prof. dr. sc. Lajoš Žager doc. dr. sc. Sanja Sever Mališ Ekonomski fakultet - Zagreb

1. prof. dr. sc. Lajoš Žagerdoc. dr. sc. Sanja Sever MališEkonomski fakultet - Zagreb Specifičnosti zakonske revizije subjekata od javnog interesa

2. Sadržaj • Promjene regulative revizije financijskih izvještaja • Izmijenjena i dopunjena Direktiva o zakonskoj reviziji • Donesena Uredba o posebnim zahtjevima za subjekte od javnog interesa

3. Promjene regulative revizije financijskih izvještaja (1) • financijska kriza razotkrila slabosti u obavljanju zakonskih revizija • dani su prijedlozi za mijenjanje direktive Europske unije • Direktiva (2006/43 EC) o obavljanju zakonske revizije u Europskoj uniji – dopunjena (primjenjuju je svi ovlašteni revizori i revizorska društva neovisno o tome obavljaju li revizije društva od javnog interesa ne) • Posebna Uredba koja regulira pitanje revizije subjekata od javnog interesa

4. Izmijenjena i dopunjena Direktiva o zakonskim revizijama • uvođenje dodatnih zahtjeva za osiguranje neovisnosti na način da se poboljšavaju organizacijski zahtjevi za revizore • promjene u revizorovom izvješću koje treba biti „korisnije“ za investitore na način da im se pruža više informacija o revidiranom društvu • ojačavanje kompetencija i odgovornosti tijela koji su odgovorni za javni nadzor revizijske profesije; • harmonizaciju vrsta sankcija kao i kriterija koje kompetentna tijela javnog nadzora trebaju uzeti u obzir kada primjenjuju te sankcije čime se želi doprinijeti efikasnosti tog sustava; • davanje mogućnosti Europskoj komisiji da usvoji Međunarodne revizijske standarde na razini Europske unije.

5. Posebni zahtjevi revizije za subjekte od javnog interesa • Prema Uredbi subjekti od javnog interesa (public interest entities (PIE)) su: • kotirajuća poduzeća, • kreditne institucije i • osiguravajuća društva. • države članice mogu proglasiti subjektima od javnog interesa i ostale organizacije koje su zbog • prirode svog poslovanja, • svoje veličine ili • broja zaposlenih • od velikog javnog značaja.

6. Obveznarotacijarevizora • Subjekti od javnog interesa će trebati mijenjati revizora najdulje nakon 10 godina neprekinutog revizijskog angažmana • Države članice mogu ustanoviti i kraća razdoblja za obveznu rotaciju ovlaštenog revizora ili revizorska društva (primjerice, sedam ili osam godina) • Države članice mogu produžiti razdoblje revizijskog angažmana: • a) na dodatnih 10 godina po postupku javnog natječaja, • ili b) na dodatnih 14 godina u slučaju zajedničke revizije.

7. Zabrana pružanja nerevizorskih usluga (1) • Neovisnost predstavlja temeljnu pretpostavku ostvarivanja „javne“ uloge revizora. • Uredba donosi tzv. „crnu listu“ nerevizijskih usluga koje revizori ne smiju pružati klijentu ako obavljaju njihovu reviziju. • Primjeri usluga s crne liste uključuju: • 1) porezne, knjigovodstvene i konzultantske usluge klijentu, • 2) usluge koje uključuju sudjelovanje u upravljanju ili donošenju odluka klijenta, • 3) usluge povezane sa financiranjem, kapitalnim strukturom i investicijskim strategijama.

8. Zabrana pružanja nerevizorskih usluga (2) • Ipak države članice mogu odstupiti od liste zabranjenih usluga, primjerice, kako bi pružile određene porezne usluge ili uslugeprocjene, u slučaju kada • usluge nemaju izravan ili imaju beznačajan utjecaj, odvojeno ili u ukupnom iznosu, na financijske izvještaja koji su predmet revizije, • te ako je procjena utjecaja na financijske izvještaje koji su predmet revizije sveobuhvatno dokumentirana i objašnjena u dodatnom izvješću revizorskom odboru“. • Države članice imaju mogućnost proširiti listu zabranjenih nerevizijskih usluga ako smatraju da te dodatne usluge predstavljaju prijetnju neovisnosti. • Revizori mogu i dalje pružati sve vrste nerevizijskih usluga subjektima od javnog interesa ukoliko za njih ne obavljaju zakonsku reviziju.

9. Struktura naknada (1) • Naknade za pružanje zakonske revizije nisuuvjetovane naknade. • Uvjetovane naknade bi značile da su one povezane s ishodom ili rezultatom izvršenog posla. • Uredba ograničava iznos naknada primljenih za obavljanje nerevizorskih usluga subjektima od javnog interesa s ciljem ojačavanja neovisnosti.

10. Struktura naknada (2) • Ukupni iznos naknada za nerevizijeske usluge ne smije prelaziti 70% prosječnog iznosa naknada plaćenih u posljednje tri uzastopne financijske godine za usluge zakonske revizije. • Ukoliko naknada primljene od subjekta od javnog interesa za uslugu revizije predstavljaju više od 15% ukupnih naknada koje je primio revizor dužan je o toj činjenici obavijestiti revizorski odbor • U tom slučaju, revizijski odbor treba razmotriti bi li cjelokupan revizijski angažman trebao biti podvrgnut pregledu kontrole kvalitete prije izdavanja revizorskog izvješća. • Takav angažman je moguće nastaviti u dodatnom razdoblju, ali to razdoblje u svakom slučaju ne smije biti dulje od dvije godine.

11. Članstvo i funkcije revizijskih odbora. • Direktiva o zakonskoj reviziji iz 2006. godine uvela je zahtjev da društava od javnog interesa trebaju imati organiziran revizijski odbor. • Nova pravila ojačavaju ulogu revizijskog odbora po pitanju njegovog sastava i kompetencija njegovih članova. • Većina članova revizijskog odbora treba biti neovisna, • Članovi odbora kao cjelina moraju posjedovati znanje o sektoru u kojem posluje subjekt koji je predmet revizije. • Revizijski odbor odgovoran za postupak izbora ovlaštenog revizora ili revizorskog društva te predlaže njegovo imenovanje. • Osim toga, revizijski odbor obavještava odnosno nadzorni odbor o ishodu zakonske revizije, te ispituje i prati neovisnost revizora. • Prijašnje odredbe su zahtijevale da barem jedan član revizijskog odbora bude neovisan, a sada se traži da većina članova revizijskog odbora treba biti neovisna.

12. Revizorovo izvješće • Odredbe koje se odnose na sadržaj revizorovog izvješća nalaze se u Direktivi i Uredbi jer nova regulacija razlikuje revizorovo izvješće za subjekte od javnog interesa i subjekata koji to nisu. • Primjerice, za zakonske revizije subjekata od javnog interesa uvodi se: • Zahtjev za izvještavanjem o ključnim područjima rizika materijalno značajne pogreške; • Revizori trebati objasniti u kojoj mjeri se smatraju sposobnima otkrivati nepravilnosti uključujući i prijevare; • Poboljšavajući kvalitetu informacija koje revizori pružaju klijentu nastojat će se smanjiti tzv. „jaz očekivanja“ koji uobičajeno postoji između revizora i korisnika revizorovog izvješća. • Države članice mogu utvrditi i dodatne zahtjeve u odnosu na sadržaj revizorskog izvješća.

13. Dodatno izvješće revizora revizijskom odboru • Cilj poboljšati komunikaciju između revizora s jedne strane i revizijskog odbora s druge strane. • Dodatno izvješće se dostavlja revizijskom odboru u pisanom obliku, a treba pružiti klijentu detaljnije informacije o: • korištenu metodologiju, • primijenjenu kvantitativnu razinu značajnosti, • moguće značajne nedostatke identificirane u sustavu internih kontrola klijenata, • primijenjene metode procjene itd.

14. Javninadzorrevizije • Javni nadzor revizije i dalje će se odvijati na nacionalnim razinama. • Međutim, predviđa se intenzivnija suradnja i koordinacija između pojedinih tijela javnog nadzora na razini Europske unije. • Suradnja između nadležnih tijela trebala bi biti organizirana u okviru Odbora europskih tijela za nadzor revizije (Committee of national auditing oversight bodies - CEAOB). • Trebao olakšati razmjenu informacija i • Pomoć u slučajevima provođenja istraga nad zakonskim revizijama subjekata od javnog interesa te • Suradnju kada se provode provjere osiguranja kvalitete.

15. Umjesto zaključka • Uredba stupila na snagu 17. 06. 2014, s početkom primjene od 17. 06. 2016. • Države članice imaju dvije godine da prihvate odredbe Uredbe • Značajne promjene regulative - trebale bi doprinijeti efikasnosti revizijskog tržišta u EU • Kvalitetnije financijsko izvještavanje

16. Zahvaljujem na pozornosti! lzager@efzg.hr