Prepoznavanje i liječenje uboda insekata kod sportaša

1. Prepoznavanje i liječenje uboda insekata kod sportaša Ivana Laslo, Tea Lagančić, Matea Trošelj

2. Ubodi kukaca i nametnika mogu izazvati različite probleme kod sportaša koji sudjeluju u sportovima na otvorenom, također mogu ometati i rekreativce koji se bave različitim sportskim aktivnostima. Ubodi mogu dovesti do - iritacije kože - pojave svrbeža - anafilaktičkog šoka - lajmske borelioaze Kukci mogu ubosti ili ugristi: pčela, osa, stršljen, bumbar,obad, muha i mrav (prilikom uboda, odnosno ugriza,ubrizgaju otrov). Uš, stjenica, buha i komarac (nemaju otrov,već sišu životinjsku i ljudsku krv). Člankonošci koji mogu ubosti su pauk i škorpion koji također ubrizgavaju otrov kod uboda te krpelj koji siše krv. Kukce možemo podijeliti na otrovne ineotrovne - Ubodi kukaca uzrokuju 40-150 smrtnih slučajeva u SAD-u - od 200 ljudi jedan osoba je alergična na otrov kukaca

3. PČELE,OSE I STRŠLJEN

4. UBODI PČELE,OSE I STRŠLJENA - opnokrilci (Hymenoptera) PČELA: nakon uboda ostavlja svoj žalac koji je spojen s otrovnom vrećicom.Jedan način uklanjanja žalca je da ga blago zagrebemo tupim predmetom, nikako se ne smije vaditi pincetom jer postoji mogućnost da se otrov još više rasprši unutar kože i uzrokuje strašnu bol . Zatim je potrebno oprati mjesto uboda i staviti hladan oblog. - ugriz poskoka jednak je ubodu 350 pčela OSA za razliku od pčele ima drugačiji žalac kojim može ubosti i nekoliko puta. Žalac ose je potpuno gladak poput igle. Ubod može biti bolan,a zbog veće količine ispuštenog otrova mogu se javiti alergijske reakcije. Nakon uboda ose potrebno je isprati mjesto uboda čistom vodom i stavit hladan oblog.

6. STRŠLJEN: otrov stršljena može se usporediti s onim drugih osa, no po sastavu nije jednak, čak je manje toksičan. Sam ubod stršljena doživljava se bolnije nego ubod manje ose. U otrovu stršljena veći je udio neurotransmitera acetilkolina, supstance koja izaziva osjećaj pečenja. Stršljen ima žalac koji je deblji i duži pa prodire u dublje, osjetljivije slojeve kože, što rezultira osjećajem većeg bola. Općenito ubod stršljena nije smrtonosan; mogućom iznimkom moraju se smatrati samo alergične osobe Kod uboda ovih insekata, može doći do opsežnih lokalnih reakcija koje mogu dovesti do pojave boli, dugotrajne otekline i pojave crvenila kože izazvano proširenjem kapilara. Ti simptomi mogu trajati i do tjedan dana, ali mogu i preći u infekciju. Ubodi također mogu izazvati alergijske reakcije koje se kreću od blagih do teških.

7. Umjerene reakcije mogu uključivati: slabost, mučninu, povraćanje i otežano disanje. Većina ozbiljnih sistemskih reakcija započinje iznenada i može biti smrtonosna, a rezultira niskim krvnim pritiskom (hipotenzijom), suženjem dišnih putova (bronhospazam) i oteklina ždrijela. Potrebno je na mjesto uboda staviti hladan oblog, a alergičnim osobama potrebno je još dati antihistaminik i potrebno je smanjit upalne komponente reakcije. - Antihistaminik - Vitamin C - Kalcij

8. U slučaju ozbiljne alergijske reakcije, treba odmah davati supkutane injekcije. Žrtva treba biti u ležećem položaju sa svojim nogama na povišenju. Agresivno oživljavanje pacijenta može biti potrebno u slučaju respiratornog ili srčanog zastoja. Zbog svih ovih pojava koje dolaze s ubodom insekata potrebno je prije svega pitati sportaše, da li su ikada imali ozbiljne alergijske reakcije na ubode insekata, kako bi trener i liječnici mogli poduzeti odgovarajuće mjere opreza.

9. Anafilaksija ozbiljna je alergijska reakcija koja počinje iznenada i može biti smrtonosna. Obično je popraćena nizom simptoma, uključujući svrab, osip, oticanje grla i nizak krvni tlak. Najčešći uzroci su ubodi kukaca, prehrambene namirnice i lijekovi. Do anafilaktičke reakcije dolazi zbog oslobađanja proteina iz određene vrste bijelih krvnih stanica. Ovi su proteini tvari koje mogu potaknuti ili pospješiti alergijsku reakciju. Njihovo oslobađanje može biti uzrokovano reakcijom imunosnog sustava ili nekim drugim uzrokom, nevezanim s imunosnim sustavom. Lijek prvog izbora je injekcija adrenalina

10. CRVENI MRAVI

11. Vatreni ili crveni mravi • U južnoj Americi najpoznatiji su vatreni mravi • te je zabilježeno više od tisuću ugriza svake godine • 40% napadnutog stanovništva vatreni • mravi ugrizu svake godine, a najmanje • 30 smrtnih slučajeva je povezano s tim insektima • Grizu tako da kožu zahvaćaju zubima i okreću se • Nakon ugriza mogu se uočiti dvije crvene točkice u sredini ugriza • Neposredno poslije ugriza • dolazi do jake boli

12. Male crvene točkice pretvorit će se u • mjehuriće u roku 3-4 sata,a nakon 24 sata • postat će krvge koje će nestati u roku 10 • dana Vatreni mravi mogu prouzročiti alergijske reakcije Ovi mravi najčešće grizu stopala i potkoljenice Ugrizi se liječe hladnim oblozima i čišćenjem rane radi prevencije od bakterijske infekcije

13. KRPELJI

14. Nisu kukci,nego paučnjaci koji se od kukaca razlikuju oblikom i drugim biološkim svojstvima • Hrane se krvlju životinja i čovjeka te mogu prenositi mnoge zarazne bolesti Krpelji su sitne životinjice koje pripadaju skupini člankonožaca

15. Kako krpelji dolaze do nas? Nalaze se na vlasima trave,granama,listovima grmlja i drveća.. Čekaju pronalazak domaćina tj. toplokrvne životinje ili čovjeka Građom svojih nogu prilagođeni su prihvaćanju za krzno životinja ili na dlačice odjeće od ljudi

16. Postupak u slučaju uboda krpelja Izvaditi ga pomoću pincete. Nikako premazivati krpelja alkoholom,uljem ili masti ili ”paliti” šibicom Krpelje ne dirati golim rukama Nakon što je krpelj odstranjen, mjesto uboda premazati antiseptikom Informirati i educirati osobu ugrizenu od krpelja

17. Prevencija bolesti koje prenose krpelji • izbjegavanje područja bogatih krpeljima tijekom ljetnih mjeseci • odjeća dugih rukava i dugih nogavica, umetanje nogavica u čarape ili čizme • za boravka u prirodi nositi odjeću svijetlih boja kako bi se krpelja lakše uočilo na odjeći i odmah uklonilo • primjena repelenata • pregledati odjeću i tijelo nakon boravka u prirodi • cijepljenjem se može spriječiti pojava krpeljnog meningoencefalitisa nakon ugriza krpelja.

18. Lyme borelioza Bolest koju prenosi krpelj Bolest zahvaća više sustava Izvor zaraze za krpelje su razne vrste mišolikih sisavaca,riđa voluharica,puh te ptice Prenosilac u Europi je Ixodes ricinus

19. U slučaju zaraze najčešći simptom je: Erythema migrans ili crvenilo nastaje tri do 32 dana nakon zaraze s Lajmskom bolešću. Crvenilo se obično širi, dok centar kruga polako blijedi Ostali simptomi su: Zimica ili vrućica. Glavobolja. Nesanica Problemi sa srcem i nepravilan rad srca. Artritis.. Bolovi i otok na zglobovima. Mučnina i povraćanje. Grlobolja i bolovi u limfnim čvorovima.

20. Rana lokalizirana infekcija (EM i "mali" simptomi): • EM- promjena na koži ranije opisana (erythema migrans)• bolovi u mišićima i zglobovima• glavobolja• vrućica• slabost• smetnje koncentracije Ako se bolest ne liječi može doći do rasapa bakterija (spiroheta) i nastanka ranog proširenog oblika bolesti.

21. Rani prošireni oblik bolesti: • upala srca (karditis)• paraliza lica (Bellova paraliza)• meningitis• kratke epizode oticanja i bolova u zglobovima (artritis)

22. Kronični stadij (perzistirajuća infekcija): • artritis• slabost udova i motorne koordinacije • srčane abnormalnosti, konjunktivitis i kronična promjena na koži Liječenje -Lajmska borelioza se liječi antibioticima. -Važno je liječiti prvi stadij bolesti

23. PAUCI(Araneae)

24. najpoznatija i najbrojnija grupa (oko 40 000 ) posebne paučinaste žlijezde Tijelo : izdrađeno od dva dijela: - prosome i optisome - Kopnene životinje - Žive najčešće u tropskim krajevima te su mesojedi

25. Tijelo: • - Promosoma: 6 pari ekstremiteta, • - Oči • - Djelovi usta • Opistosoma: 2-3 para paučinastih bradavica na kojima se nalazi veliki broj • otvora paučinastih žlijezda • - Spolni otvor • - Plućni otvori • Prvi par ekstremiteta : kliješta pomoću kojih hvataju plijen, te ga ubadaju čvrstom, zašiljenom kandžicom, blizu kandžice se nalaze otrovne žlijezde koje paralziraju i usmrčuju plijen • Drugi par ekstremiteta : ne razlikuju se znatno kod muških i ženskih pauka, već muškim paucima služe za parenje (koputalotorni organ) Anatomija pauka

26. VELIČINA • Različijte veličini • Najmanji pauk: (Patu digua) 0.37mm • Najveći pauk: (Tarantula) 9 cm, noge 2,5cm Ostala četiri para ekstremiteta : noge za hodanje, na kojima imaju poseban organ za ispredanje paučine Oči : nalazi se tvar (tapetum) koja refletkira svjetlost te im na taj način oči svjetle u mraku, najčešće imaju 8 očiju raspoređenih u dva poprečna niza

27. Abnormalan strah • Jedna od najčešćih fobija • Istraživanja pokazuju : • - 50% žena • - 10% muškaraca • Pokazuju simptome Arahnofobija

28. Ugriz pauka Hladnokrvne životinje Privlači ih toplina ljudskih domova Najčešće grizu u samoobrani 99% slučajeva bezopasan iako nekada može izazvati nekrozu, otrovati žrtvu ili izazvati smrt Otrovanje se naziva Arahnidizam, aranedizam ili araneizam Ugriz – lagan, ponekad se javlja oštra bol

29. Latrodektizam Najvažniji dio araneizma te predstavlja klinički entitet s karakterističnim simptomima i znakovima bolesti izazvanima djelovanjem otrova pauka na razne organe, osobito na živčani i srčanožilni sustav.

30. Crna udovica Neurotropni otrov sastavljen od toksalbumina i liporoteina Djeluje na autonomni i središnji žs, centralno i periferno Otrovni aparat latrodektusa se sastoji : šupljih štipaljki, otrovnih žlijezdi i njihovih izvodnih kanala

31. Prevencija Značajan je zdravstveni odgoj (obavještavanje) Mehanizacija poljoprivrede Zaštitna odjeća Uništavanje paukova Ugrizi i ubodi ne predstavljaju ništa više od smetnje slabije boli, neugode, svrbeža, pečenja i dr.

32. KOMARCI(Culicidae)

33. Porodica kukaca svrstana u red dvokrilaca Porodica ima oko 40 rodova i obuhvaća oko 31 00 vrsta Nastanjena na svim područjima svijeta, najčešće u blizini vode Najaktivniji kad je izražena vlažnost zraka i niža temperatura Za razvoj neophodna stajaća voda

34. Spadaju u opasnije štetočine koje prenose : • - Malariju, groznicu i druge bolesti • - Prilikom uboda mogu uzrokovati kožne promjene i alergijske reakcije Postoje tri vrste leta : - migratorni - apetitivni - koznumatorni

35. Azijski tigrasti komarac(Aedes albopictus) U Hrvatskoj prisutan od 2004.g. Naglo se širi i prilagođava novim prostorima Zdravstveno značajan kao molestant – napasnik te potencijalni prijenosnik različitih virusa i parazita Izaziva zabrinutost svih javnozdravstvenih i znanstvenih ustanova Prisutan je tijekom cijelog dana, agresivan

36. Što privlači komarce? 1. tamna odjeća i lišće 2. ugljikov dioksid 3. mliječna kiselina 4. cvjetni i voćni mirisi 5. temperatura kože 6. vlaga

37. Zanimljivo U Hrv postoji oko 500 vrsta komaraca Mogu nanjušiti žrtvu do 50 km Svojim ugrizom ne mogu prenositi virus Hiv-a Grizu samo ženski komarci zbog potrebe proteina kako bi legle jajašca Glavni izvor energije predstavlja šećer, te se hrane voćnim i biljnim sokovima, a krv im predstavlja samo povremeni obrok

38. Prevencija i zaštita Da bi olakšali svrbež i crvenilo potrebna su raznovrsna eterična ulja kao npr: - Lavanda, lovor, limunska trava Razni hidrolati (cvjetne vodice) • Te ostala sredstva i kreme: • - Neven, kamilica, propolis

39. Zašto komarci sišu krv? Da bi ženka komarca mogla razviti i položiti jaja te tako osigurati razvoj novih jedinki, mora posisati krv Najvažniji atraktant – tvar koju receptori komarca prepoznaju i tako pronalaze žrtvu za sisanje krvi je Ugljični dioksid (CO2) kojeg ljudi izdišu i tako privlače komarce.