa je krstionica kneza Višeslava. • Nad Isusovom glavom je natpis INRI. • Uz Isusovu desnu ruku je spomenik kneza Branimira, a Pralik Gospe Velikoga Zavjeta uz Isusovu lijevu ruku. • U podnožju križa je znak Branimirovegodine (879. – 1979.) s ključevima sv. Petra. • Postoje četiri izvedbe križa.

6. Hrvatski zavjetni križ – simbolika

7. Hrvatski zavjetni križ – simbolika

8. Križ u kršćanstvu • lat. crux; grč. σταυρός stauros »kolac, stup, križ«). • Najrašireniji i najizrazitiji simbol kršćanstva. • rimska sprava za mučenje na kojoj je Krist bio mučen i umro i tako postao Spasiteljem čovječanstva • time je križ od znaka poniženja i sramote postao znakom i simbolom slave

9. Rana povijest križa • kao »ikonografski« lik bio je poznat mnogo prije Krista (svastika, ankh, itd.). • Raspinjanje kao mučenje izmislili su Feničani. • Kao mučilo bila je to isprva jedna uspravna greda (patibulum), a kasnije joj je pri vrhu ili na vrhu pridodana poprečna vodoravna greda (antena). • Na dnu uspravne grede nalazio ponekad se mali oslonac za noge (suppedaneum) • na vrhu bi se pribila pločica s imenom i krivicom osuđenoga (titulus »natpis«).

10. Rana povijest križa • Veličinom, položajem i međusobnim odnosom tih dviju greda dobivamo brojne varijante križa • u raznim razdobljima povijesti imaju posebna dodatna značenja i simboliku. • U prva tri stoljeća kršćanstva križ kao simbol javlja se prikriven u drugim formama (sidro, svastika, krug i sl.), koje se nazivaju cruxdissimulata (prikriveni, kamuflirani križ).

11. Od Konstantina velikog • kada je Konstantin Veliki priznao kršćanstvo, a još više od 5. st: • križ se javlja na sarkofazima, svijećama, lijesovima i na drugim predmetima • zauzimajući mjesto monograma Hi-ro (XP) • postajući tako razlikovni simbol ranih kršćana. • U srednjem se vijeku uporaba proširila • Postao je znakom crkvene vlasti, • Njime su se služile njime bratovštine i viteški redovi • nosio se i na grbovima i na stjegovima. • Po njegovu su se obliku pravili tlocrti crkava..

12. Od Konstantina velikog Zadobio je razne forme: • običnoga latinskog križa na kakvu je, po Augustinu, Krist bio razapet; • grčkoga križa; • Andrijina križa; • znaka tau, u obliku toga grčkog slova, poznatoga i u starom Egiptu, koji se povezuje s Antunom Pustinjakom. • ima mnoštvo dekorativnih inačica tih osnovnih oblika • kad se upotrebljava kao crkveni ures, često u vezi s natpisima i simboličkim predmetima. • Predaja: znak što se stavljao na nadvratnik kuće u predvečerje Pashe bio T-križ. • Dodavanje natpisa (titulus) na prečku latinskog križa dovelo je do razvoja dvostrukoga križa, koji se zove i lorenski križ. • Ustalilo se da se taj tip nosi pred patrijarsima (biskupima pet najutjecajnijih biskupija srednjovjekovnoga kršćanstva sa sjedištima u Rimu, Carigradu, Jeruzalemu, Aleksandriji i Antiohiji). Križ s trostrukom prečkom pripada jedino i samo papi.

13. Pravi križ i njegova povijest Dijelovi križa • Srednjovjekovna legenda, koja se očuvala u više inačica, prati povijest Kristova križa od Edenskoga vrta do vremena cara Heraklija u 7.st.

14. Pravi križ i njegova povijest Grana s Drveta znanja. • Adam, istjeran iz zemaljskoga raja (Edenskoga vrta), ponese sa sobom granu s Drveta znanja. • Iđaše ona od ruke do ruke i najposlije iz nje iziđe soha na koju je Mojsijepodigao mjedenu zmiju - što se smatralo ustaljenim prefigurativnim pralikom raspeća. Kraljica od Sabe (Sebe) štuje drvo. • Drvo stiže u Jeruzalem gdje služaše kao most preko potoka. Kraljica od Sabe, za posjeta Salomonu, kleče i pokloni mu se, jer joj je njegova budućnost bila prorečena u viđenju. Izuvši se, ona pregazi potok da ne bi hodala po drvetu. Ribnjak Bethesda. • Drvo se poslije našlo gdje pluta po ribnjaku Bethesdi, kojega je voda imala čudotvorne ljekovite moći i davala se bolesnima da je piju. • Odande je uzeto da se od njega načini Kristov križ. • Priča dotle obuhvaća neprekinut lanac događaja između grijeha (pada) Adama i Eve (vidi: Istočni grijeh) i otkupljenja.

15. Pravi križ i njegova povijest Našašće ili iznalaženje (= inventio) pravoga križa. • Kršćanstvo je u Rimskome carstvu priznato ediktom cara Konstantina Velikoga 313. godine, a njegova se mati Jelena Križarica otada posvetila njegovu promicanju raznim dobročinstvima. • Osnivala je crkve u Svetoj zemlji i, po legendi, ondje otkrila Kristov križ. Nekoga Judu koji mu je znao nalazište, ali nije htio da ga oda, Jelena nemilosrdno baci u suhu nakapnicu (čatrnju) i ostavi ondje sve dokle ga glad i žeđ ne natjeraše da se predomisli. • Tri golgotska križa, koji se nisu mogli razlikovati, budu iskopana. Mrtvo se ljudsko tijelo, koje bude dirnuto svakim od njih, vrati u život tek onda kada ga dotakne pravi križ. Jelena je otkrila i tri čavla. Podizanje pravoga križa (Zlatna legenda: Uspravljanje Svetoga križa). • U 7.st. dio križa otkri car Heraklije na slavodobitnom pohodu na Kosrova II., perzijskoga cara, čije su vojske prije toga, 614. pregazile Bliski istok i odnijele križ. (Drugi je dio križa bio u Carigradu.) • Legenda kazuje da je Heraklija pri trijumfalnom ulazu u Jeruzalem sa svetim relikvijama zaustavio anđeo koji mu naredi da se ponizi. Vladar skide carsko ruho i pješke unese križ u grad, ili, po drugoj verziji, jašući na magaretu. Ponekad se prikazuje i na konju. • Križ bude podignut (uspravljen) na oltaru, ili na brdu Golgoti. Slika se i Heraklijevo pogubljenje Kosrova jer je odbio da se krsti.

16. Vrste križeva 1.Latinski križ (cruxeapitata, cruxordinaria) 2.Petrov križ (cruxinversa) 3.Tau križ (cruxcommissa, "T"-križ) 4.Račvasti križ (razbojnički križ, "Y") 5.Grčki križ (cruximmissa, cruxquadrata) 6.Andrijin križ (cruxdecussata) 7.Nadbiskupski križ (cruxgemina, dvostruki križ) 8.Papinski križ (cruxpapalis) 9.Ruski križ 10.Ruski križ 11.Slomljeni križ 12.Klinasti križ

17. Vrste križeva 13.Plosnati križ 14.Malteški križ 15.Jabučasti križ 16.Trolisni križ (Lazarov, brabantski) 17.Štakasti križ 18.Štakasti križ 19.Sidrasti križ (cruxancorata) 20.Sidrasti križ (cruxancorata) 21.Sidrasti križ (cruxancorata) 22.Ponovljeni križ 23.Jeruzalemski križ (Svetog groba) 24.Rimski "Sveti križ"

18. Vrste križeva 25.Kukasti križ (cruxdissimulata, svastika) 26.Rotirajući kukasti križ 27.Sunčani križ 28.Posvetni križ 29.Udvostručeni kukasti križ 30.Njemački gimnastički križ (četiri slova F: frisch = svjež, fromm = pobožan, frolich = veseo, frei = slobodan) 31.Gamadia (cruxgammata, sastavljen od 4 slova T) 32.Koptski križ (križ s čavlima) 33.Biserni križ (cruxgemmata) 34.Egipatski križ (cruxansata) 35.Kombinacija egipatskog, Antunovog i sunčanog križa 36.Kombinacija sidrastog i egipatskog križa (cruxansataancorata)

19. Vrste križeva 37.Križ uzdignut iznad zemlje 38.Varijanta uzdignutog križa sa šest zrna pijeska 39."Arbor vitae" (cruxvirescens) 40.Arkanđeoski križ 41.Varijanta arkanđeoskog križa 42.Križ četiriju evanđelista

20. Vrste križeva Znak tau • najjednostavniji je oblik križa. • oblikovan prema grčkome velikom slovu T • riječ tau ime je zadnjega slova hebrejskoga alfabeta, a znači znak, biljeg, pečat • simbol života • Prihvaćen je kao najsvetiji znak, kao znak spasenja, tj. kao Kristov križ. • U tom je značenju onda tau prilično prisutan u kršćanskoj ikonografiji, poglavito u franjevačkom redu. • znak raspoznavanja koji je označene spasio od smrti zatorne • susrećemo već u starom Egiptu i u kulturama s kojima je dolazio u doticaj starozavjetni Božji narod. • U Starom zavjetu kod proroka Ezekiela • Povezuje ga se i sa svetim Antunom Pustinjakom, kojega umjetnici prikazuju kao bradatog starca sa štapom čija je ručka u obliku slova tau. • sveti Franjo uveo tau u tipično franjevačku ikonografiju

21. Vrste križeva Grčki križ (cruximmissa) • jednakokračni oblik križa • pojavljuje se u starokršćanskoj ikonografiji vrlo rano • nalazimo ga i u katakombama sv. Priscile (150. g.). • U 5. stoljeću na Zapadu ga je potisnuo tzv. latinski križ. • Postao je i prepoznatljivim znakom bizantske umjetnosti, budući da su istočne crkve imale tlocrt u obliku grčkog križa.

22. Vrste križeva Keltski križ • jedan od najstarijih oblika križa. • Koristili su ga keltski kršćani u Velikoj Britaniji i Irskoj. • sv. Patrik, apostol Irske, kombinirao križ sa simbolom sunca (život) • kako bi poganskim sljedbenicima približio kršćanstvo i objasnio važnost i poruku križa.

23. Vrste križeva Kalvarijski križ • postavljen je na trima stubama koje vode latinskom križu. • Ove tri stube simboliziraju tri kršćanske kreposti: • vjeru, ufanje i ljubav.

24. Vrste križeva Papinski križ (cruxpapalis) • službeni amblem papina ureda • nitko ga osim pape ne smije koristiti. • tri poprečna nejednaka kraka na križu ponekad se tumače kao tri križa na Kalvariji • vjerojatnije je da predstavljaju trostruku papinsku vlast: • vlast svetog reda (nasljednik sv. Petra, Kristov namjesnik) • vlast upravljanja ili jurisdikcije (Mt 16, 19) • vlast naučavanja (vrhovni učitelj Crkve)

25. Za križen • jedinstveni obred osobite pobožnosti prema Kristovoj muci • izraz vjerskog i kulturnog identiteta stanovnika središnjeg dijela otoka Hvara, • u neprekinutom nizu odvija se 5 stoljeća • Iznimna je i • po svom trajanju - tijekom 8 sati prođe se 25 kilometara) • po naglašenom pasionskom sadržaju

26. Za križen • svake godine započinje točno u 22 h • šest procesija istovremeno kreću iz šest župnih crkava središnjeg dijela otoka • u mjestima Vrbanj, Vrboska, Jelsa, Pitve, Vrisnik i Svirče. • Svaka procesija se vrti u tom velikom krugu, da bi se u 7 sati ujutro vratila u svoje polazište.

27. Za križen • procesiju predvodi križonoša koji nosi križ • Uloga križonoše znači iznimno veliku čast na otoku • unaprijed određen i po više od 20 godina. • ide u pratnji pomoćnika, dva pratitelja koji nose velike svijećnjake, dva glavna kantadura i više odgovarača koji pjevaju "Gospin plač". • svi su obučeni u svečana odijela - bijele bratimske tunike

28. Za križen • Po brojnosti, najveća je jelšanska procesija • hodočasnika zna biti više od tisuću. • posebna i po običaju da križonoša zadnjih 100 metara puta pretrči. • Prolazeći kroz svako od 6 mjesta obuhvaćena procesijom, sudionici procesije iskazuju pobožnosti u svakoj od crkava na putu. • Župnik u svakoj od crkava blagoslivljekrižonošu i ohrabruje ga, a pjevači otpjevaju Gospin plač te se nastavlja hod. • Procesije se ne smiju susresti • kako se ne bi susreli, pažljivo koordiniraju kretanje svake od procesija. • Tijekom puta, hodočasnici mole i pjevaju, a posebno je dojmljiv pjev "Gospinog plača" u izvornom obliku. • Zanimljivo je da ga svaka procesija pjeva na svoj način.

29. Za križen – povijest procesije • Nastanak se veže uz raspelo Svetog križića • od 1510. godine čuva u hvarskoj katedrali. • 1510. bio na čuvanju u kući Nikole Bevilaque. • U vrijeme nemira između pučana i plemića, 6. veljače 1510., (buna Matije Ivanića) križić je prokrvario, (proplakao krvavim suzama). • Tada na Hvaru počinje intenzivno štovanje križa. • Prvi pisani zapis o procesiji datira od 16. veljače 1658. godine.