Krizni i prevencijski menadžment i kultura sigurnosti učenika od nasilja

1. Krizni i prevencijski menadžment i kultura sigurnosti učenika od nasilja Prof.dr.sc. Dean Ajduković Odsjek za psihologiju, Filozofski fakulteta Zagreb Stručni skup ravnatelje srednjih škola „Ravnatelj i kultura ustanove“ Pula, 4.- 6. 10. 2010.

2. Plan predavanja • Organizacijska kultura škole • Snaga i dimenzije organizacijske kulture • Moć ravnatelja u stvaranju i promjeni kulture škole • Vodstvo u stvaranju kulture sigurnosti u školi • Krizni menadžment sigurnosti – procjena potrebe za kriznom intervencijom • Prevencijski menadžment sigurnosti – primjer programa prevencije nasilja u vezama mladih

3. Svaka organizacija….. • podrazumijeva suradnju i koordinaciju pojedinaca koji su njeni članovi • u školi: nastavnici, stručni suradnici, učenici, tehničko osoblje + roditelji kao “pridruženi, vanjski” članovi • ima ciljeve ili svrhu (misiju) • ima podjelu rada irazličiteradne uloge • ima hijerarhijsku strukturu • imaupravljanje(vodstvo)

4. Temeljna pitanja svake organizacije • Što organizacija pokušava postići? • svrha i ciljevi škole kao organizacije • Kako to pokušava postići? • struktura radnih uloga, postupci za osiguravanje standarda procesa rada i postignuća u školi (uključujući i sigurnost od nasilja) • Zašto pokušava baš na takav način? • zašto se u pojedinoj školi ističu neki ciljevi i zašto ih postiže na određeni način organizacijska kultura

5. Organizacijska kultura Temeljne pretpostavke o odnosima s vanjskim okruženjem i unutar organizacije koje dovoljno dobro funkcioniraju da bi ga grupa smatrala valjanim, te ga prenosi novim članovima kao ispravan način uvjerenja, stavova, osjećanja i ponašanja

6. Utjecaji na kulturu škole • Specifični ciljevi i postupci za postizanje održavanje kulture konkretne škole ovise o: • utjecajima kojima su izloženi iz same organizacije (zaposlenici, učenici, roditelji) • utjecajima kojima su izloženi izvana (lokalna zajednica, ministarstvo, agencija…) • osobnom stilu upravljanja

7. Snaga organizacijske kulture • Pritisak na pojedince da se konformiraju kulturi organizacije  inače je u sukobu s drugim članovima organizacije • Postojanje očekivanja o tome kakvo je ponašanje ispravno • Potiče normativna ponašanja (oblačenje, oblik komuniciranja, odnosa ...)  važna su za održavanje organizacije i zato postoji otpor promjeni postojeće kulture

8. Po čemu se razlikuju organizacijske kulture? • Naglašavanje statusa i moći - prihvaćanje razlika na temelju pozicije u organizaciji (prihodi, odlučivanje) • Jasnoća nasuprot neizvjesnosti – smanjivanje nejasnoća u organizaciji čvrstim pravilima i normama • Komunikacija – koliko su članovi organizacije asertivni i otvoreni (iskreni) u međusobnoj interakciji • ž

9. Po čemu se razlikuju organizacijske kulture? • Orijentacija na učinak– poticanje i nagrađivanje visokog učinka i napora za postignuće u radu • Orijentacija na odnose– poticanje na podržavajući, ljubazan i nenasilan odnos prema drugima • Individualizam / kolektivizam – naglasak na individualnim ili grupnim postignućima • Rodna jednakost– način tretiranja muškaraca i žena u organizaciji (dodjela zadataka, usavršavanja, napredovanje, nagrađivanje, (ne)toleriranje seksističkog ponašanja)

10. Koliko je pojedina dimenzija organizacijske kulture prisutna u vašoj školi? • Status i moć • Jasnoća / neizvjesnost • Otvorenost komunikacije • Orijentacija na učinak • Orijentacija na odnose • Individualizam / kolektivizam • Rodna jednakost

11. Moć ravnatelja u stvaranju i promjeni kulture škole • Glavna poluga utjecaja u organizaciji je moć vođenja i upravljanja • Vođa (ravnatelj) ima posebnu socijalnu moć u odnosu na druge (zaposlenike) koju oni priznaju • Ravnatelj može koristiti svoju socijalnu moć za održavanje ili mijenjanje kulture škole

12. Organizacijska kultura i organizacijske promjene • Organizacijska kultura se opire promjenama • Organizacijski razvoj često zahtjeva promjenu kulture (ili barem njenog dijela) • Svaka promjena nosi neizvjesnost i rizik  otpor promjeni • Promjene u okruženju (vanjski pritisak) i kritični događaji može stvoriti krizu  “opasna mogućnost” koja zahtijeva promjenu unutar škole što se može biti poticaj za promjenu kulture (ako se to želi)

13. Višestrukost uloga i odgovornosti ravnatelja • Odgovornost za svoje i tuđe rezultate - ne predstavlja samo sebe već i one kojima rukovodi • Odgovornost za kvalitetu usluga koje škola pruža (uključujući i sigurnost učenika i nastavnika) • Odgovornost za učinkovito korištenje resursa škole • Odgovornost za profesionalni razvoj zaposlenika i sebe • Oslonac zaposlenicima kroz podršku i vodstvo

14. Strategije upravljanja dio su organizacijske kulture • Proaktivno – otkrivanje i preveniranje loših, štetnih, nekvalitetnih postupaka (npr. prevencija nasilja među učenicima prije nego postane organizacijski problem) • Reaktivno – utvrđivanje uzroka štetnog događaja i provedba plana za rješavanje posljedica (npr. provedba kriznih postupaka nakon nasilnog događaja koji uključuje učenike)

15. Vodstvo u stvaranju kulture sigurnosti u školi Pretpostavke: • Škola kao organizacija u kojoj se učenici (i nastavnici!) osjećaju sigurno • Nasilje ugrožava sigurnosti učenika i nastavnika • Oblici nasilja koji su važni za školu: • vršnjačko u školi • prema nastavnicima • u vezama mladih • obiteljsko nasilje • ulično nasilje u koje su uključeni učenici • Nasilje je izvor moguće krize za školu zbog (traumatskih) posljedica

16. Posljedice izloženosti nasilju u školi: • ugroženo fizičko i psihičko zdravlje • vjerojatniji školski neuspjeh, izostanci • vjerojatnost povećanja nasilja u i izvan škole sa sve težim oblicima (ranjavanje, teške ozljede, smrt) • dugoročno slabija slika o sebi i veći rizik internaliziranih i eksternalizirani problema ponašanja • osjećaj nesigurnosti kao dio kulture škole • vjerojatno povećanje represivnih postupaka u školi • loš imidž škole, zajednice

17. Posljedice izloženosti nasilju u obitelji: • ugroženo fizičko i mentalno zdravlje • vjerojatniji školski neuspjeh, izostanci, zanemarivanje • vjerojatnije agresivno ponašanje prema vršnjacima i delinkvencija • vjerojatnije “prelijevanje” nasilja u školu • nasilje među roditeljima povećava rizik da će učenik doživjeti i neki drugi oblik zlostavljanja ili zanemarivanja u obitelji

18. Posljedice izloženosti nasilju u vezama mladih: • ugroženo fizičko i mentalno zdravlje • vjerojatniji školski neuspjeh, izostanci, • problemi u ponašanju (napuštanje škole, zlouporaba alkohola i droga, prerana seksualna aktivnost) • visoka agresivnost i ispadi u ponašanju praćeni: • osjećajem ljutnje, srama i bespomoćnosti • emocionalnim problemima (anksioznost, bezvoljnost, depresivnost, strahovi, izoliranost)

19. Dužnost škole da prijavi sumnju na obiteljsko nasilje Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji (NN 116/03): Prijava policiji ili državnom odvjetništvu je obvezna prilikom sumnje na ozljedu nastalu nasilnim putem, te narušavanja zdravlja zapuštanjem ili zlostavljanjem malodobne ili nemoćne osobe. Zapriječena je novčana kazna od najmanje 3.000,00 kuna za stručne radnike u odgoju i obrazovanju koji ne prijave počinjenje nasilja u obitelji

20. Prijavljivanje obiteljskog nasilja Tijekom 2008. godine Centri za socijalnu skrb su zaprimili 22.120 obavijesti o obiteljskom nasilju. Od toga 4683 obavijesti o nasilju prema djeci Izvor obavijesti: MUP – 18320 žrtva – 1584 svjedoci – 582 škola – 558 liječnik - 194

21. Krizni i prevencijski menadžment u povodu nasilja u koje su uključeni učenici • Krizni menadžment sigurnosti – procjena potrebe za kriznom intervencijom u školi • Prevencijski menadžment sigurnosti – program prevencije nasilja u vezama mladih

22. Krizni menadžment sigurnosti: procjena potrebe za kriznom intervencijom • Nasilni događaji povezani s učenicima i školom mogu izazvati krizu • Kritični događaji koji imaju kapacitet za stvaranje krize zahtijevaju krizni menadžment (upravljanje krizom) • Ravnatelji imaju najveću odgovornost za upravljanje krizom

23. Krizni događaji i kriza • Riječ kriza u svakodnevnom govoru koristimo kad želimo naglasiti da je nešto prijeteće i hitno; prijelomni trenutak, točka ili točka odlučivanja • Od grčke riječi krisis - odluka, odlučivanje • Kriza podrazumijeva izbore i donošenje važnih odluka • Krize su sastavni dio života i događaju se pojedincima, obiteljima, skupinama i organizacijama, nacijama

24. Što je kriza? Kriza je psihičko stanje uzrokovano nekim događajem poslije kojeg uobičajeni mehanizmi suočavanja s problemima nisu efikasni, a uključuje: • osjećaj ugroženosti zbog mogućeg ili stvarnog gubitka osoba, dobara ili vrijednosti važnih za pojedinca i organizaciju • osjećaj gubitka kontrole i snažne emocije • nefunkcionalno mišljenje i ponašanje

25. Karakteristike kriznog događaja • Iznenadni i/ili rijedak događaj koji je izrazito uznemirujući i stresan većini ljudi • Uključuje prijetnju ili doživljaj gubitka • Izaziva osjećaj gubitka kontrole • Ljudi imaju osjećaj da ga ne mogu sami svladati (ili izaći iz krize) i trebaju tuđu (vanjsku) pomoć • Ima učinak na pojedinca, skupine, čitave organizacije i zajednice • Događaj koji izaziva krizu kod jedne osobe, ne mora nekog drugoga dovesti u psihološko stanje krize

26. Uloga ravnatelja u svladavanju krize • Prepoznati ako kritični događaj preraste u krizu • Prepoznati učinak krize na svoj rad, rad i odnose osoblja i učenika • Procijeniti treba li zatražiti stručnu pomoć u svladavanju krize (psihološku kriznu intervenciju) • Problem: smatra da je krizni događaj "unutrašnja stvar škole", odbije vanjsku stručnu pomoć, čak i kada nitko unutar škole ne može pružiti odgovarajuću pomoć i podršku • Povezano s više dimenzija organizacijske kulture i stilom rukovođenja

27. Što su psihološke krizne intervencije? • Postupci kojima se nakon kriznih događaja svima uključenima nastoji pomoći da normaliziraju svoje funkcioniranje • Prvenstveno preventivni postupak  spriječiti pogoršanje, pojave težih i dugotrajnijih posljedica

28. Krugovi ranjivosti

29. PROCJENA POTREBE ZA KRIZNOM INTERVENCIJOM • Je li događaj izazvao osobito snažne emocionalne Ako DA,možda je potrebna reakcije, zadovoljava li kriterij krizne situacije?  krizna intervencija 2. U kakvom su psihičkom i funkcionalnom stanju Ako ne funkcioniraju, imaju pogođene osobe? teškoće spavanja, izbjegavaju neke aktivnosti, misaono su  zbunjeni, i sl. vjerojatno je potrebna krizna intervencija 3. Jesu li ljudi značajno promijenili svoje ponašanje?  Ako da, intervencija je potrebna 4. Koliko dugo traju znakovi traumatskog stresa? Ako nekoliko dana nakon  događaja, intervencija je nužna 5. Pogoršavaju li se znakovi tijekom vremena?  Ako se pogoršavaju, intervencija je nužna 6. Je li netko od pogođenih uznemiren da  Ako da, intervencija je nužna razmišlja o samoubojstvu? Treba li provesti kriznu intervenciju? Da Ne

30. Prevencijski menadžment sigurnosti: program prevencije nasilja u vezama mladih • Domaća i strana istraživanja pokazuju veliku prisutnost nasilja u mladenačkim romantičnim vezama • Kliničko iskustvo pokazuje da obiteljsko i partnersko nasilje u odrasloj dobi često započinje u adolescentskim vezama kad se uspostavlja obrazac nasilnog rješavanja sukoba u bliskim odnosima

31. Razine prevencije nasilja u vezama mladih u školskom okruženju • Opća prevencija Mjere i postupci usmjereni svim učenicima radi njihova osnaživanja i povećavanja resursa za izbjegavanje nastanka nasilja u vezama i smanjivanje faktora rizika • Ciljana prevencija (tj. ciljana na određene grupe) Mjere i postupci usmjereni na osnaživanje pripadnika skupina za koje se iskustveno i statistički može pretpostaviti da su izložene velikim rizicima za nasilje

32. Je li nasilje u adolescentskim vezama problem? Domaći podaci(CESI 2004, 2007; M. Ajduković, 2008): • 60% mladih (16-19 god) izjavljuju da su doživjeli neki oblik nasilja u vezi • 43% izjavljuje da su koristili neki oblik nasilnog ponašanja u vezi • 87% djevojaka i 57% mladića smatra da je nasilje u vezama ozbiljan problem • kod polovice mladih je nasilje u vezi uzajamno

33. Je li nasilje u adolescentskim vezama problem? Domaći podaci • ponašanja kontrole i dominacije u vezi mladi često ne prepoznaju kao nasilje  smatraju da je ljubomorno ponašanje oblik pokazivanja ljubavi • neki ne prepoznaju ni seksualno i fizičko nasilje  toleriraju rizične, nasilne veze i ne uspostavljaju svoje granice sigurnosti • prema partneru/ici su često nasilni zbog straha od prekida veze • nasilje u vezi uglavnom ne prijavljuju odrasloj osobi, ne traže pomoć i savjet izvan grupe bliskih prijatelja

34. Program prevencije nasilja u vezama mladih – primjer mogućnosti preventivnog menadžmenta sigurnosti • Dio šireg projekta suzbijanja obiteljskog nasilja u Hrvatskoj • Provodi ga Društvo za psihološku pomoć (DPP) u suradnji s Agencijom za odgoj i obrazovanje, MZOŠ i Odsjekom za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, uz podršku nizozemskog Matra programa i Grada Zagreba

35. Prvi korak: Izrada preventivnih radionica • Tijekom trodnevnog seminara (studeni 2009) 56 stručnih suradnika iz srednjih škola iz svih dijelova Hrvatske su: • unaprijedili svoje znanje i vještine prepoznavanja nasilja u mladenačkim vezama i pružanja podrške mladima u vezama u kojima ima nasilja • izradili kurikulum za 4 radionice po 45 minuta o prevenciji nasilja u ovim vezama, čiji je sadržaj i način rada primjeren uzrastu i interesima mladih, te zanimljiv i motivirajući

36. Drugi korak: Provedba pilot radionica u školama • U svojim srednjim školama stručni suradnici su isprobali ove radionice u po dva razredna odjela 3. razreda (752 učenika) • Prikupljena su vrijedna iskustva o provedbi, reagiranju učenika prema temama i aktivnostima, prikladnosti postupaka, materijala i teškoćama s dijelovima radionica • Učenici su čitav pilot program procijenili (ocjene 1-5): korisnost sadržaja (4,1), provedba radionica (3,9), pisani materijali (3,8), preporučili bi pohađanje radionice prijateljima (4,0)

37. Treći korak: Uređivanje radionica na temelju iskustva • Stručni suradnici su se drugi puta okupili (travanj 2010) kako bi razmijenili iskustva, definirali konačni oblik, sadržaj radionica i popratne materijale Sadržaj četiri radionice: • Razumijevanje što je zdrava, pozitivna i sigurna romantična (ljubavna) veza – očekivanja i prava u vezi • Prepoznavanje nasilnih ponašanja u vezi • Nenasilno ponašanje kad u vezi izbije sukob, zauzimanje za svoju poziciju i osiguravanje svojih granica • Traženje pomoći kad postoji nasilje u vezi i podržavanje prijatelja/prijateljice koji su u nasilnoj vezi

38. Četvrti korak: Provjera druge verzije radionica • Stručni suradnici će provesti drugu verziju radionica (listopad-studeni 2010) u dva (nova) odjela 3. razreda • Učenici će ponovo evaluirati sadržaj i provedbu radionica • Stručni suradnici će podijelili iskustva međusobno i s voditeljima izobrazbe na jednodnevnom susretu (veljača 2010)

39. U isto vrijeme … • Isti je seminar pohađalo i 8 visokoškolskih nastavnika sa studija pomagačkih struka (psihologija, socijalna pedagogija, socijalni rad, učiteljski fakultet) • Oni su razvili izborni kolegiji o nasilju u bliskim vezama koji uključuju razvijanje vještina vođenja radionica o prevenciji nasilja u mladenačkim vezama • Kolegij je ponuđen studentima na 7 studija (listopad 2010), a upisati će ga najmanje 100 studenta • Dio obaveza svakog studenata je provesti 4 “standardne” radionice u po jednom odjelu 3. razreda u srednjim školama po Hrvatskoj

40. I dalje, u budućnosti … • Očekuje se da će broj studenata u sljedeće 2-3 godine narasti na oko 200 i da će se uključiti i drugi studiji • Planira se postići obuhvat od najmanje 200 razrednih odjela godišnje (oko 5.000 učenika) • Troškovi provedbe su minimalni  održivi sustav prevencije • Stručni suradnici neće imati dodatno radno opterećenje provedbom preventivnog programa, ali će (ako to žele) mentorirati studente i olakšati im pripremu za provedbu radionica

41. Očekivana postignuća projekta • Senzibilizacija mladih za prisutnost nasilnih ponašanja u njihovim romantičnim vezama • Bolje prepoznavanje nasilnih obrazaca u mladenačkim vezama i veća spremnost za njihovo zaustavljanje u ranoj fazi • Doprinos smanjenu nasilja u ovim vezama • Održivi sustav prevencije koji integrira srednju školu i sveučilište i doseže znatan dio populacije učenika 3. razreda svake godine uz minimalne troškove

42. Uloga ravnatelja u ovom primjeru prevencijskog menadžmenta • Odobriti i podržati stručne suradnike da sudjeluju u širenju ovog preventivnog programa • Pomoći da se radionice održavaju tijekom satova razredne zajednice • Dopustiti (dobro pripremljenim) studentima da provode svake godine preventivne radionice u dogovoru sa sveučilišnim studijima • Primati izvještaj o provedenom programu u njihovoj školi svake godine • Pratiti učinke programa u svojoj školi na temelju evaluacije koju će voditi Društvo za psihološku pomoć

43. Molim vas, podržite ovaj prevencijski program i kulturu prevencijskog menadžmenta sigurnosti među vašim učenicima

44. Hvala, to je sve