Istraživanja u kliničkoj psihologiji

1. Istraživanja u kliničkoj psihologiji Kolegij: Uvod u kliničku psihologiju

2. Metode i nacrti istraživanja Opći cilj istraživanja u kliničkoj psihologiji je stjecanje znanja o ljudskomponašanju te upotreba tih znanja za unaprjeđenje života pojedinaca, njegovih obitelji i grupa. • Eksperiment • Studija slučaja • Korelacijska istraživanja • Epidemiološka istraživanja

3. Metode i nacrti istraživanja • Eksperiment • Npr. ukoliko želimo vidjeti da li su relaksacija ili aerobno vježbanje uspješne intervencije za smanjenje ispitne anksioznosti prije ispita. • Potrebno je paziti na dobru operacionalizaciju zavisnih i nezavisnih varijabli, vanjsku i unutarnju valjanost, • Razne su vrste eksperimenata • Studija slučaja • dubinsko ispitivanje i opažanje te opis jedne osobe ili situacije • Iako imaju brojne nedostatke, velika je prednost što mogu dati nove spoznaje o novim ili rijetkim fenomenima • Najpoznatija prva studija slučaja je • Studija slučaja Anna O. (Joseph Breuer i Sigmund Freud, 1895/1957). • Nacrt s jednim ispitanikom • Višestruki nacrt

4. Nacrt s jednim ispitanikom • Koristi metodologiju vremenskih serija • ABAB(A=opažanje, B=uvođenje NV) - case study eksperiment • početak-tretman-obrat-tretman • kada se na jednom ispitaniku izmjenjuje primjena i ne primjena intervencija. Npr. dijete s elektivnim mutizmom s kojim se u jednoj seansi primjenjuje razdoblja kada se ništa ne radi i kada se rade intervencije usmjerene na problem (mr.sc.Nada Anić) • Višestruki nacrt • Koristi se za dvije ili više situacija, osoba, ponašanja

5. Metode i nacrti istraživanja • Korelacijska istraživanja • Vrlo česta jer je istraživanja eksperimentalnog tipa teško provesti u kliničkoj psihologiji • Povezanost varijabli (nikako ne uzročno posljedični odnos) • npr. što su osobe više depresivne to imaju izraženiji osjećaj bespomoćnosti

6. Metode i nacrti istraživanja • Epidemiološka istraživanja • Vrlo važna u kliničkoj psihologiji • Epidemiologija - istraživanje učestalosti i rasprostranjenosti poremećaja u populaciji. • Koliko ljudi ima problem s alkoholom?; Koliko je novih depresivnih poremećaja dijagnosticirano prošle godine? Prevalencija (zastupljenost)= dio populacije koja ima ispitivani poremećaj u određenoj točki ili razdoblju vremena Incidencija (pojavljivanje) = broj novih slučajeva poremećaja koji se pojave u nekom razdoblju, obično u godinu dana. • Odgovori: • 1% populacije boluje od shizofrenije • Između 0,5-1% adolescentica razvije anoreksiju nervosu. • Zbog zahtjevnosti ta su istraživanja vođena i financirana od strane države.

7. Metode i nacrti istraživanja • Epidemiološka istraživanja • može doprinijeti i razumijevanju uzroka bolesti, npr. epidemija kolere-većina žrtava je pila vodu na istom izvoru. Pretpostavljeno je da se širi putem zagađene vode. • U području psihičkih poremećaja nema primjera istraživanja koje bi ponudilo uvjerljivu etiološku teoriju.

8. Istraživanja efikasnosti tretmana • 90-ih godina prošlog stoljeća bilježimo dominaciju istraživanja koji empirijski provjeravaju efikasnost tretmana • evidence based practice (EBP) • empirically supported treatments (EST). • najzastupljeniji metodološki pristupi provjere efikasnosti tretmana: • Slučajne kontrolirane studije (RCT, eng. randomize controlled trial) : eksperiment kojim se testira efikasnost raznih ciljanih intervencija. • Neslučajne kontrolirane studije (NRCT eng. non-randomised controlled trials): ne svrstavaju pacijente u skupine po slučaju • Nekontrolirane studije: ne postoji raspodjela pacijanata po slučaju niti skupina izložena placebo tretmanu

9. Istraživanja efikasnosti tretmana • Osim slučajnosti (slučajnog rasporeda) i kontrole (korištenje placebo skupine), važno je u istraživanjima osigurati i druge elemente kontrole. • Jedna od njih je poznatost vrste tretmana kojoj je osoba izložena kako od strane pacijenta tako i od strane istraživača. • otvorene studije (open trials) • slijepe studije (blind trials).

11. Uzorak • Uzorak uvelike ovisi o tipu kliničkog istraživanja • Uzorak mogu sačinjavati: • “zdravi” pojedinci • osobe s dijagnozom • Tko je zdrav pojedinac? Osoba koja nema klinički relevantnu bolest ili poremećaj. • Tko su osobe sa dijagnozom? To su osobe koje prema definiciji zadovoljavaju kriterije za neki poremećaj .

12. Nimalo depresivan Jako depresivan Uzorak • Iako se čini jednostavnim dijagnoza je načelno kategorija, ali u realitetu čini se da se poremećaji kreću na kontinuumu • Problem broja ispitanika: • Rijetki poremećaji (npr. OCD) mala prevalencija • Pravilna dijagnoza • Razni kriteriji uključivanja koji smanje broj sudionika • Otpad ispitanika Bez dijagnoze depresije -zdravi Dijagnoza depresije -bolesni

13. Uzorak • Studija ima dodatne zahtjeve za isključivanje ili uključivanje u studiju • Npr. ne smije postojati komorbiditet s nekim drugim poremećajem • Ispitanici ne smiju biti mlađi od... ili stariji od.... • Ovo im mora biti prvo javljanje po pomoć... • Sve to smanjuje broj sudionika u istraživanju! • Dodatne teškoće: • Istraživanje na djeci i adolescentima • Informirani pristanak na istraživanje odraslih, a za djecu roditelja • Etičke dileme

14. Neka istraživanja iz područja kliničke psihologije

15. 1.Anksiozna osjetljivost u cjeloživotnoj perspektivi (Jurin, Lauri Korajlija, 2007): ispitati promjene u anksioznoj osjetljivosti u funkciji dobi i spola • 1075 odraslih (18-55) , 1420 djece (10-17) • Instrumentarij: • CASI - Children Anxiety Sensitivity Index • ASI - Anxiety Sensitivity Index

16. 1.Anksiozna osjetljivost u cjeloživotnoj perspektivi (Jurin, Lauri Korajlija, 2007):

17. 1.Anksiozna osjetljivost u cjeloživotnoj perspektivi (Jurin, Lauri Korajlija, 2007): Zaključno: • Rezultati ukazuju na stabilnost anksiozne osjetljivost kroz dob od djetinjstva do dobi od 55 godina starosti • Djevojčice se pokazuju anksiozno osjetljivijima u odnosu na dječake • Razlika po spolu uočava se i u odrasloj dobi nakon 36 godina starosti (žene anksiozno osjetljivije)

18. 2. CORE-OM: Mogućnost korištenja u diferencijalnoj dijagnostici psihičkih poremećaja (Jokić-Begić, Jurin, Lauri Korajlija, 2008) Cilj:Ispitati koliko je CORE-OM upitnik, u našoj populaciji, dobar u razlikovanju zdravih u odnosu na bolesne sudionike Uzorak: istraživanje je provedeno na kliničkom (N=196) i nekliničkom uzorku (N=263) Instrumentarij: • CORE-OM (Clinical Outcome in Routine Evaluation – Outcome Measure, 1998)

19. 82% 88% rezultati - senzitivnost i specifičnost 2. CORE-OM: Mogućnost korištenja u diferencijalnoj dijagnostici psihičkih poremećaja (Jokić-Begić, Jurin, Lauri Korajlija, 2008) MUŠKARCI ŽENE 70% 73%

20. 2. CORE-OM: Mogućnost korištenja u diferencijalnoj dijagnostici psihičkih poremećaja (Jokić-Begić, Jurin, Lauri Korajlija, 2008) Razlike u CORE-OM s obzirom na različitu vrstu patologije

21. 3. Povezanost perfekcionizma s depresivnošću i akademskim uspjehom (Jurin, Bratko, Lauri Korajlija, 2007): • Cilj: ispitati povezanost različitih dimenzija perfekcionizma s depresivnošću i akademskim uspjehom • Uzorak 300 studenata (Pravog i Medicinskog fakulteta)

22. 3. Povezanost perfekcionizma s depresivnošću i akademskim uspjehom (Jurin, Bratko, Lauri Korajlija, 2007): Postavljanje visokih standarda – pozitivni aspekt perfekcionizma Urednost i organizacija – neutralni aspekt perfekcionizma Nezadovoljstvo postignutim – negativni aspekt perfekcionizma

23. 4. Povezanost perfekcionizma s depresivnošću i anksioznošću (Lauri Korajlija, 2004.) • Cilj: procijeniti način na koji je perfekcionizam (pozitivan i negativan) povezan s depresivnošću i anksioznošću. • Uzorak: Istraživanje je provedeno na prigodnom uzorku od 124 sudionika • 3 skupine: • skupina klinički depresivnih sudionika • skupina klinički anksioznih sudionika • usporedna skupina. • Instrumentarij: • Beckova ljestvica depresivnosti • Upitnik stanja-osobine anksioznosti • Upitnik atribucijskog stila • Ljestvica pozitivnog i negativnog perfekcionizma.

24. 5. Diferencijalno-dijagnostičku valjanost u MMPI-2 (Grgičević, Jokić-Begić, 2004) • 359 ispitanika podijeljenih u četiri skupine (ne-psihotičnu, psihotičnu, PTSP i usporednu) • profili zdravih sudionika su i klinički neznačajni na svim kliničkim ljestvicama u odnosu na kliničke skupine • MMPI-2 ima diferencijalno-dijagnostičku valjanost u razlikovanju gore spomenutih skupina na osnovi razlika u pojedinim kliničkim ljestvicama • nije potvrđen smjer tih razlika prema kojem se očekivalo da će viši rezultati na kliničkim ljestvicama odražavati teži stupanj psihopatologije, odnosno da će psihotični ispitanici imati više profile od ostalih skupina.

25. MMPI-2 (N=359)

26. 4. Povezanost perfekcionizma s depresivnošću i anksioznošću (Lauri Korajlija, 2004.) Rezultati: • negativni perfekcionizma izravno je povezan s anksioznošću, a neizravno (preko anksioznosti kao moderator varijablom) s depresivnošću. • negativni perfekcionizam može se smatrati dobrim prediktorom izraženosti anksioznosti, dok se kao dobar prediktor izraženosti depresivnosti može koristiti samo u kombinaciji s izraženom anksioznosti kao crtom ličnosti • Budući da pozitivan perfekcionizam nije povezan s anksioznošću ni s depresivnošću on se može smatrati poželjnom osobinom.

27. 5. Mijenja li KB grupna terapija izraženost perfekcionizma kod osoba s paničnim poremećajem? (Jokić-Begić, Lauri-Korajlija, Begić, Kamenov, 2003): • Cilj: utvrditi mijenja li se uslijed grupne kognitivno-bihevioralne terapije razina perfekcionizma, depresije i anksioznosti kod oboljelih od paničnog poremećaja. • Uzorak: • tri skupine ispitanika: • skupinu uključenu u grupnu kognitivno-bihevioralnu terapiju (n=8) • skupinu oboljelih koja je bila u standardnom psihijatrijskom tretmanu koju je uključivao anksiolitike i suport (n=14) • skupinu zdravih ispitanika (n=40).

28. 5. Mijenja li KB grupna terapija izraženost perfekcionizma kod osoba s paničnim poremećajem? (Jokić-Begić, Lauri-Korajlija, Begić, Kamenov, 2003): • Rezultati: • Nakon 12 tjedana terapije skupina uključena u grupni KB tretman pokazivala je viši stupanj pozitivnog perfekcionizma u odnosu na skupinu oboljelih koja je primala anksiolitike, a nije se statistički značajno razlikovala od skupine zdravih. • utvrđena je i znatno niža razina depresivnosti • grupni KB tretman povezan je s promjenom u strukturi perfekcionizma te ublažavanjem depresivnih simptoma