1 / 19

Finansijsko tržište u BiH u uslovima krize - Globalna kriza sa lokalnim efektima-

Finansijsko tržište u BiH u uslovima krize - Globalna kriza sa lokalnim efektima-. mr Džafer Alibegović Beograd, decembar 2009. Ograničenje odgovornosti.

gilead
Download Presentation

Finansijsko tržište u BiH u uslovima krize - Globalna kriza sa lokalnim efektima-

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Finansijsko tržište u BiH u uslovima krize- Globalna kriza sa lokalnim efektima- mr Džafer Alibegović Beograd, decembar 2009.

  2. Ograničenje odgovornosti • Informacije koje su sadržane u predstojećoj prezentaciji su djelo autora i ne predstavljaju nužno stavove Komisije za vrijednosne papire Federacije BiH, njenog predsjednika, zamjenika predsjednika ili ostalih članova, kao ni ostalih zaposlenika u Komisiji

  3. Globalna ekonomska/finansijska kriza iliGlobalna ekonomska i finansijska kriza • Uz ostale globalne pošasti, najčešće pominjane leksičke konstrukcije • “Global economic crisis” – 1,17 mil stranica (www.google.com) • “Globalna ekonomska kriza” – 53 hiljade stranica • “Global financial crisis” – 2,25 mil stranica • “Globalna finansijska kriza” – 117 hiljada stranica • Šta je šta (sinonimi ili ne) • Ekonomska kriza - stanje ekonomskog sistema obilježeno padom proizvodnje, porastom nezaposlenosti, niskim nivoom cijena i niskom trgovinskom aktivnošću(pad BDP-a, recesija) • Finansijska kriza - situacija na finansijskom tržištu u kojoj je tražnja za novcem veća od ponude novca(pad likvidnost, poskupljenje kapitala, gubitak vrijednosti finansijskih kompanija)

  4. ...Kako je počelo • Subrime krediti nisu početak, nego početak kraja • Početak je “socijalni ugovor” (“The Social Contract”) – Thomas Hobbes, John Locke, Jean-Jacques Rousseau– opštedruštveni implicitni sporazum u kojem ljudi daju ovlaštenja vladi, kako bi u zamjenu bio uspostavljen i održavan sistem “vladavine zakona” • Socijalni ugovor je temelj liberalne demokratije • Sposobnost govorenja i prihvatanja kolaborativnih laži – evoluirana verzija socijalnog ugovora (dr Gregory House) • I dalje temelj liberalne demokratije

  5. A završilo subprime kreditima... • Istina od laži u 3 koraka • bankari su najprije slagali one koji ne mogu vraćati kredite da ih mogu vraćati, • pa su onda slagali sebe da je to zaista tako, • i na kraju još na osnovu toga izdali vrijednosne papire, pa slagali ostatak svijeta... • Triput izgovorena laž postaje istina • Obrisi finansijske krize • Nastala u SAD • Sekundarni finansijski instrumenti • Neto isporučioci kapitala • U isto vrijeme evropske ekonomije bilježe rast (Zapadna Evropa 3%, tranzicijske zemlje 5%) • Dakle, kriza nije “namjeravala” biti globalna • Rasprostrla se finansijskim tržištima, nošena valom poslovnog pesimizma, opreza i straha • Region Balkana je manje osjetljiv jer finansijska tržišta nisu razvijena, banke nisu isporučioci kapitala, proizvođači komercijalnih roba nisu dominantni u odnosu na vladin sektor i komunalne (javne) kompanije koje nisu podložne konjukturnim ciklusima • Ipak...

  6. Recept za ekonomsku krizu • Ekonomska kriza - stanje ekonomskog sistema obilježeno padom proizvodnje, porastom nezaposlenosti, niskim nivoom cijena i niskom trgovinskom aktivnošću(pad BDP-a, recesija) • Dakle, neophodni sastojci • mjerljiv i realan pad proizvodnje • porast nezaposlenosti • nizak nivo cijena (usporavanje inflacije ili pad cijena) • niska trgovinska aktivnost • pad BDP-a (negativni rast...)

  7. Recept za finansijsku krizu • Finansijska kriza - situacija na finansijskom tržištu u kojoj je tražnja za novcem veća od ponude novca(pad likvidnost, poskupljenje kapitala, gubitak vrijednosti finansijskih kompanija) • Neophodni sastojci • Uređeno i funkcionalno (efikasno?) finansijsko tržište • Koncentracija ponude i tražnje za novcem • Tražnja veća od ponude

  8. Globalna ekonomskakriza u Bosni i Hercegovini ? • Itekako, nažalost • Privreda u BiH (industrijska proizvodnja, prerađivačka industrija, građevinarstvo, trgovina) na početku 2008.godine bilježe značajan rast (između 3% i 30% mjesečno) • Kraj 2008.godine donosi usporavanje, a prva polovica 2009. značajan pad: • Industrijska proizvodnja u FBiH manja za 10,4% • Prerađivačka industrija za 17,7% • Građevinarstvo 20% • Istovremeno, indeksi u RS bilježe rast (radi početka rada Rafinerije u Bosanskom Brodu i niske baze indeksa) • Izuzev u sektoru proizvodnje energije koji i u prva tri mjeseca 2009.godine bilježi rast • Novih 35 hiljada nezaposlenih • Nakon inflacije od preko 7% u jesen 2008.godine, početak 2009.godine obilježen cijenama sa početka 2008.godine (iako to malo ko primjećuje zbog pada kupovne moći)

  9. Globalna finansijskakriza u Bosni i Hercegovini ? • Ne - nedostaju osnovni sastojci • Nema uređenog i efikasnog finansijskog tržišta (tržište novca i devizno tržište ne postoje) • Nema koncentracije ponude i tražnje za novcem (možda na bankarskom tržištu, iako se ponuda i tražnja “mimoilaze” zbog neusklađene ročnosti) • Kvalificirana tražnja ne nadilazi ponudu • Nažalost • Jer da imamo globalnu finansijsku krizu značilo bi i da imamo preduslove za nju (razvijeno finansijsko tržište, neto isporučioce kapitala, vladavinu zakona...) i • Jer da imamo globalnu finansijsku krizu, i kod nas bi se završila kada se završi na globalnom nivou ili neposredno nakon toga • Ipak, imamo mi svoju krizu, lokalnu i jedinstvenu

  10. Bankarski sektor i finansijska kriza • Iako nije bilo logičnog razloga (domaće banke nisu neto isporučioci kapitala), stvara se slika finansijske krize u bankarskom sektoru, ponajprije u medijima željnim senzacija • Jesen 2008.godine obilježio je oštar pad depozita • Reakcija CBBiH – spuštanje stope obeveznih rezervi – oslobodila je preko 1 mlrd KM i očuvala osjećaj sigurnosti u likvidnost banaka (iako ona nije niti bila ugrožena)

  11. U svakoj krizi nešto loše • Banke razlog za pravu brigu imaju u padu potraživanja po kreditima (više se vraća nego što se plasira) • A bankari ponovo sjede na kešu

  12. I nešto dobro • I dok sjede na kešu (bankari) smišljaju način kako da zarade isto na manjoj bazi plasmana • Porast EURIBOR-a na 5,5% (+1,5% premije na rizik likvidnosti i rizik zemlje) – odlično opravdanje za podizanje kamatnih stopa • Pad EURIBORa na 1,5% (i porast premija na 6,5%) – odlično opravdanje da tako mora i biti • Istovremeno, počinje “trka” za vraćanje depozita, oglašavanjem podizanja kamatnih stopa na depozite i štednju, ali ne i stvarnim podizanjem (tek 1 procentni poen na depozite preduzeća) • Rezultat – skuplji kapital za tražioce kredita • Kratkoročne kamatne stope • Stanovništvo – sa 9,14% na 9,8% • Privreda – sa 6,8% na 8,1% • Dugoročne kamatne stope • Stanovništvo – sa 8,6% na 11,87% • Privreda – sa 6,3% na 8,2%

  13. Ishod u bankarskom sektoru • Nema i nije bilo problema likvidnosti • Tražnja za novcem nije nadišla ponudu • Ipak, kapital je poskupio (a i bio je skup), a uslovi kreditiranja se pooštrili (ili se barem oštrije provode) • Struktura depozita nepovoljna • Bankari u velikom oprezu (do kada?), ali ne odustaju od ideje zarade (banke možda i da, ali bankari nikako) • Kriza nije bilo, ali se svi pretvaramo da je bilo tako (a i “dobro je došla” kao opravdanje)

  14. Tržište kapitala i finansijska kriza • Primarno tržište - Skromno, kao i bez krize

  15. Tržište kapitala i finansijska kriza • Sekundarno tržište - Skromno, kao i prije krize

  16. Imamo mi svoju krizu...

  17. ...I šta je nama naša kriza dala • Na tržištu kapitala • Još manje značajno nego što je prije bilo • Primarno tržište i dalje tržište korporativne kontrole, novih (javnih) emisija nema • Berze troše posljednje rezerve svoje značajnosti u finansijskom sistemu, i to na korporativna nadvladavanja • Investicijskog potencijala nema (stranog radi globalne krize, a domaćeg nije nikad ni bilo) • Vrijednosni papiri “zakovani” na računima građana koji nisu dovoljno “očajni” (motivirani) da ih prodaju po ovim cijenama (posebno jer su ih kupovali iz kredita) • Ironično, banke opet zarađuju • Međutim, ove probleme nije donijela finansijska kriza, nego su postojali i prije i neovisno od nje • Samo se mi pretvaramo da to nije tako, a kriza je opet “dobro došla” kao opravdanje

  18. Odgovor regulatora Socijalni ugovor • Odgovor deklarativan, aktivnost formalna ili “kozmetička” • Regulatori su odlično savladali umijeće kolaborativnog laganja • “Pratimo globalna kretanja i djelujemo na lokalnim tržištima” • Regulatori ne prave krize, niko ih ne zove kada se one kumuliraju (kada cijene vrtoglavo rastu), nego naprotiv • Regulatori u određenoj mjeri preveniraju ili upravljaju krizom (ili barem vole tako misliti) • Regulatori ne okončavaju krize • Ulazak u globalnu finansijsku krizu može poslužiti kao izgovor za krizu na domaćem finansijskom tržištu • Obratan scenario ne vrijedi • Finansijsko tržište iz svoje krize mora izaći. Zaista i samo.

  19. Džafer Alibegović • Komisija za vrijednosne papire FBiH • Ćemaluša 9/2 – Sarajevo • Telefoni • 033 203 844 • 033 203 862 • 033 203 902 • Web • www.komvp.gov.ba • E-mail • dzafer.alibegovic@komvp.gov.ba

More Related