200 likes | 351 Views
Finansijsko tržište u BiH u uslovima krize - Globalna kriza sa lokalnim efektima-. mr Džafer Alibegović Beograd, decembar 2009. Ograničenje odgovornosti.
E N D
Finansijsko tržište u BiH u uslovima krize- Globalna kriza sa lokalnim efektima- mr Džafer Alibegović Beograd, decembar 2009.
Ograničenje odgovornosti • Informacije koje su sadržane u predstojećoj prezentaciji su djelo autora i ne predstavljaju nužno stavove Komisije za vrijednosne papire Federacije BiH, njenog predsjednika, zamjenika predsjednika ili ostalih članova, kao ni ostalih zaposlenika u Komisiji
Globalna ekonomska/finansijska kriza iliGlobalna ekonomska i finansijska kriza • Uz ostale globalne pošasti, najčešće pominjane leksičke konstrukcije • “Global economic crisis” – 1,17 mil stranica (www.google.com) • “Globalna ekonomska kriza” – 53 hiljade stranica • “Global financial crisis” – 2,25 mil stranica • “Globalna finansijska kriza” – 117 hiljada stranica • Šta je šta (sinonimi ili ne) • Ekonomska kriza - stanje ekonomskog sistema obilježeno padom proizvodnje, porastom nezaposlenosti, niskim nivoom cijena i niskom trgovinskom aktivnošću(pad BDP-a, recesija) • Finansijska kriza - situacija na finansijskom tržištu u kojoj je tražnja za novcem veća od ponude novca(pad likvidnost, poskupljenje kapitala, gubitak vrijednosti finansijskih kompanija)
...Kako je počelo • Subrime krediti nisu početak, nego početak kraja • Početak je “socijalni ugovor” (“The Social Contract”) – Thomas Hobbes, John Locke, Jean-Jacques Rousseau– opštedruštveni implicitni sporazum u kojem ljudi daju ovlaštenja vladi, kako bi u zamjenu bio uspostavljen i održavan sistem “vladavine zakona” • Socijalni ugovor je temelj liberalne demokratije • Sposobnost govorenja i prihvatanja kolaborativnih laži – evoluirana verzija socijalnog ugovora (dr Gregory House) • I dalje temelj liberalne demokratije
A završilo subprime kreditima... • Istina od laži u 3 koraka • bankari su najprije slagali one koji ne mogu vraćati kredite da ih mogu vraćati, • pa su onda slagali sebe da je to zaista tako, • i na kraju još na osnovu toga izdali vrijednosne papire, pa slagali ostatak svijeta... • Triput izgovorena laž postaje istina • Obrisi finansijske krize • Nastala u SAD • Sekundarni finansijski instrumenti • Neto isporučioci kapitala • U isto vrijeme evropske ekonomije bilježe rast (Zapadna Evropa 3%, tranzicijske zemlje 5%) • Dakle, kriza nije “namjeravala” biti globalna • Rasprostrla se finansijskim tržištima, nošena valom poslovnog pesimizma, opreza i straha • Region Balkana je manje osjetljiv jer finansijska tržišta nisu razvijena, banke nisu isporučioci kapitala, proizvođači komercijalnih roba nisu dominantni u odnosu na vladin sektor i komunalne (javne) kompanije koje nisu podložne konjukturnim ciklusima • Ipak...
Recept za ekonomsku krizu • Ekonomska kriza - stanje ekonomskog sistema obilježeno padom proizvodnje, porastom nezaposlenosti, niskim nivoom cijena i niskom trgovinskom aktivnošću(pad BDP-a, recesija) • Dakle, neophodni sastojci • mjerljiv i realan pad proizvodnje • porast nezaposlenosti • nizak nivo cijena (usporavanje inflacije ili pad cijena) • niska trgovinska aktivnost • pad BDP-a (negativni rast...)
Recept za finansijsku krizu • Finansijska kriza - situacija na finansijskom tržištu u kojoj je tražnja za novcem veća od ponude novca(pad likvidnost, poskupljenje kapitala, gubitak vrijednosti finansijskih kompanija) • Neophodni sastojci • Uređeno i funkcionalno (efikasno?) finansijsko tržište • Koncentracija ponude i tražnje za novcem • Tražnja veća od ponude
Globalna ekonomskakriza u Bosni i Hercegovini ? • Itekako, nažalost • Privreda u BiH (industrijska proizvodnja, prerađivačka industrija, građevinarstvo, trgovina) na početku 2008.godine bilježe značajan rast (između 3% i 30% mjesečno) • Kraj 2008.godine donosi usporavanje, a prva polovica 2009. značajan pad: • Industrijska proizvodnja u FBiH manja za 10,4% • Prerađivačka industrija za 17,7% • Građevinarstvo 20% • Istovremeno, indeksi u RS bilježe rast (radi početka rada Rafinerije u Bosanskom Brodu i niske baze indeksa) • Izuzev u sektoru proizvodnje energije koji i u prva tri mjeseca 2009.godine bilježi rast • Novih 35 hiljada nezaposlenih • Nakon inflacije od preko 7% u jesen 2008.godine, početak 2009.godine obilježen cijenama sa početka 2008.godine (iako to malo ko primjećuje zbog pada kupovne moći)
Globalna finansijskakriza u Bosni i Hercegovini ? • Ne - nedostaju osnovni sastojci • Nema uređenog i efikasnog finansijskog tržišta (tržište novca i devizno tržište ne postoje) • Nema koncentracije ponude i tražnje za novcem (možda na bankarskom tržištu, iako se ponuda i tražnja “mimoilaze” zbog neusklađene ročnosti) • Kvalificirana tražnja ne nadilazi ponudu • Nažalost • Jer da imamo globalnu finansijsku krizu značilo bi i da imamo preduslove za nju (razvijeno finansijsko tržište, neto isporučioce kapitala, vladavinu zakona...) i • Jer da imamo globalnu finansijsku krizu, i kod nas bi se završila kada se završi na globalnom nivou ili neposredno nakon toga • Ipak, imamo mi svoju krizu, lokalnu i jedinstvenu
Bankarski sektor i finansijska kriza • Iako nije bilo logičnog razloga (domaće banke nisu neto isporučioci kapitala), stvara se slika finansijske krize u bankarskom sektoru, ponajprije u medijima željnim senzacija • Jesen 2008.godine obilježio je oštar pad depozita • Reakcija CBBiH – spuštanje stope obeveznih rezervi – oslobodila je preko 1 mlrd KM i očuvala osjećaj sigurnosti u likvidnost banaka (iako ona nije niti bila ugrožena)
U svakoj krizi nešto loše • Banke razlog za pravu brigu imaju u padu potraživanja po kreditima (više se vraća nego što se plasira) • A bankari ponovo sjede na kešu
I nešto dobro • I dok sjede na kešu (bankari) smišljaju način kako da zarade isto na manjoj bazi plasmana • Porast EURIBOR-a na 5,5% (+1,5% premije na rizik likvidnosti i rizik zemlje) – odlično opravdanje za podizanje kamatnih stopa • Pad EURIBORa na 1,5% (i porast premija na 6,5%) – odlično opravdanje da tako mora i biti • Istovremeno, počinje “trka” za vraćanje depozita, oglašavanjem podizanja kamatnih stopa na depozite i štednju, ali ne i stvarnim podizanjem (tek 1 procentni poen na depozite preduzeća) • Rezultat – skuplji kapital za tražioce kredita • Kratkoročne kamatne stope • Stanovništvo – sa 9,14% na 9,8% • Privreda – sa 6,8% na 8,1% • Dugoročne kamatne stope • Stanovništvo – sa 8,6% na 11,87% • Privreda – sa 6,3% na 8,2%
Ishod u bankarskom sektoru • Nema i nije bilo problema likvidnosti • Tražnja za novcem nije nadišla ponudu • Ipak, kapital je poskupio (a i bio je skup), a uslovi kreditiranja se pooštrili (ili se barem oštrije provode) • Struktura depozita nepovoljna • Bankari u velikom oprezu (do kada?), ali ne odustaju od ideje zarade (banke možda i da, ali bankari nikako) • Kriza nije bilo, ali se svi pretvaramo da je bilo tako (a i “dobro je došla” kao opravdanje)
Tržište kapitala i finansijska kriza • Primarno tržište - Skromno, kao i bez krize
Tržište kapitala i finansijska kriza • Sekundarno tržište - Skromno, kao i prije krize
...I šta je nama naša kriza dala • Na tržištu kapitala • Još manje značajno nego što je prije bilo • Primarno tržište i dalje tržište korporativne kontrole, novih (javnih) emisija nema • Berze troše posljednje rezerve svoje značajnosti u finansijskom sistemu, i to na korporativna nadvladavanja • Investicijskog potencijala nema (stranog radi globalne krize, a domaćeg nije nikad ni bilo) • Vrijednosni papiri “zakovani” na računima građana koji nisu dovoljno “očajni” (motivirani) da ih prodaju po ovim cijenama (posebno jer su ih kupovali iz kredita) • Ironično, banke opet zarađuju • Međutim, ove probleme nije donijela finansijska kriza, nego su postojali i prije i neovisno od nje • Samo se mi pretvaramo da to nije tako, a kriza je opet “dobro došla” kao opravdanje
Odgovor regulatora Socijalni ugovor • Odgovor deklarativan, aktivnost formalna ili “kozmetička” • Regulatori su odlično savladali umijeće kolaborativnog laganja • “Pratimo globalna kretanja i djelujemo na lokalnim tržištima” • Regulatori ne prave krize, niko ih ne zove kada se one kumuliraju (kada cijene vrtoglavo rastu), nego naprotiv • Regulatori u određenoj mjeri preveniraju ili upravljaju krizom (ili barem vole tako misliti) • Regulatori ne okončavaju krize • Ulazak u globalnu finansijsku krizu može poslužiti kao izgovor za krizu na domaćem finansijskom tržištu • Obratan scenario ne vrijedi • Finansijsko tržište iz svoje krize mora izaći. Zaista i samo.
Džafer Alibegović • Komisija za vrijednosne papire FBiH • Ćemaluša 9/2 – Sarajevo • Telefoni • 033 203 844 • 033 203 862 • 033 203 902 • Web • www.komvp.gov.ba • E-mail • dzafer.alibegovic@komvp.gov.ba