Krivično/kazneno procesno pravo – Predavanja i vježbe

1. Krivično/kazneno procesno pravo – Predavanja i vježbe Univerzitet u Sarajevu Fakultet za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Prof. dr. sc. Haris Halilović

2. Univerzitet u Sarajevu Fakultet za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Prof. dr. sc. Haris Halilović Tel. +387 33 561 275 E – mail: hhalilovic@fknbih.edu

3. I Vještačenje 1. Pojam vještaka i vještačenja • Vještak je osoba koja raspolaže posebnim stručnim znanjem i koju tužilac, odnosno sud poziva da mu pomogne prilikom utvrđivanja važnih činjenica u krivičnom postupku

4. Vještačenje je procesna radnja u okviru koje vještak, kao osoba koja raspolaže posebnim naučnim ili stručnim znanjem i umjećem, primjenjuje naučna i stručna znanja, vještine i metode na činjenice koje predstavljaju predmet vještačenja.

5. Vještačenje se sastoji iz dva dijela: • Nalaza i • Mišljenja. • Nalaz (visum repertum) je neposredno čulno opažanje ili posmatranje predmeta vještačenja

6. Mišljenje (avis parere) je izvođenje zaključaka prema pravilima struke ili nauke iz utvrđenih činjenica.

7. 2. Određivanje vještačenja i postupak vještačenja prema odredbama ZKP BiH • Vještačenje se određuje kada za utvrđivanje ili ocjenu neke važne činjenice treba pribaviti nalaz i mišljenje osoba koje raspolažu potrebnim stručnim znanjem.

8. Ako naučno, tehničko, ili druga stručna znanja mogu pomoći Sudu da ocijeni dokaze ili razjasni sporne činjenice, vještak kao posebna vrsta svjedoka može svjedočiti davanjem nalaza o činjenicama i mišljenja koje sadrži ocjenu o činjenicama.

9. Pismenu naredbu za vještačenje izdaje Tužitelj ili Sud. • Ako za određenu vrstu vještačenja postoji stručna ustanova ili se vještačenje može izvesti u okviru državnog organa, takva vještačenja, a posebno složenija, povjerit će se, po pravilu, takvoj ustanovi, odnosno

10. 3. Dužnosti vještaka kojeg je odredio Tužitelj, odnosno Sud • Dužnost odazivanja pozivu, • Dužnost dostavljanja izvještaja, • Dužnost davanja istinitog nalaza i mišljenja, • Dužnost polaganja zakletve, odnosno davanja izjave.

11. 4. Ko ne može biti vještak • Za vještaka se ne može odrediti osoba koja ne može biti saslušana kao svjedok ili osoba koja je oslobođena od dužnosti svjedočenja, kao ni osoba prema kojoj je krivično djelo učinjeno, a ako je takva osoba određena - na njenom nalazu i mišljenju ne može se zasnivati sudska odluka.

12. Razlog za izuzeće vještaka postoji i za osobu koja je zajedno s osumnjičenim, odnosno optuženim ili oštećenim u radnom odnosu u istom organu, preduzeću ili drugoj pravnoj osobi ili kod samostalnog privrednika, kao i za osobu koja je u radnom odnosu kod oštećenog ili osumnjičenog, odnosno optuženog. • Za vještaka se neće uzeti osoba koja je saslušana kao svjedok.

13. 5. Obavezne vrste vještačenja • U slučaju sumnje da je smrt prouzročena krivičnim djelom, • U slučaju sumnje na trovanje, • U slučaju tjelesnih povreda, i • Sumnje da je uračunljivost osumnjičenog, odnosno optuženog potpuno isključena ili smanjena

14. Sudskomedicinska vještačenja odnose se na utvrđivanje smrti, uzroka smrti, karaktera i težine povreda i posljedica povreda, kao i na druga ispitivanja fizičkog stanja povriijeđenog.

15. Toksikološka vještačenja poduzimaju se u slučaju sumnje o trovanju. U tom slučaju sumnjive materije koje su nađene na lešu ili drugom mjestu uputit će se na vještačenje ustanovi ili državnom organu koji vrše toksikološka ispitivanja.

16. Vještačenje tjelesnih povreda vrši se po pravilu pregledom povrijeđenog, a ako to nije moguće ili nije potrebno na osnovu medicinske dokumentacije ili drugih podataka u spisima.

17. Tjelesni pregled osumnjičenog, odnosno optuženog kao posebna vrsta vještačenja može se narediti kad je potrebno na njegovom tijelu ili u tijelu utvrditi činjenice važne za krivični postupak.

18. Tjelesni pregled može se poduzeti i bez pristanka osumnjičenog, odnosno optuženog. • Tjelesni pregled drugih osoba može se poduzeti bez njihova pristanka samo onda ako se mora utvrditi da li se na njihovom tijelu nalazi određeni trag ili posljedica krivičnog djela.

19. Uzimanje krvi i druge ljekarske radnje koje se po pravilima medicinske nauke poduzimaju radi analize i utvrđivanja drugih važnih činjenica za krivični postupak, mogu se poduzeti i bez pristanka osobe koju treba pregledati – ako zbog toga ne bi nastupila šteta po njezino zdravlje.

20. Psihijatrijsko vještačenje odnosi se na utvrđivanje uračunljivosti osumnjičenog odnosno optuženog. Pomenuto se vještačenje poduzima ako se pojavi sumnja da je isključena ili smanjena uračunljivost osumnjičenog, odnosno optuženog ili da je osumnjičeni, odnosno optuženi počinio krivično djelo uslijed ovisnosti od alkohola, opojnih droga, ili da zbog duševnih smetnji nije sposoban učestvovati u postupku.

21. Pored navedenih ZKP BiH posebno propisuje i vještačenje poslovnih knjiga koje međutim nije obavezna vrsta vještačenja. • Konačno, kao poseban vid vještačenja ZKP BiH poznaje i DNK analizu koja se može vršiti kada je to neophodno potrebno za određivanje identiteta ili činjenice da li otkriveni tragovi materija potječu od osumnjičenog, odnosno optuženog ili oštećenog.

22. 6. Dokazna vrijednost iskaza vještaka • Naglavnompretresusudslobodnoocjenjujesvedokaze, patakoinalazimišljenjevještaka, pri čemujetaocjenasamostalnaaliiuvezisadrugim, naglavnompretresuizvedenimdokazima[1]. [1]Sijerčić-Čolić, H.: Krivično procesno pravo, Knjiga I, str. 439.

23. Ipakupravoocjenadokaznevrijednostiovogdokazapredstavljaukrivičnoprocesnojteorijiiteorijidokazadanasjednoodnajzamršenijihpitanja, obziromnastalninapredakznanostiitehnologije, atimeisvevećemogućnostikojusavremenaznanstvenaistručnaekspertizapružasavrlovelikomtačnošćuipreciznošću, atimeisasvevjerodostojnimrezultatima, temanjomvjerojatnošćupogreške.

24. Takoseupogledudokaznevrijednostiiskazavještakasmatrakakojemogućnostsudijedacijeninalazimišljenjevještakaograničenaineštomanjauodnosunanjegovumogućnostdacijeni činjeniceiokolnostiutvrđenepomoćudrugihdokaza[1]. [1]Stevanović, Č.: Veštačenje u krivičnom postupku, Savremena administracija, Beograd, 1976, str. 119.

25. Navedenojelogičnaposljedica činjenicedasevještačenjeupravoiodređujezbogtoga štosudneraspolažepotrebnimstručnimiliznanstvenimznanjemiumijećemza utvrđivanje ili ocjenu neke važne činjenice, pa uslijed toga naređuje provođenje vještačenja osobi koja takvim znanjem i umijećem vlada.

26. VI Uviđaj i rekonstrukcija događaja POJAM • Uviđaj je istražna (dokazna) radnja putem i u procesnom okviru koje organi krivičnog postupka na temelju svog vlastitog opažanja ispituju prikupljene dokaze i utvrđuju, te razjašnjavaju za krivični postupak važne činjenice. • Uviđaj prije svega služi otkrivanju i prikupljanju dokaza o postojanju krivičnog djela i dokaza važnih za otkrivanje njegovog izvršioca, ali je, također, bitan i za provjeravanje i ocjenu drugih prikupljenih dokaza, kao i za prikupljanje podataka koji su od značaja za utvrđivanje imovinskopravnog zahtjeva[1]. [1]Sijerčić-Čolić, H., I, 2012., str. 415.

27. U praksi uviđaj se poduzima u vezi s onim krivičnim djelima uslijed čijeg su izvršenja nastupile promjene ili su ostavljeni tragovi u vanjskom svijetu.

28. U toku krivičnog postupka uviđaj se može izvršiti u istrazi i tada ga poduzima tužilac ili ovlaštena službena osoba. Ovlaštena službena osoba dužna je obavijestiti tužioca o poduzimanju uviđaja, dužna je izvršiti uviđaj odrediti potrebna vještačenja osim obdukcije i ekshumacije leša.

29. Uviđaj se također može poduzeti prije donošenja naredbe o provođenju istrage u tzv. predistražnom postupku. • Na glavnoj raspravi uviđaj vrši raspravno vijeće, odnosno sudija, a van glavnog pretresa sudija ili predsjednik vijeća, odnosno član vijeća.

30. Uviđaj se može obaviti i na pretresu pred vijećem apelacionog odjeljenja ili odrediti da se izvrši izvan pretresa.

31. MJESTO I OBJEKTI UVIĐAJA • Uviđaj se vrši u otvornom ili zatvorenom prostoru gdje je izvršeno krivično djelo, odnosno nad mjestom radnje izvršenja i mjestom gdje je posljedica nastupila. • Uviđaj se može vršiti i na predmetima koji su poslužili za pripremanje ili izvršenje krivičnog djela, predmetima na kojima je krivično djelo izvršeno ili predmetima koji su nastali izvršenjem krivičnog djela.

32. Uviđaj se može poduzeti i nad osobama i to se označava kao tjelesni pregled osumnjičenog ili drugih osoba. Ovaj tjelesni pregled osumnjičenog i drugih osoba može se označiti kao uviđaj samo onda ako ga poduzima organ krivičnog postupka, a ne vještak.

33. PRISUSTVO PROCESNIH SUBJEKATA UVIĐAJU • U ovisnosti od stadija u kojem se poduzima uviđaj, osim organa koji vrši uviđaj, uviđaju mogu prisustvovati određeni krivičnoprocesnisubjekti. • Tako u istrazi uviđaju mogu prisustvovati osumnjičeni i njegov branilac. Uviđaju može prisustvovati i oštećeni krivičnim djelom. • U ostalim stadijima kada se kao organ uviđaja pojavljuje sud obavezno je da se o poduzimanju uviđaja obavijeste optuženi ili njegov branilac, te tužitelj.

34. ZAPISNIK O UVIĐAJU • Bez obzira kada se poduzima, o uviđaju se mora sastaviti zapisnik. Zapisnik o uviđaju pored općeg sadržaja (propisanog odredbama ZKP-a) mora obuhvatiti i podatke koji su u vezi sa prirodom ove procesne radnje.

35. U zapisnik o uviđaju unose se i podaci koji su važni s obziromna prirodu ove procesne radnje ili koji su važni za utvrđivanje istovjetnosti pojedinih predmeta (opis, mjere, veličine i sl.), a ako su napravljene skice, fotografije i sl. to će se navesti u zapsniku i priključiti istom.

36. Zapisnik o uviđaju sačinjava se odmah tj. u toku vršenja uviđaja ili neposredno nakon njega. • Zapisnik o uviđaju potpisuje organ koji vrši uviđaj i zapisničar.

37. POZIVANJE VJEŠTAKA ILI STRUČNE OSOBE KRIMINALISTIČKO-TEHNIČKE ILI DRUGE STRUKE • Prilikom obavljanja uviđaja može se pozvati vještak ukoliko bi njegova prisutnost bila od koristi za davanje nalaza i mišljenja.

38. Također, uviđaj se može vršiti i uz pomoć stručne osobe kriminalističko-tehničke ili druge struke koja će pomoći u pronalaženju, osiguranju ili opisivanju tragova, izvršiti potrebna mjerenja i snimanja, sačiniti skicu i foto-dokumentaciju ili prikupiti druge podatke.

39. Rekonstrukcija događaja (sudski eksperiment) • Za razliku od uviđaja rekonstrukcija događaja je istražna radnja kojom se u supstancijalnom smislu stvara stanje slično onom kakvo je bilo u toku uviđaja ili neke druge radnje, u njenim se okvirima zapravo vještački ponavljaju neke činjenice i okolnosti krivičnog događaja u vještački postavljenim uvjetima[1]. • [1]Modly, D., Korajlić, N. 2002., str. 553.

40. Rekonstrukcija događaja se poduzima radi provjeravanja izvedenih dokaza ili utvrđivanja činjenica koje su od značaja za razjašnjenje stvari. • Sama rekonstrukcija se vrši tako što se ponavljaju radnje ili situacije u uvjetima od kojima se prema izvedenim dokazima događaj odigrao.

41. Rekonstrukciji događaja može se pristupiti u toku cijelog krivičnog postupka uz napomenu da je u istrazi vrši tužilac, a u daljem toku krivičnog postupka sud. • Zakonske odredbe izričito zabranjuju određene načine vršenja rekonstrukcije događaja. U tom smislu rekonstrukcija se ne smije vršiti na način kojim se vrijeđa javni red i moral ili se dovodi u opasnost život i zdravlja ljudi.

42. Obavezna literatura: • SIJERČIĆ-ČOLIĆ, H.: Krivično procesno pravo, Knjiga I Krivičnoprocesni subjekti i krivičnoprocesne radnje, Pravni Fakultet Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo, 2012. • SIJERČIĆ-ČOLIĆ, H.: Krivično procesno pravo, Knjiga II Tok redovnog krivičnog postupka i posebni postupci, Pravni Fakultet Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo, 2012. • Zakon o krivičnompostupkuBosneiHercegovine (“SlužbeniglasnikBiH”, br. 3/03, 32/03, 26/04, 63/04,13/05, 48/05, 46/06, 76/06, 29/07, 32/07, 58/08, 12/09, 16/09, 93/09) ili • Zakon o krivičnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine, (“SlužbenenovineFederacijeBiH”,br. 35/03, 37/03, 56/03, 78/04, 28/05, 55/06, 27/07, 53/07 , 9/09 i 12/10).