ANTROPOLOŠKO RAZDOBLJE GRČKE FILOZOFIJE

1. ANTROPOLOŠKO RAZDOBLJE GRČKE FILOZOFIJE ČOVJEK U SREDIŠTU

2. Atena postaje središtem grčke kulture • Periklo (461.–429.g.pr.Kr.) pripadnik atenskog plemstva (aristokracije) • obrazovan, izvrstan govornik • podršku puka zadobio je zbog promjena koje je proveo: uvodi dnevnice za obavljanje državnih poslova, siromašnijim građanima omogućava pristup u upravu i sudstvo, dužnosnici su se birali ždrijebom… • svu vlast predaje narodnoj skupštini koju su činili svi slobodni Atenjani stariji od 18 godina • Atena postaje demokratska republika • dolaze mnogi filozofi, umjetnici i znanstvenici • Atena doživljava procvat i zauzima vodeći položaj među grčkim polisima • Umire prvih godina Peloponeskog rata od kuge koja je harala Atenom • Neposredno pred smrt je izjavio kako je ponosan što za vrijeme svog djelovanja nije zavio u crninu nijednog Atenjanina.

3. doba Eshila • Pjesnik; napisao oko 90 drama - Okovani Prometej, Orest (Klitemnestra, Agamemnon, …) • na raznim pjesničkim natjecanjima pobijedio je 13 puta • kao vojnik sudjeluje u bitki kod Salamine i na Maratonskom polju kao hoplit • posjetio je Sirakuzu gdje ga je ugostio tiranin Hijeron koji je osnovao grad Etnu • Između Eshila i naroda došlo je do “nesporazuma” i svađa, najvjerojatnije uzrokovanih Eumenidama (Srde, Furije, boginje osvete) • posljednje godine života provodi izvan domovine na Siciliji

4. Sofoklo • Antigona Elektra Kralj Edip • Trahinjanke Ajant Filoktet • Edip na Kolonu Laž nikad ne doživi starost. Radije bih časno pao nego pobijedio varajući. Kratka izreka obično sadrži mnogo mudrosti. Darovi neprijatelja nisu darovi i ne donose dobro. Mnoge su stvari užasne, ali ništa nije užasnije od čovjeka. Vrijeme sve otkriva. Nitko ne voli one koji donose loše vijesti. Najveća je sreća ona koju nismo očekivali. Oštre riječi ujedaju iako su iskrene. Tvrdoglavost je isto što i bezumlje. Najljepša stvar koju čovjek može učiniti jest biti drugome koristan.

5. Euripid • Elektra Feničani Hekaba Helena Heraklo Hipolit Ifigenija među Taurijcima Ifigenija u Aulidi Mahniti Heraklo Medeja Djeca su za sve ljude njihov život. Nema goreg zla od loše žene, a ništa nije bolje stvoreno od dobre žene. Nikad se nemoj zamoriti u davanju domovini. Svakim se danom nešto novo nauči. Dobri prijatelji jasno se prepoznaju u nevolji. Riječ izašlu iz usta nije lako zaustaviti kao ni kamen pušten iz ruke. Loš početak vodi lošem svršetku. Stare rane ne treba oplaktivati svježim suzama. Mudri taje svoje poraze

6. Fidija Najslavniji grčki kipar svog vremena. Njegovo kiparstvo je sinonim za najčišći izraz zrele klasike i ideal harmonične ravnoteže božanskog i ljudskog. Sintetizirao je duh, snagu i strast koji su se rodili u okviru Periklovih političko-religioznih koncepcija i u ozračju atenske demokracije.

8. Kako živjeti ako su pojedinci prebogati a ostali … • moderni gradski život povećava razlike u društvu • pitanje prava i zakona - koji zakoni su “jači”: oni prirodni ili oni od čovjeka doneseni? (Antigona) • postoje li načela za čovjeka koja vrijede uvijek i svagdje?

9. Potreba za obrazovanjemsofisti - znalci Novo moderno društvo traži obrazovane građane • na cijeni je govornička vještina - retorika • proučava se jezik, gramatika, sintaksa • koristi se i proučava logika (kako bi se izvrdala) • "dobar čovjek" onaj tko može zbuniti i zapanjiti svoje protivnike u političkoj raspravi • sve je javno - pa treba uvjeravanje, dokazivanje… odgajanje i poduku obavljaju sofisti– znalci • popularni su u obiteljima atenskih bogatih građana • neki naplaćuju usluge – profesionalci • često se sve svodi na isprazno nadmudrivanje - eristika

10. Pro et contra u svakoj stvari postoje dvije tvrdnje, jedna drugoj protivne: za i protiv • tehnika dokazivanja na sudu • za svaku tezu postoji i protuteza osjetila kao izvor spoznaje su nepouzdana a onda i subjektivna: isti vjetar jednome jest, a drugome nije hladan; jednome je malo, a drugome mnogo zima. Vino nije ni slatko ni kiselo, nego to ovisi o čovjeku. Kako se kome što čini, to takvo za nj i jest. • sve je relativno - nema apsolutne istine • Nema, dakle, istine koja bi bila objektivna i vrijedila za sve. • Ovakvo gledište dosljedno vodi relativizmu i skepticizmu.

11. Sve je relativno Grci saznavanju način života drugih naroda a što pogoduju osjećaju relativizma: • Herodot u djelu Povijest zabilježio je povijest i običaje naroda istočne obale Sredozemlja. Bio je velik putnik - tijekom 5. stoljeća pr.Kr. obišao je Perzijsko Carstvo, Egipat, Libiju, Siriju, Babiloniju, Suzu, Lidiju, Frigiju, Bizantij, Trakiju, Makedoniju i Italiju. • U „Povijesti” on traži uzroke grčko-perzijskih ratova te opisuje nastanak i razvoj perzijske države, povijest Egipta, Feničana i grčkih kolonija u Maloj Aziji. • Samo je običaj vodič (Herodot) • Zakoni i moralne norme različiti su se od zemlje do zemlje. (Herodot) • Ako su moralna uvjerenja različita a ne univerzalna, onda je možda sva moralnost "izmišljena" ili je stvar dogovora. • sloboda, odanost, pravednost i jednakost samo subjektivni ljudski izumi kojima svatko daje svoja privatna značenja. • Stoga: poštujte na riječima državne zakone, izbjegavajte sukob s vlastima, ali se uvijek pobrinite za vlastite interese. • etički skepticizam - ne postoje apsolutna moralna pravila koja je moguće dokazati • etički nihilizam - ne postoje nikakva moralna pravila, pa možete činiti što vas je volja

12. Protagora • najpoznatiji sofist, retoričar, učitelj “vrlina” • u Platonovim dijalozima dežurni sugovornik i protivnik Sokratu (zapravo Platonu) • bio je fasciniran ortoepijom, ili preciznim korištenjem riječi • poznat je po izreci: Čovjek je mjerilo svih stvari; onih koje jesu da jesu, a onih koje nisu da nisu. • ona znači da je sve relativno, tj. subjektivno - nitko ne može reći da drugi nije u pravu • ali takav stav prisiljava druge filozofe na proučavanja moralnog ponašanja i djelovanja tj. razvoj etike • bio je i branitelj demokratskih ideala: Politička se stabilnost najbolje čuva ako svatko osjeća kako može sudjelovati u vlasti • agnostik je: U knjizi "O bogovima", piše: Što se tiče bogova, ja nemam način da saznam da li oni postoje ili ne ili kakvi su, radi nepoznatosti subjekta, i kratkoće ljudskog života. - agnosticizam • po njemu nazvali jedan krater na Mjesecu

13. SLAVNI SOFIZMISlavni sofizmi se izlažu u obliku dijaloga između sofista i "žrtve" ili između dva sofista Rogati • Što nisi izgubio, imaš? • Da. • Rogove nisi izgubio? • Ne. • Dakle, imaš rogove. Pokriveni • Da li možeš prepoznati ovog pokrivenog čovjeka? • Ne. • To je tvoj brat. Dakle ne možeš prepoznati svoga brata.

14. Ćelavi • Da li je čovjek ćelav ako mu iščupaš jednu dlaku? • Ne. • Da li će biti ćelav ako mu iščupaš dvije dlake? • Ne. • Da li će biti ćelav ako mu iščupaš tri dlake? • Ne. • Da li će biti ćelav ako mu iščupaš... i tako se pitanja nastavljaju. Ako sugovornik u jednom trenutku odgovori sa "da", sofist zaključuje da čupanje jedne dlake čini čovjek ćelavim, a ako sugovornik uporno odgovara negativno, sofist zaključuje da gubeći dlaku po dlaku čovjek ne može nikad oćelaviti.

15. Sorit (Gomila) • Čini li jedno zrno gomilu? • Ne. • A dva zrna? • Ne. • A tri zrna?... Sofist nastavlja s pitanjima sve dok upitani ne prizna da neki određeni broj zrna čini gomilu. Tada sofist zaključuje: • Prijašnji broj zrna ne čini gomilu ali ako dodaš jedno zrno – čini. Gomila, dakle, nastaje dodavanjem jednog zrna.

16. Krokodil Krokodil koji je uhvatio dijete obećava majci koja stoji na obali da će joj ga vratiti ako pogodi što namjerava učiniti s njim. Mati mudruje: • Ti namjeravaš ili da pojedeš dijete ili da mi ga vratiš. Ako namjeravaš da mi ga vratiš, vratit ćeš mi ga zato što namjeravaš. Ako namjeravaš da ga pojedeš, a ja to pogodim, vratit ćeš mi ga zato što sam pogodila. Prema tome, vratit ćeš mi ga u svakom slučaju. Krokodil odgovara: • Ako namjeravam da pojedem dijete, a ti to pogodiš, neću ti ga vratiti zato što namjeravam da ga pojedem. Ako ne namjeravam pojesti dijete, a ti to ne pogodiš, neću ti ga vratiti zato što nisi pogodila. Dakle, neću ti ga vratiti ni u kom slučaju.

17. Protagora i učenik Sofist Protagora poučavao je Euatla advokatskoj vještini. Pogodili su se da učenik plati odmah polovinu školarine, a drugu polovinu kad dobije prvu parnicu. Kako po završenom školovanju učenik nije vršio advokatsku praksu, tužio ga je učitelj sudu. Na sudu Protagora kaže: • Ti ćeš mi svakako platiti ostatak školarine. Jer ako izgubiš parnicu, platiti ćeš po odluci suda, a ako je dobiješ, platiti ćeš mi po našoj pogodbi. Euatlo odgovara: • Ako dobijem parnicu, neću ti platiti jer je tako sud presudio. Ako izgubim, neću ti platiti, jer smo se tako pogodili.

18. Najslavniji sofizam Lažljivac Ovaj je sofizam svakako najzanimljiviji, iako naoko najjednostavniji. Pripisuju ga Krećaninu Epimenidu, ali je vjerojatnije da je od Megaranina Eubulida: Kad netko kaže: • Ja lažem govori li on istinu ili laže? Ako pretpostavimo da govori istinu, to znači da laže (jer to njegov istiniti sud tvrdi), a ako pretpostavimo da laže, znači da govori istinu, a govori istinu ako laže. Drugim riječima, obje pretpostavke, i ona da govori istinu, i ona da laže, dovode do kontradikcije.

19. Nad ovim i sličnim pitanjima razbijali su glavu mnogi antički i srednjovjekovni logičari, a jedan grčki logičar, kako se tvrdi, čak je i umro, uzalud pokušavajući riješiti problem: • Putniče – kaže nadgrobni natpis – ja sam Philites, ubio me je argument, onaj lažljivi, i duboko noćno razmišljanje. Je li tu puka igra riječi (kako misle neki novovjeki logičari) ili je riječ o ozbiljnom logičkom paradoksu ili antinomiji, koja upozorava na vrlo teške i važne logičke probleme (kako pretežno misle suvremeni logičari)?