1 / 18

Međunarodna ekonomija

Međunarodna ekonomija. Dio I Međunarodna trgovina Predavanje 10 – Efekti kolicinskih ogranicenja i ostalih necarinskih instrumenata Obavezna literatura: V izd. str. IV izd. str. Danasnje predavanje:. Uvod Kvote Ekvivalentnost u savršenoj konkurenciji Izvozna subvencija (premija)

karina-duran
Download Presentation

Međunarodna ekonomija

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. Međunarodna ekonomija Dio I Međunarodna trgovina Predavanje 10 –Efekti kolicinskih ogranicenja i ostalih necarinskih instrumenata Obavezna literatura: V izd. str. IV izd. str. (c) Mikic 2003

  2. Danasnje predavanje: • Uvod • Kvote • Ekvivalentnost u savršenoj konkurenciji • Izvozna subvencija (premija) • Dobrovoljno ograničenje izvoza (c) Mikic 2003

  3. Uvod • Države mogu uvesti izravno ograničenje količine uvoza (ili izvoza) putem sistema izdavanja dozvola za uvoz ili izvoz • Kvantitativna ograničenja (KO ili QR) trgovine dozvoljavaju slobodan pristup unutar kvote, ali potpunu zabranunakon što je kvota ispunjena u određenom vremenskom razdoblju • Iako se te mjere mogu analizirati kao poremecaji (distorzije) cijena ipak ima važnih razlika (c) Mikic 2003

  4. Kvote • Razmotrimo KO na uvoz (uvozna kvota, q) u maloj zemlji sa efikasnom (kompetitivnom) lokalnom industrijom u parcijalnoj ravnoteži. q mijenja krivulju ponude: • Po cijenama ispod svjetske cijene, domaća krivulja ponude je tržišna ponuda S. • Po svjetskoj cijeni je dozvoljen uvoz do količine kvote i ponuda je vodoravna u količini q • Iznad svjetske cijene ponovo vrijedi domaća ponuda (ona je pomaknuta za q). Tako imamo razlomljenu ('kinked‘)krivulju ponude. Geometrijski: (c) Mikic 2003

  5. P S S + q P t1 P* q D Q M1=q M0 (c) Mikic 2003

  6. Cijena koja dovodi tržište u ravnotežu (the market-clearing price) je određena presijecištem potražnje i nove ponude. • Primijetimo da bindinguvozna kvotapodiže domaću cijenu, omogućava rast domaćoj proizvodnji i smanjuje potrošnju. • Kvota se dakle može smatrati ekvivalentna carini u veličini t1. Ovaj je rezultat poznat kao carinski ekvivalent. • Možemo izvesti učinke na blagostanje na uobičajeni način: (c) Mikic 2003

  7. P S S + q P P* D Q M1 M0 (c) Mikic 2003

  8. P S S + q P P* D Q M1 M0 (c) Mikic 2003

  9. P S S + q P P* D Q M1 M0 (c) Mikic 2003

  10. Renta (Quota Rent) • Zapamtili smo da su učinci na blagostanje od uvozne kvote identični onima koji proizlaze iz uvozne ekvivalentne carine, osim jednog izuzetka. • Rentakoja je povezana sa ograničenjem ide onome tko ima uvoznu dozvolu, što ne znači da to mora biti država (iako se potpuna ekvivalentnost može dobiti otvorenom aukcijom dozvola). • Postojanje rente ima implikacije za proces poznat kao “traženje rente” (rent-seeking). (c) Mikic 2003

  11. Ostali nedostaci • Može doći do slabljenja motivacije domaćih poduzećaza inoviranje jer im je osiguran udio na domaćem tržištu. • Može rezultirati u još većem smanjenju blagostanja (ukoliko troškovi padaju u inozemstvu ali ne doma). • Kvote su značajno manje transparentne od carina (što može objasniti zašto su toliko privlačne “državi”). (c) Mikic 2003

  12. Izvozna subvencija (premija) • Uz mjere restrikcije trgovine, imamo i mjere poticanja, dakako cesce IZVOZA • Izvozna subvencija (premija) se koristi da dade poticaj izvoznicima da izvoze više tako da im podiže domaću cijenu izvoznog dobra u odnosu na svjetsku cijenu (c) Mikic 2003

  13. P S P = P*+ s1 s1 P* D Q X1 X0 (c) Mikic 2003

  14. Subvencija podiže cijenu i za proizvođača i za potrošača tako da potrošači žele manje trošiti, proizvođači proizvode više i izvoz raste • Suprotno carini, nema ograničenja u primjeni ovog instrumenta (osim veličine državnog proračuna!!) • Koje su posljedice na blagostanje? (c) Mikic 2003

  15. P S P = P*+ s1 P* D Q X1 X0 (c) Mikic 2003

  16. Izvozna subvencija snižava potrošačev probitak i povećava proizvođačev probitak. Probitak proizvođača je međutim manji od gubitka potrošača. • Država plaća “ceh” • Kada se uzmu u obzir troškovi subvencije, jasno je da društvo u cjelini gubi ovom politikom: izvozna subvencija ne povećava blagostanje. • Uz to ovom politikom nova razina blagostanja može biti i niža od autarkične (c) Mikic 2003

  17. Dobrovoljno ograničenje izvoza (VERs) • VER je u biti kvota koja se primjenjuje na izvoznoj strani • VERs se primjenjuju kao odgovor na pritisak proizvodjaca u uvoznoj zemlji • Ucinak VER-a na uvoznu zemlju je upravo onakav kao sto je ucinak uvozne kvote ili carine, uz izuzteak da rentu grabi strana zemlja • Stoga su VERs alosiji za uvoznu zemlju nego obicne uvozne restrikcije – zasto se onda koriste? (c) Mikic 2003

  18. Zaključci o KO i necarinskim mjerama • U uvjetima savršene konkurencije, količinska ograničenja su ekvivalentna cjenovnim mehanizmima. • U nesavršenoj konkurenciji, QR su vjerojatno lošiji izbor. • QR mogu biti prvi izbor države zbog njihove netransparentnosti, ali također mogu dovesti do gubitka kontrole nad prihodima. • QR mogu potaknuti proces traženja renti (koje međutim postoji i uz carine). (c) Mikic 2003

More Related