460 likes | 609 Views
SOCIJALNA INFRASTRUKTURA KAO ČIMBENIK RAZVOJA HRVATSKOGA GOSPODARSTVA. SADRŽAJ: Temeljna obilježja socijalne infrastrukture Zdravstvo i zdravstvena zaštita Obrazovanje Znanost Javna uprava. TEMELJNA OBILJEŽJA SOCIJALNE INFRASTRUKTURE.
E N D
SOCIJALNA INFRASTRUKTURA KAO ČIMBENIK RAZVOJA HRVATSKOGA GOSPODARSTVA
SADRŽAJ: • Temeljna obilježja socijalne infrastrukture • Zdravstvo i zdravstvena zaštita • Obrazovanje • Znanost • Javna uprava GOSPODARSTVO HRVATSKE, 13. 06. 2007.
TEMELJNA OBILJEŽJA SOCIJALNE INFRASTRUKTURE INFRASTRUKTURNE DJELATNOSTI: predstavljaju opći input i pretpostavku skladnog gospodarskog i socijalnog razvitka zemlje • SOCIJALNA ILI NEPRIVREDNA INFRASTRUKTURA: • zdravstvo • obrazovanje • kultura • znanost • očuvanje javnog reda i poretka GOSPODARSTVO HRVATSKE, 13. 06. 2007.
TEMELJNE ZNAČAJKE SOCIJALNE INFRASTRUKTURE: • primarni cilj nije stvaranje ekonomskog viška • što kvalitetnije zadovoljenje temeljnih ljudskih potreba (zdravstvo i obrazovanje) • univerzalnost • komplementarnost • sinergijsko djelovanje • svojevrsna priprema rada materijalnoj proizvodnji GOSPODARSTVO HRVATSKE, 13. 06. 2007.
potreba DRŽAVNE INTERVENCIJE • tržište se u slučaju djelovanja socijalne infrastrukture ne može javiti kao odgovarajući alokator financijskih sredstava jer ne ispunjava dobro svoju ulogu u slučaju postojanja javnog dobra, eksternalija, monopolskog položaja pojedinih segmenata socijalne infrastrukture te pitanja pravednosti • pretjeran udio javnog sektora i javne potrošnje u BDP-u • poduzima se niz REFORMSKIH ZAHVATA u cilju postizanja veće interne učinkovitosti sustava socijalne infrastrukture uz nužnu državnu intervenciju prema dohodovno slabijim pojedincima GOSPODARSTVO HRVATSKE, 13. 06. 2007.
Javno dobro • ukoliko se potrošnjom nekog dobra od strane jedne osobe ne umanjuje mogućnost potrošnje istog dobra od strane drugih osoba, proizvod ili usluga smatraju se JAVNIM DOBROM • istovremeno kada se neko javno dobro proizvede i postane dostupno jednom potencijalnom potrošaču, ono je na jednak način dostupno svim drugim potrošačima • tzv. problem besplatne vožnje • važno je razlikovati nemogućnost isključivanja pojedinca iz potrošnje nekog proizvoda ili usluge od nepostojanja natjecanja ili rivaliteta za isti proizvod GOSPODARSTVO HRVATSKE, 13. 06. 2007.
Eksternalije • pojam eksternalija se odnosi na sve troškove i koristi koje zbog neke tržišne aktivnosti snosi treća osoba, tj. netko tko izravno nije proizvođač ili potrošač • kao posljedica tog slučaja nastaje situacija u kojoj tržište ne može ispuniti svoju ulogu u određivanju optimalnog rezultata GOSPODARSTVO HRVATSKE, 13. 06. 2007.
Monopoli • tržište može zakazati u svojoj ulozi alokatora resursa čak i kada je cijena nekog proizvoda ili usluge točan pokazatelj troškova proizvodnje • problem je u tim slučajevima način formiranja cijene na tržištu • jedan proizvođač ili potrošač ima mogućnost utjecaja na cijenu određenog proizvoda - država se u tom slučaju javlja kao korektor neopravdanih monopolističkih prednosti putem antimonopolističkih zakona GOSPODARSTVO HRVATSKE, 13. 06. 2007.
ZDRAVSTVO I ZDRAVSTVENA ZAŠTITA • ZDRAVLJE je normalno fizičko stanje, tj. stanje cjelovitosti, slobode od fizičke i duševne bolesti i bola (Britanski medicinski rječnik) • ZDRAVSTVENA POTREBA je nepredvidljiva, iznenadna, neočekivana i neželjena potreba • za većinu svojih potreba čovjek se financijski priprema, štedi; osim u iznimnim slučajevima to za zdravstvene potrebe ne vrijedi • zdravstvo i zdravstvena zaštita sa svojom veličinom i iskušenjima ne pripadaju samo medicinskoj struci • sadržaj javnozdravstvene politike i zdravstveno prosvjećivanje stanovništva imaju svoj puni smisao, pogotovo sa stajališta smanjenja rastućih troškova u zdravstvu • EKONOMIKA ZDRAVSTVA GOSPODARSTVO HRVATSKE, 13. 06. 2007.
ZDRAVSTVENI SUSTAV HRVATSKE, STANJE I OČEKIVANE RAZVOJNE PROMJENE • POTRAŽNJA ZDRAVSTVENIH USLUGA neposredno ovisi o trima skupinama čimbenika: • Veličini i strukturi populacije • Zdravstvenom stanju populacije • Okolinskim faktorima GOSPODARSTVO HRVATSKE, 13. 06. 2007.
OSNOVNA KONSTRUKCIJA MODELA POTRAŽNJE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE GOSPODARSTVO HRVATSKE, 13. 06. 2007.
… stanje u Hrvatskoj • mali ukupni broj stanovnika koje je SVE STARIJE- osnovni generator sve veće zdravstvene potrošnje • OČEKIVANO TRAJANJE ŽIVOTA- prema podacima WTO-a, u RH je 2003. godine očekivana dob iznosila 74,73 g. za oba spola • UBRZANO STARENJE STANOVNIŠTVA- postotak starijih od 65 godina je 16,4% (2001. godina) i iznad je prosjeka EU, a predviđa se da će 2030. 24% hrvatske populacije biti starije od 65 godina • promatrajući RAZINU SMRTNOSTI DOJENČADI 1998. godine (8,2 na 1000 živorođenih) zaostajali smo otprilike 11 godina od prosjeka EU (ispod 5 na 1000 živorođenih) U RH samo od posljedica pušenja godišnje umire 12 000 do 15 000 ljudi (rak pluća, želuca, srca) GOSPODARSTVO HRVATSKE, 13. 06. 2007.
RAZNOLIKOSTI ZDRAVSTVA U EUROPI GOSPODARSTVO HRVATSKE, 13. 06. 2007.
PONUDA ZDRAVSTVENIH USLUGA GOSPODARSTVO HRVATSKE, 13. 06. 2007.
ponuda zdravstvenih usluga u mnogim je elementima neelastična • u strukturi zdravstvenih djelatnika prema stručnoj spremi dominiraju osobe sa srednjim stručnim obrazovanjem (51,17% u 2000. godini) • trend rasta visokoobrazovanih djelatnika • stagnacija ili smanjenje zapošljavanja u javnom sektoru te relativno dinamički trend zapošljavanja u privatnom sektoru • u 2004. u RH je sudjelovalo 2,63 liječnika na 1000 stanovnika, što je oko 1 liječnik na 1000 stanovnika manje nego u EU • nepovoljan omjer broja specijalista i liječnika opće prakse (5:1) GOSPODARSTVO HRVATSKE, 13. 06. 2007.
U RH GOSPODARSTVO HRVATSKE, 13. 06. 2007.
U RH GOSPODARSTVO HRVATSKE, 13. 06. 2007.
SUSTAV ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA • temeljna odrednica ponude i potražnje zdravstvenih usluga • sredstva za financiranje sustava zdravstvenog osiguranja osiguravaju se iz: • Doprinosa • Sredstva proračuna za Zakonom propisane obveze GOSPODARSTVO HRVATSKE, 13. 06. 2007.
U RH GOSPODARSTVO HRVATSKE, 13. 06. 2007.
u RH GOSPODARSTVO HRVATSKE, 13. 06. 2007.
FINANCIRANJE SUSTAVA ZDRAVSTVENE ZAŠTITE • od 1993. godine odvija se proces privatizacije primarne zdravstvene zaštite • tijekom 2000. i 2001. godine Vlada RH donijela je niz mjera kojima je cilj smanjiti troškove zdravstvene zaštite u RH: • - smanjenje osnovice za plaću za 5%, smanjenje stope doprinosa “na” plaću za 2 postotna poena i saniranje “gubitaša” u zdravstvu • sve manje značenje ima participacija ili sudjelovanje osiguranih osoba u pokriću dijela troškova zdravstvene zaštite GOSPODARSTVO HRVATSKE, 13. 06. 2007.
USPOREDNI PRIKAZ RASHODA ZA ZDRAVSTVO I OPSEGA OSIGURANJA STANOVNNIŠTVA (1999.) GOSPODARSTVO HRVATSKE, 13. 06. 2007.
KOMBINACIJA IZVORA FINANCIRANJA ZDRAVSTVA (2002.) GOSPODARSTVO HRVATSKE, 13. 06. 2007.
- u 2000. godini ukupna potrošnja za zdravstvo je iznosila 10,2% BDP-a u RH - nakon 2000. godine porast potrošnje je zadržan ispod stope rasta BDP-a, pa je 2005. godine iznosio 5,8% BDP-a (u RH) • Za ostvarivanje nove zdravstvene politike u RH postavljaju se sjedeći • RAZVOJNI CILJEVI ZDRAVSTVA: • Produljenje trajanja života • Poboljšanje kvalitete života u vezi s zdravljem • Smanjenje razlike u zdravlju i zdravstvu GOSPODARSTVO HRVATSKE, 13. 06. 2007.
OBRAZOVANJE • postotak nepismenih stanovnika starih 10 i više godina četverostruko je manji nego prije trideset godina i iznosi 1,7%, iako je u europskom prosjeku i ovaj postotak još uvijek visok • “funkcionalno nepismeni”- gospodarske i tehnološke promjene od zaposlenih traže tzv. prag minimalnih sposobnosti u koje se uključuje njihova informatička pismenost i znanje stranog jezika • više od 45% odraslih osoba u RH ima završenu samo osnovnu školu ili čak niti završenu osnovnu školu GOSPODARSTVO HRVATSKE, 13. 06. 2007.
OBRAZOVNI SUSTAV U RH sastoji se od 4 razine: • predškolsko • osnovnoškolsko • srednjoškolsko • visokoškolsko obrazovanje • 98% učenika završava osnovnu školu, a oko 94% nastavlja srednjoškolsko obrazovanje • broj osnovnih škola i učenika posljednjih 10-tak godina u stalnom je padu • dinamičan rast i razvoj zabilježen je na području visokog školstva • problem kadrovske obnove • regionalni nesrazmjer: 60% studenata i 68% nastavnika na zagrebačkom sveučilištu GOSPODARSTVO HRVATSKE, 13. 06. 2007.
STANOVNIŠTVO HRVATSKE STARO 15 GODINA I VIŠE PREMA ZAVRŠENOJ ŠKOLI I SPOLU, 1991. GODINA (STRUKTURA U %) GOSPODARSTVO HRVATSKE, 13. 06. 2007.
U RH GOSPODARSTVO HRVATSKE, 13. 06. 2007.
U RH U RH GOSPODARSTVO HRVATSKE, 13. 06. 2007.
RASHODI ZA ZNANOST, VISOKU NAOBRAZBU, MEĐUNARODNU ZNANSTVENU SURADNJU, TEHNOLOGIJSKA I INFORMACIJSKA ISTRAŽIVANJA ZA RAZDOBLJE 1996.-2000. U RH GOSPODARSTVO HRVATSKE, 13. 06. 2007.
Struktura rashoda za podsustave osnovnog i srednjeg školstva u razdoblju 2000.-2007. godine u RH GOSPODARSTVO HRVATSKE, 13. 06. 2007.
Ulaganja u obrazovanje kao % GDP GOSPODARSTVO HRVATSKE, 13. 06. 2007.
Trend promjene prosječnog ulaganja po upisanom polazniku u razdoblju 1999-2004. godine (1999= 100) u RH GOSPODARSTVO HRVATSKE, 13. 06. 2007.
TEMELJNI PROBLEMI I KLJUČNA MJESTA DJELOVANJA NOSITELJA OBRAZOVNE POLITIKE U PODRUČJU VISOKOG ŠKOLSTVA: • povećati postotni udio mlađeg radnog kontingenta • - u 2000. u RH on je iznosio 5,5% (u EU: 14,6%) • povećati postotni udio starijeg radnog kontingenta (35-59) • - u 2000. u RH on je iznosio 0,3% (u EU: 6,9%) • povećati internu učinkovitost sustava i učiniti napore prema konsolidaciji ukupnog gospodarstva zemlje • - u RH u propisanom roku diplomira 20% studenata (u Engleskoj čak 90%) • približiti razinu financijskog napora države prema obrazovanju s onim u zemljama EU GOSPODARSTVO HRVATSKE, 13. 06. 2007.
KONCEPT CJELOŽIVOTNOG OBRAZOVANJA STRUKTURA CJELOŽIVOTNOG OSIGURANJA U ZEMLJAMA OECD-a u % GOSPODARSTVO HRVATSKE, 13. 06. 2007.
ZNANOST • ZNANSTVENOISTRAŽIVAČKA DJELATNOST jedna je od temelja razvoja suvremenog svijeta • dugoročne istraživačke djelatnosti vs. primijenjena ili aplikativna istraživanja • 6 ZNANSTVENIH PODRUČJA: • Prirodne • Tehničke • Biomedicinske • Biotehničke • Društvene i • Humanističke znanosti • ZNANSTVENOISTRAŽIVAČKI INSTITUTI ORGANIZIRANI SU U 4 OSNOVNA TIPA USTANOVA: • Javni instituti • Visoka učilišta • Gospodarski instituti • Ostali pravni subjekti (npr. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti) GOSPODARSTVO HRVATSKE, 13. 06. 2007.
STRUKTURA IZVORNIH PRIHODA ZNANSTVENOISTRAŽIVAČKE DJELATNOSTI U HRVATSKOJ U 1998. GODINI GOSPODARSTVO HRVATSKE, 13. 06. 2007.
KOMPARATIVNI PRIKAZ RASHODA ZA ISTRAŽIVANJE I RAZVOJ KAO DIO BDP-a U 1999. GODINI GOSPODARSTVO HRVATSKE, 13. 06. 2007.
UKUPNI UNUTRAŠNJI IZDACI ZA ISRAŽIVANJE I RAZVOJ PREMA PODRUČJIMA ZNANOSTI I SEKTORIMA U 2004. U RH GOSPODARSTVO HRVATSKE, 13. 06. 2007.
JAVNA UPRAVA • složeni sustav koji se veže za različite funkcije države • "Javna uprava je aktivni dio vlade, sredstvo kojim se ostvaruju državni ciljevi" (Dwight Waldo, 1978.) • 3 PRISTUPA JAVNOJ UPRAVI: • politički pristup • pravni pristup • menadžerski pristup GOSPODARSTVO HRVATSKE, 13. 06. 2007.
... polazne osnove za reformu sustava lokalnih jedinica u Hrvatskoj • prijeđena je granica centralne administracije i upravljanja • upravljanje javnom upravom danas se mora obavljati u globalnom svijetu i velike su poteškoće u djelotvornom upravljanju velikim sustavom iz centra • FISKALNA DECENTRALIZACIJA još je nepoznanica na našim prostorima • nesređenost lokalne vlasti i naglašeno centralizirani stav centralne vlasti glede prikupljanja i raspodjele fiskalnih prihoda simultano su određivali razinu prihoda i rashoda lokalne zajednice GOSPODARSTVO HRVATSKE, 13. 06. 2007.
dominantan udio države u ukupnoj javnoj potrošnji, koja je među najvišima u Europi • "decentralizacijski šok" PRIHODI PO POJEDINIM LOKALNIM JEDINICAMA U HRVATSKOJ (STRUKTURA U %) RASHODI KONSOLIDIRANE OPĆE DRŽAVE I LOKALNIH JEDINICA (U % BDP-a) RASHODI UKUPNE DRŽAVNE POTROŠNJE U HRVATSKOJ PREMA RAZINAMA VLASTI U POJEDINIM GRANAMA (U %) GOSPODARSTVO HRVATSKE, 13. 06. 2007.
... raspodjela funkcija prema razinama vlasti u Hrvatskoj • stvaranje neovisne hrvatske države u ratnim uvjetima bilo je određujuće za centralizaciju većeg dijela funkcija države • od 1995. javljaju se snažnije potrebe i inicijative za za decentralizacijom javne uprave koje nisu dovoljno stručno fundirane GOSPODARSTVO HRVATSKE, 13. 06. 2007.
RASPODJELA FUNKCIJA PREMA RAZINAMA VLASTI U RH GOSPODARSTVO HRVATSKE, 13. 06. 2007.
proces DECENTRALIZACIJE javne uprave je nužan prije svega sa stajališta povećanja financijske efikasnosti središnje i lokalne razine vlasti da bi proces decentralizacije išao željenim smjerom trebaju se uvažiti sljedeće pretpostavke i preporuke: - utvrditi optimalan broj lokalnih jedinica - u svim lokalnim jedinicama utvrditi broj administrativnih odjela i broj zaposlenih u njima - razgraničiti prava i obveze lokalnih jedinica i središnje države - utvrditi realno financijsko stanje i pokazatelje razvijenosti područja od posebne državne skrbi , te utvrditi učinkovitost poticajnih državnih mjera glede funkcioniranja javnog sektora na tim područjima - utvrditi kriterije fiskalnog izravnavanja GOSPODARSTVO HRVATSKE, 13. 06. 2007.