Download
1 / 35
360 likes | 674 Views
FISKALNA DECENTRALIZACIJA. Decentralizacija. Decentralizacija je proces prijenosa određenih funkcija sa središnje na lokalne jedinice vlasti .
E N D
Decentralizacija • Decentralizacija je proces prijenosa određenih funkcija sa središnje na lokalne jedinice vlasti. • U širem smislu, decentralizacija je transfer ovlasti i odgovornosti za pružanje javnih funkcija sa središnje na niže ili kvazi neovisne vladine organizacije ili privatni sektor.
Vrste decentralizacije • Politička decentralizacija – više moći u donošenju odluka na građanima i njihovim izabranim tijelima • Administrativna decentralizacija – redistribucija ovlasti, odgovornosti i financijskih izvora za pružanja javnih usluga između različitih razina vlasti • Fiskalna decentralizacija – dodjela prihoda i rashoda za obavljanje decentraliziranih funkcija • Tržišna decentralizacija – prijenos ovlasti za funkcije s javnog na privatni sektor (privatizacija, deregulacija)
Zašto fiskalna decentralizacija? • Približavanje države (državnih funkcija) građanima • Kvalitetniji uvjeti života građana u lokalnim zajednicama • Sudjelovanje građana u donošenju političkih odluka • Pristup uslugama većem broju stanovnika • Ukupno angažiranje prihoda može se poboljšati suradnjom s građanima
Fiskalna decentralizacija - prednosti • Prilagođavanje lokalnim preferencijama • Propisi na razini države neće imati smisla u svakoj državi • Poticanje konkurencije između vlasti • Pokusi i inovacije u lokalnim pruženim javnim uslugama
Fiskalna decentralizacija - prednosti • Uspješno prenošenje veće odgovornosti u procesu planiranja razvitka i upravljanja razvitkom na lokalnoj razini • Veći udio različitih političkih, religijskih, etničkih i društvenih grupa u procesu donošenja razvojnih odluka • Povećanje administrativne sposobnosti lokalne i regionalne vlasti i privatnih institucija u regijama i područjima • Oslobađanje državne administracije obavljanja dijela poslova koji se prosljeđuju lokalnoj administraciji
Fiskalna decentralizacija - nedostaci • Vanjski učinci - eksternalije(pozitivne i negativne) • Ekonomija razmjera u pružanju javnih dobara i usluga • Neučinkoviti porezni sustavi • Ekonomija razmjera u prikupljanju poreza • Problem redistribucije dohotka • Povećanje troškova i preklapanja nadležnosti
Glavni izvori prihoda lokalnih jedinica • Porezni prihodi • Neporezni prihodi • Kapitalni prihodi (prihodi od prodaje nefinancijske imovine) • Dotacije (pomoći)
Lokalna fiskalna autonomija • Fiskalna autonomija – veće oslanjanje lokalnih jedinica na vlastite izvore prihoda • Dijeljenje poreza između države i lokalnih jedinica stvara iluziju o stvarnoj fiskalnoj autonomiji. • Centralizirano financiranje je oslanjanje na dodjele dotacija i dijeljenje prihoda.
Lokalni porezi – posebni kriteriji • Države ne bi trebale razrezivati lokalne poreze na mobilne faktore proizvodnje jer mogu potaknuti njihovu selidbu u druge lokalne jedinice • Trebaju proizvesti dovoljno prihoda za izbjegavanje okomitih fiskalnih nejednakosti • Ne bi se trebali prenositi nerezidentima i trebaju biti utemeljeni na načelu koristi • Niski administrativni troškovi naplate poreza • Poreze koje treba dodijeliti lokalnim jedinicama vlasti: korisničke naknade, poreze na imovinu, trošarine, porez na dohodak, porez na plaće, opći porez na potrošnju i porez na tvrtku.
Lokalni porez na dohodak fizičkih osoba • Prednosti: izdašnost, izvjesnost incidencije, mogućnost utvrđivanja jasne veze između porezne obveze i koristi od lokalnih javnih dobara i usluga, te jednostavnost plaćanja. • Nedostaci:političke prepreke zbog kojih središnja država nije sklona dijeliti prihode tog poreza s lokalnim jedinicama te • visoki administrativni troškovi lokalnih jedinica za oporezivanje dohotka jer je osnovica poreza na dohodak (ljudi) mobilnija od osnovice nekog drugog lokalnog poreza (npr. poreza na imovinu) • Porez na dohodak prikladan je izvor prihoda lokalnih jedinica vlasti jer udovoljava većini kriterija koji se postavljaju pred lokalne poreze. • Pri oblikovanju lokalnog poreza na dohodak treba posvetiti pozornost izboru osnovice i stope, te postupcima obračuna, plaćanja i naplate.
Porez na imovinu • Porez na određene vrste osobnog i poduzetničkog bogatstva • Imovina: financijska i nefinancijska • Uglavnom se pojavljuje kao porez na nefinancijsku (nepokrenu) imovinu • Problem: porezna kapitalizacija – ugrađivanje iznosa poreza u cijenu nekretnina
Porez na imovinu - prednosti • Glavne su prednosti poreza na imovinu: • velik prihodni potencijal i stabilnost prihoda, • autonomija lokalnih jedinica zbog nemobilnosti porezne osnovice, • oporezuje bogatstvo ali samo ako je osnovica dovoljno široka, • obuhvaća nerealizirane elemente dohotka od kapitalnih dobitaka koji su proizašli iz transakcija nekretninama.
Porez na imovinu - nedostaci • Visoki troškovi administracije i značajan stupanj pristranosti pri vrednovanju imovine, • Lokalni poduzetnici plaćaju veći dio poreza, a istovremeno ne mogu utjecati na strukturu rashoda lokalnog proračuna. • Za kućanstva porez na imovinu je vidljiv te ih smatraju nepravednim. • Problemi u procijeni vrijednosti imovine. • Iako pati od niza nedostataka, zbog velike lokacijske i alokacijske neutralnosti te stabilnosti prihoda porez na imovinu je prikladan izvor prihoda lokalnih jedinica i postoji u lokalnim jedinicama većeg broja država.
Opći porez na potrošnju – porez na promet ili porez na dodanu vrijednost • neprihvatljivi na užim geografskim područjima, • uzrokuju visoke administrativne troškove, • značajno utječu na lokacijske odluke, • uzrokuju visoke troškove obračuna, • narušavaju načela horizontalne i vertikalne jednakosti, • ne odražavaju potražnju za lokalnim dobrima i uslugama • nije prikladan izvor prihoda lokalnih jedinica te se koristi samo u državama s prostorno velikim lokalnim jedinicama.
Selektivni porezi na potrošnju Najvažnije su prednosti: visoki i stabilni prihodi. Trošarine na duhan i alkoholna pića ispravljaju inače neefikasnu alokaciju resursa, dok se trošarine na gorivo za motorna vozila mogu shvatiti kao naknada za upotrebu cesta, ili kao naknada za društvene troškove zagađenja. Nedostaci trošarina su: • Regresivnost • Mogu dovesti do preusmjeravanja kupovine u područja bez trošarina i do promjena odluka o lokaciji određenih djelatnosti • S obzirom da ih plaćaju i kućanstva i poduzeća, konačni je potrošač u određenim slučajevima oporezovan dvaput (trošarine mogu imati kaskadni učinak).
Porez na dobit Lokalni porez na dobit može poremetiti normalne tokove proizvodnih faktora unutar države, pa je nepopularan jer narušava konkurenciju na neefikasan i nepošten način. Kod uvođenja lokalnog poreza na dobit javlja se pitanje kako se odnositi prema poduzećima koja posluju unutar više lokalnih jedinica. Nije prikladan izvor financiranja lokalnih razina vlasti.
Ostali porezi • Porez na motorna vozila • Oglašavanje • Telefonske usluge • Kućne ljubimce • Korištenje javnih površina i sl. Opravdani su ako zadovoljavaju načelo korisnosti, Odnosno ako se mogu smatrati naknadom za dobivena javna dobra ili usluge.
Izvori prihoda LJ u RH • Porezni prihodi (porez na: dohodak, promet nekretnina i lokalni porezi) • Neporezni prihodi (komunalne naknade i doprinosi) • Kapitalni prihodi • Dotacije središnje države
Porezi lokalnih jedinica • Županijski su porezi na: • nasljedstva i darove, • cestovna motorna vozila, • plovila, te • automate za zabavne igre. • Općinski i gradski porezi na: • potrošnju, • kuće za odmor i • korištenje javnih površina • tvrtku ili naziv.
Porez na nasljedstva i darove • Porez na nasljedstva i darove plaća se na: • a) tržišnu vrijednost nekretnine u trenutku stjecanja po max. stopi od 5% • b) na naslijeđeni i darovani gotov novac, novčane tražbine, vrijednosne papire (vrijednosnice) i pokretnine čija je pojedinačna tržišna vrijednost veća od 50 000 kuna. • Porez se ne plaća ako se na naslijeđene ili darovane pokretnine plaća porez na dodanu vrijednost. • Porezni su obveznici fizičke i pravne osobe koje na području Hrvatske naslijede ili prime na dar, ili steknu na drugoj osnovi, bez naknade imovinu na koju se plaća porez. • Osnovicu poreza čini iznos gotova novca te tržišna vrijednost financijske i druge imovine na dan utvrđivanja porezne obveze, ali nakon odbitka dugova i troškova što se odnose na imovinu na koju se plaća porez. • Prihod od poreza dijeli se između središnje države te općina/gradova
Porez na cestovna motorna vozila • Porez na cestovna motorna vozila plaćaju pravne i fizičke osobe vlasnici registriranih osobnih automobila i motocikla. • Osobni je automobil motorno vozilo namijenjeno prijevozu osoba. Osim sjedala za vozača ima najviše osam sjedala s nosivosti tereta koja ne prelazi 250 kg. • Motocikl, motorno vozilo na dva kotača s bočnom prikolicom ili bez nje na tri kotača čija masa nije veća od 400 kg • Porez se plaća godišnje prema snazi motora (iskazanoj u kW) i starosti vozila.
POREZ NA OSOBNE AUTOMOBILE POREZ NA MOTOCIKLE
Porez na plovila • Obveznici pravne i fizičke osobe vlasnici plovila • Plovilo – brod (jahta ili brodica) i čamac unutarnje plovidbe koji služe razonodi, športu ili rekreaciji • Porez se plaća godišnje prema dužini plovila (u metrima), godinama starosti, sa ili bez kabine i snazi motora u kw • Porez se ne plaća na plovila kojima se obavlja registrirana djelatnost i brodice u vlasništvu domicilnog stanovništva na otocima koje služe za organizaciju života i održavanje posjeda na otocima.
Porez na automate za zabavne igre • Predmet oporezivanja automati za igre koji se upotrebljavaju u zabavnim klubovima, ugostiteljskim objektima, javnim objektima i drugim javnim prostorima. • Dijele se u dvije skupine: • Automati skupine A (videoigre, simulatori i drugi elektronski automati) • Automati skupine B (fliperi, biljar, hokej, stolni nogomet, pikada i drugi mehanički automati) • Površina zabavnog kluba ne može biti manja od 30 m2 i u kojima može biti postavljeno najmanje 5 automata • Porez se plaća mjesečno 100 kuna
Općinski/gradski porezi (1) • Porez na kuće za odmorplaćaju pravne i fizičke osobe vlasnici kuća za odmor. • Kućom za odmor smatra se svaka zgrada ili stan koji se koriste povremeno ili sezonski • Porez iznosi od 5 do 15 kuna po četvornome metru korisne površine kuće za odmor. • Visinu poreza propisuju općine ili gradovi ovisno o mjestu na kojem se nalazi kuća, o njezinoj starosti, stanju infrastrukture te drugim okolnostima bitnima za uporabu kuće za odmor. • Porez na potrošnju plaća se na potrošnju alkoholnih pića (vina, vinjaka, rakije i žestokih pića), piva i bezalkoholnih pića u ugostiteljskim objektima. • Obveznik je pravna i fizička osoba koja pruža ugostiteljske usluge. • Osnovicu poreza čini prodajna cijena pića koje se prodaje u ugostiteljskim objektima. • Stopu poreza propisuje grad, odnosno općina, a ne može biti veća od 3% od osnovice na koju se plaća porez na potrošnju.
Općinski/gradski porezi (2) • Porez na tvrtku ili naziv • plaćaju pravne i fizičke osobe obveznici poreza na dobit ili poreza na dohodak registrirani za obavljanje poslovnih djelatnosti. • Porez se plaća godišnje, • iznos ne može biti veći od 2.000 kuna po tvrtki ili nazivu. • Porez na korištenje javnih površina • plaćaju pravne i fizičke osobe korisnici javnih površina. • Općina/grad propisuje što se smatra javnom površinom • Visinu poreza, način i uvjete plaćanja određuje općina ili grad.
Prirez porezu na dohodak • Sve općine i gradovi mogu uvesti prirez porezu na dohodak, i to: • općina po stopi do 10%, • grad s manje od 30.000 stanovnika po stopi do 12%, • grad s više od 30.000 stanovnika po stopi do 15%, • Grad Zagreb po stopi do 30%. • Prirez je dodatni porez, plaća se povrh poreza na dohodak. • Njegova je osnovica porez na dohodak, visinu prireza određuje lokalna vlast. • Prirez porezu na dohodak prihod je lokalne jedinice u kojoj porezni obveznik ima prebivalište ili uobičajeno boravište.
