Prehrana

1. Prehrana Presudna za osobno preživljavanje Važan faktor evolucije- biološki i kulturno

2. Zdrava prehrana Sastavni dio • Opće brige za djecu • Obiteljske brige • Zdravstvene brige • Vrtićke brige

3. Prehrana je povezana s pojavom bolesti u kasnijoj dobi: Koronarna bolest, hipertenzija, dijabetes, karcinom • Zdrava prehrana u djetinjstvu= bolje zdravlje u odrasloj dobi

4. Sve što čovjek unosi u sebe iz okoline: gradiva tvar ili gorivo kao izvor energije- naziva se hrana. • Gradiva tvar – ugrađuje se u stanice, tkiva, organe • Goriva – izvor energije • Služi održavanju života, rastu, radu organa, obnavljanju organa, tjelesnim aktivnostima, održavanju tj.temperature, kretanju... • Iz hrane, iz namirnica, organizam uzima njene osnovne sastojke tj.hranjive tvari: bjelančevine, masti, ugljikohidrati, vitamini, minerali, oligoelementi. U hranu se ubraja i voda, i ostatna vlakna (neprobavljiv dio hrane- npr.celuloza).

5. Hrana je dostupna čovjeku u obliku namirnica, koje se dijele u 6 skupina, zdrav jelovnik sadrži odgovarajuće količine svake skupine: • Mlijeko i mliječni proizvodi (sir, jogurt, vrhnje)- glavni izvor bjelančevina i kalcija • Meso, riba, jaja- važan izvor bjelančevina, željeza, vitamina B12 • Voće i povrće- izvor vit.C i drugih vitamina, minerala, ostatnih vlakana • Žitarice i njihove prerađevine- izvor ugljikohidrata, vit.skupine B • Masnoće (maslac, margarin, ulja) i slatkiši (šećer, džem, marmelada, med, kolači, puding)- najvažniji izvor masti i energije • Pića- izvor vode

6. Voda • 60-80% tjelesne mase čini voda • Dojenče ima veću zalihu vode, ali je ugroženije od odraslog ako je gubi • Čovjek neprekidno gubi vodu: hlapljenjem kroz kožu, znojenjem, izdisanjem iz pluća, mokrenjem i stolicom • Voda se mora stalno nadoknađivati

7. Ukoliko se ne nadoknađuje voda, smanjuju se zalihe, nastupa dehidracija (isušenje) organizma • Dehidracija je opasna jer se sve važne funkcije u organizmu i stanici odvijaju u tekućini • Djeca su osobito sklona dehidraciji jer: promet vode je brži i veći, bolesti s gubitkom tekućine su češće u djece (povišena T, proljev, povraćanje), djeca se ne mogu samostalno napiti

8. Znakovi dehidracije: • Podočnjaci, suh jezik, žeđ-- blaga • Halonirane oči, ušiljen nos, suha usta, oslabljen turgor, oligurija-- umjerena • Hiperpneja, bljedilo, hladna akra, sitan puls, tahikardija, tihi srčani tonovi, spor i koma, anurija-- teška Procjena: pregled i vaganje

10. Peroralna dehidracija • Uz blagu i umjerenu dehidraciju ukoliko je dijete pri svijesti i ne povraća • Otopine elemenata u vodi (tvornički pripravci) • Intravenska rehidracija

11. Funkcija tjelesnih stanica ovisi i o koncentraciji vodikovih iona u tjelesnim tekućinama • Ravnoteža između stvaranja kiselina u stanicama i njihova izlučivanja= acidobazna ravnoteža • Acidoza- kod zatajenja disanja, kod hipoksije, gladovanja, dijabetesa, trovanja, zatajenja bubrega, teškog proljeva • Alkaloza- hiperventilacija, žestoko povraćanje

12. Bjelančevine • Temeljno gradivo u izgradnji stanica; u nedostatku UH i masti, one su i izvor energije • Dnevne potrebe su 1g/kg tj.težine (u 1.g. 1,5-2,3g) • B visoke biološke vrijednosti su one koje 50% svog dušika pružaju u obliku esencijalnih aminokiselina- esencijalne AK su one koje organizam ne može sintetizirati sam, već ih mora unijeti.

13. B visoke biološke vrijednosti su one iz majčinog mlijeka, sirutke kravljeg mlijeka i jajeta- sadrže 50% svog dušika iz esencijalnih AK. • Biljne B sadrže samo oko 35% dušika iz esencijalnih AK. • Ako su proteini biološki manje vrijedni, njihova količina u hrani mora se povećati za 50%.

14. Organizam nema zaliha B (za razliku od zaliha UH i masti). • Ako sve AK nisu prisutne na mjestu i u vrijeme sinteze proteina, sinteze neće biti • Višak AK neće se sačuvati nego potrošiti kao gorivo. • Zato je za dobro iskorištenje proteina iz hrane potrebno da su oni ravnomjerno raspoređeni u danu, i iz dana u dan.

15. Ugljikohidrati • Često su sastavni dio prehrane u mnogim kulturama, pa i u našoj. Oni su najveći izvor energije, ali su i nosači vlakana i donatori ugljika u metaboličkim funkcijama. • UH su nezamjenjivi, ali nisu esencijalni u nutritivnom smislu jer se mogu sintetizirati endogeno iz AK i iz masti (pr.Eskimi).

16. UH daju čak i do 60% ukupne energije. • U dojenačkoj dobi osnovni je šećer laktoza iz majčinog ili kravljeg mlijeka- ona je najmanje slatka od svih mono- i disaharida u prehrani, pa ne navikava dijete na preslatku hranu. • U miješanoj prehrani treba izbjegavati pretjerane količine saharoze (pospješuje karijes) i više upotrebljavati polisaharide. • Treba upućivati na pravodobno ukidanje noćnog hranjenja bočicom. • Gotove pripravke dojenačke miješane hrane (žitarice, povrće, voćne kašice) ne treba dodatno šećeriti, jer već imaju dovoljno UH.

17. Masti • Najvažniji izvor i zaliha energije, čine hranu ukusnom, služe kao nosilac liposolubilnih vitamina, izgrađuju sve stanične membrane, davaoci su ugljikovih atoma za metaboličke procese. • Zastupljene su obično s 20% u ukupnom dnevnom energetskom unosu (u dojenčadi i 50%).

18. Podjela • Masne kiseline: s dugim (14 i više C atoma), srednjim (6-12), kratkim lancem (manje od 6); nezasićene (imaju dvostruke vezove) i zasićene (nemaju). • Esencijalne: nezasićene MK koje organizam ne može sam sintetizirati, moraju se unijeti hranom. Nalaze se u biljnim mastima (ulje i sjemenke), u fitoplanktonima koje jedu ribe- u ribama, u majčinu i kravljem mlijeku.

19. Većinu masnoća hrane čine trigliceridi, esteri masnih kiselina i glicerola. • Trigliceridi kratko- i srednjelančanih MK apsorbiraju se direktno u cirkulaciju. Trigliceridi dugolančanih MK hidroliziraju se pankreasnom lipazom i emulgiraju žučnim solima, potom s proteinima tvore hilomikrone i tek onda se transportiraju u limfnu, pa u sistemsku cirkulaciju. • Probavljivost masti je obrnuto proporcionalna s brojem C atoma (kratkolančane se bolje probave), upravo proporcionalna s brojem dvostrukin vezova (nezasićene se bolje probavljuju).

20. Masnoće u hrani povezane su s aterosklerozom, čak i u djece. • Zadaća promjena u prehrani: sniziti ukupni i LDL-kolesterol i trigliceride u plazmi.

21. Vitamini • Organski spojevi potrebni u vrlo malim količinama za normalan rast i razvoj, i održavanje zdravlja, a organizam ih ne može sam sintetizirati: mora ih primati hranom • Nalaze se u prirodnim namirnicama, a dijele se na one topljive u mastima (A,D,E,K) i one topljive u vodi (C,B). V. topivi u mastima resorbiraju se samo ako postoji normalna resorpcija masti u crijevima, vodotopljivi se lako resorbiraju. • Hipovitaminoze, avitaminoze, hipervitaminoze (A,D) • Bolesti crijeva- hipovitaminoze vit.topljivih u mastima

23. Vitamin D • Pospješuje resorpciju Ca iz crijeva u krv • Ukoliko ga nema- Ca se ne resorbira- ne ugrađuje u kosti- rahitis • U mlijeku: vrlo malo • U čovjeku se sintetizira u koži ukoliko je koža izložena sunčevoj svjetlosti • Uzroci rahitisa: nedovoljna izloženost UV zrakama, ne-davanje vit D, nedonošenost i blizanaštvo • PROFILAKSA RAHITISA DAVANJEM VIT D

24. Vitamin K • Potpomaže u jetri sintezu faktora zgrušavanje krvi • Nedostatak- spontano krvarenje • Izvor- zeleno povrće i jetra • Sintetizira se i u crijevnim bakterijama u čovjeku • Problem hipovitaminoze K- u bolestima s poremećenom resorpcijom masti

25. Vitamin A • Osigurava zaštitu sluznica, oka, kože • Nedostatak- oštećenje oka, sljepoća • Izvor: mliječni proizvodi, žumance jajeta, jetra, povrće • Hipovitaminoza: uz bolesti resorpcije masti iz crijeva • Hipervitaminoza: povišen intrakranijalni tlak, kod trudnica- oštećenje ploda

26. Vitamin E • Antioksidans- štiti stanicu od oksidativnih oštećenja

27. Vitamin C • Nuždan za sintezu kolagena u vezivnom tkivu, krvnim žilama, kostima • Hipovitaminoza- dječji skorbut, krvarenja u kosti • Antioksidans, potpora imunosnih zbivanja u suzbijanju infekcija • Izvor: citrusno voće, jabuka, paprika, krumpir, meso • Toplinska obrada uništava vit C

28. Vitamini skupine B • Uloga u izmjeni tvari, metabolizmu • Izvor: zeleno povrće, žitarice, neljuštena riba, meso • Hipovitaminoza- rijetko • B1, aneurin, tijamin- za ispravnu funkciju živaca, bolest- beri beri • B2, riboflavin- zaštita sluznica i kože, bolest- crvenilo usana, “žvale”, ragade, glatki jezik • Niacin- bolest- pelagra (fotodermatoza) • B6, piridoksin-bolest- konvulzije • Folna kiselina- potiče sazrijevanje eritrocita, bolest- anemija, nedostatak kod trudnica izaziva malformacije u ploda • B12- za sazrijevanje eritrocita i živčanih stanica, bolest- anemija

29. Minerali • Osim osnovnih biogenih elemenata: C, O, H, N, još 7 elemenata pripada esencijalnim hranjivim tvarima- ovi minerali su esencijalni makroelementi (zastupljeni su u organizmu u količini većoj od 0,005% tj.mase): Natrij, kalij, klorid, kalcij, fosfor, magnezij, sumpor. • Moraju biti zastupljeni u redovitoj prehrani

30. U našoj sredini ni vitamini ni minerali nisu deficitarni- redovito su zastupljeni u prehrani djece • Minerali postanu deficitarni ukoliko se previše gube- proljev, povraćanje, znojenje, tubulopatije

31. Natrij i klorid (sol) • Najrašireniji izvanstanični kation i anion • Odgovoran za osmotski tlak, acidobaznu ravnotežu, ravnotežu vode, ionske uvjete • Višak soli u prehrani odgovoran za hipertenziju. • Dojenčetu treba upravo onoliko soli koliko je u majčinom mlijeku, kasnije dijete treba manje (2mmol/kg/dan). • Ne dosoljavati previše hranu.

32. Kalij • Glavni unutarstanični kation • Odgovoran u mišićnom i nervnom provođenju podražaja, osmotski tlak i ravnoteža vode • Sadržan je u svim namirnicama, pa deficit kalija i ne postoji.

33. Kalcij i fosfor • 99% Ca i 75% P nalaze se u kosturu, daju čvrstoću kosturu. • Bilanca je ovisna o apsorpciji u crijevu, apsorpcija se događa pod utjecajem vitamina D. • Dnevne potrebe podmiruju se mlijekom i milječnim proizvodima- potrebno je najmanje ½ litre mlijeka ili m.proizvoda dnevno predškolskom djetetu, a školskom- 1 l. • Bolest- kod starijih žena- osteoporoza

34. Magnezij • 2. važan unutarstanični kation • Važan u intracelularnom metabolizmu, u proizvodnji energije • Prirodni izvor su žitarice, kakao, orasi, zeleno povrće

35. Sumpor • Sadržan je u svim tjelesnim bjelančevinama u obliku AK cisteina, cistina, metionina, taurina, u enzimima. • Nalazi se u mesnoj hrani

36. Oligoelementi • U sastav žive tvari ulazi još oko 14 esencijalnih elemenata koji su zastupljeni u organizmu u tragovima, tj. u količini manjoj od 0,005% tj.mase: Željezo, jod, bakar, mangan, cink, kobalt, molibden, selen, krom, kositar, vanadij, fluor, silicij, nikalij.

37. Većina oligoelemenata je u dovoljnoj količini prisutna u uobičajenoj prehrani prirodnim namirnicama, osim željeza i joda.

38. Željezo • Željezo u organizmu služi za transport kisika, nalazi se u hemoglobinu (krvna boja eritrocita) i citokromima. • Dio željeza je u cirkulaciji (hemoglobin i transferin), dio u parenhimnim organima (mioglobin, enzimi), dio su zalihe (feritin i hemosiderin). • Željezo dolazi u organizam hranom. Mlijeko je siromašno željezom. Namirnice bogate željezom: meso, perad, riba, jetra, žumanjak, mahunarke, neke žitarice, lisnato povrće. Najbolje se resorbira željezo iz mesa, peradi i ribe.

39. U majčinom mlijeku ima malo Fe, ali se odlično resorbira, Fe iz kravljeg mlijeka resorbira se slabije, također i ono iz industrijskih pripravaka kravljeg mlijeka. • Askorbinska kiselina potpomaže resorpciju, fitati iz mahunarki i tanin iz čaja ometaju resorpciju.

40. U dojenačko doba djetetu koje nije na majčinom mlijeku treba dodavati farmaceutske pripravke željeza.

41. U nedostatku Fe, u eritrocitima ima manje hemoglobina- sideropenična anemija Uzroci: • Smanjen miraz Fe koje novorođenče mora dobiti tijekom nošenja • Gubitak Fe krvarenjem tokom poroda • Povećana potreba zbog brzog rasta • Nedovoljni unos hranom poslije 4.mj.života • Krvarenje poslije poroda (u crijevima) • Nedovoljna resorpcija (malapsorpcija)

42. Najveći rizik za pojavu sideropenične anemije: od 6. do 24. mj. života, pubertet • Prevencija: pravilna prehrana: dojenje, tvorničko mlijeko, dohrana (povrće, meso), izbjegavanje kravljeg mlijeka + ljekoviti pripravci Fe: nedonoščadi, nedostaščadi i blizancima, djeci koja su perinatalno krvarila, dojenčadi koja ubrzano rastu, djeci sa srčanom greškom, djeci koja piju KM

43. Jod • Jod – nuždan za sintezu hormona štitnjače. Pri deficitu dolazi do gušavosti pa i “endemskog kretenizma”. • Deficita nema od kad se sol sustavno jodira.

44. Fluor • Fluor – važan za zdravlje zubi, pospješuje mineralizaciju cakline. Nedostatak: zubni karijes!! • Mineralizacija počinje intrauterino a završava sa 6.g. • Fluora ima u hrani iz mora • U mnogim krajevima nema ga dovoljno u pitkoj vodi, pa se fluorira voda ili sol • U našoj zemlji voda se ne fluorira- treba kod djece lokalno primijeniti fluor (premazivanje zubi) ili peroralno primijeniti u obliku tableta (od 6.mj. do 16.g.)

45. Ostatna vlakna • Dijelovi biljne hrane koje organizam ne može u probavnom traktu razgraditi: celuloza, pektini. • Pomažu u peristaltici- vežu vodu, povećavaju volumen stolice, pa omogućuju evakuaciju.

46. Energetske potrebe • Za održavanje životnih funkcija organizmu je potrebna energija a dobiva je razgradnjom masti, UH, bjelančevina. • Iz 1g UH- 4kcal (17kJ) • Iz 1 g masti- 9 kcal (38 kJ) • Iz 1 g bjelančevina- 4 kcal (17kJ)

47. Energija potrebna djetetu koje raste iskorištava se za njegov: • Bazalni metabolizam (potrošnja energije u strogom mirovanju za održavanje osnovnih životnih funkcija) • Rast • Specifično dinamsko djelovanje hrane • Nadoknada gubitka energije putem ekskreta • Tjelesna aktivnost

48. Dnevne potrebe za energijom • U 1.g.života: 100 kcal/kg • Nakon 1.g. potrebe opadaju za po 10kcal/kg svake 3 g. • Odrasli: 50 kcal/kg dnevno

49. Zasitnost i probavljivost hrane • Uzimanje hrane treba biti praćeno ugodnim osjećajem utaženja gladi. • Masna hrana, puno mlijeko, vrhnje, šećer, slatka hrana- daju dobar osjećaj sitosti. • Posno meso, riba, voće i povrće- slabije zasićuju. • Izlaganje hrani toplini kuhanjem ili pečenjem povećava se probavljivost, ali i uništava neke vitamine.

50. Aditivi u hrani • Prirodne ili sintetizirane tvari koje se dodaju hrani da bi povećale kakvoću, trajnost, konzistenciju, boju, okus, miris. • Mogu dovesti do alergijskih reakcija.