1 / 7

Me đ unarodna razmjena

Me đ unarodna razmjena. Me đ unarodna razmjena. Dio agregatne potro š nje Od WW2 udjel izvoza u GDPu je znatno narastao Omogu ć ava bolju iskoristivost svjetskih resursa Dozvoljava da se zemlje specijalizra j u u proizvodnji dobara koje mogu proizvesti efikasnije od drugih zemalja

ianna
Download Presentation

Me đ unarodna razmjena

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Međunarodna razmjena

  2. Međunarodna razmjena • Dio agregatne potrošnje • Od WW2 udjel izvoza u GDPu je znatno narastao • Omogućava bolju iskoristivost svjetskih resursa • Dozvoljava da se zemlje specijalizraju u proizvodnji dobara koje mogu proizvesti efikasnije od drugih zemalja • Povećava pozitivne učinke “economies of scale” preko povećavanja veličine tržišta • Povećava raspon proizvoda i usluga koje su dostupne potrošačima • Zbog veće konkurencije snižavaju se cijene

  3. Politička pitanja • Povećana međunarodna suradnja omogućava veću efikasnost (tj. dolazi do povećavanja blagostanja u svjetskoj ekonomiji), ti dobici nisu jednako raspodijeljeni. • Tipično: • veći broj ljudi ima veću korist kao potrošači (bolji proizvodi po nižim cijenama) • Zaposlenici koji su imali koristi od restrikcija međunarodne trgovine gube (npr. nekonkurentne industrije)

  4. Apsolutna prednost • Zemlja X ima apsolutnu prednost pred zemljom Y u proizvodnji nekog dobra ako može proizvesti jedinicu tog dobra koristeći manje resursa nego zemlja Y • Teško je mjeriti i usporediti količinu resursa • Apsolutna prednost gotovo nema ekonomsku značajnost, gleda se komparativna prednost

  5. Komparativna prednost • Zemlja X ima komparativnu prednost nad zemljom Y u proizvodnji nekog dobra kad zemlja X ima manji oportunitetni trošak proizvodnje tog dobra nego zemlja Y • Kad se oportunitetni trošak proizvodnje dobara razlikuje, zemlje profitiraju ako izvoze ona dobra za koja imaju manji oportunitetni trošak i uvoze ona za koja imaju veći oportunitetni trošak • Zemlje u razvoju koje imaju malo kapitala i mnogo radne snage izvoze dobra koja zahtjevaju veliki udjel radne snage • Industrijalizirane zemlje i kojima ima malo radne snage i mnogo kapitala izvoze dobra koja zahtjevaju visok udjel kapitala

  6. Potencijalni problemi • Mnoge zemlje nameću tarife na uvoz (ili potpomažu domaću industriju). Ta praksa podiže oportunitetni trošak uvoza. • Troškovi transporta podižu cijene uvoza • Promjene u proizvodnji uzrokovane međunarodnom razmjenom mogu promijeniti oportunitetne troškove proizvodnje (specijalizacija - economies of scale)

  7. Uvjeti razmjene (terms of trade) • Uvjeti razmjene za zemlju X je količina dobara proizvedena u zemlji X koje trebaju biti izvezena da bi se proizvela jedinica uvezenih dobara. • Drugim riječima, uvjet razmjene je oportunitetni trošak uvezenih dobara iskazan u količini dobara koje trebaju biti izvezena da bi se platilo za uvoz • Praktično, radi se o košarici izvezenih dobara i košarici uvoznih dobara (njihove cijene su mjerene u lokalnoj valuti) • Indeks uvjeta razmjene=100*(indeks cijena izvezenih dobara)/( indeks cijena uvezenih dobara)

More Related