320 likes | 463 Views
“Analiza utjecaja ljudskog kapitala na stupanj razvijenosti zemalja svijeta”. doktorska disertacija. Predmet istraživanja. razlike u stupnju razvijenosti zemalja svijeta ulaganje u ljudski i fizički kapital. Predmet istraživanja. Grafikon ulaganja u ljudski i fizički kapital.
E N D
“Analiza utjecaja ljudskog kapitala na stupanj razvijenosti zemalja svijeta” doktorska disertacija
Predmet istraživanja • razlike u stupnju razvijenosti zemalja svijeta • ulaganje u ljudski i fizički kapital
Predmet istraživanja Grafikon ulaganja u ljudski i fizički kapital
Predmet istraživanja Jednadžba razvitka Y = ax1 + bx2 + cx3 + dx4 + ex5 + fx6 a > b > c > d > e > f
Ciljevi istraživanja • teoretska obrada razlika u stupnju razvijenosti zemalja svijeta i uzroka istih • teoretska obrada ljudskog kapitala • analiza utjecaja ekonomskih varijabli na stupanj razvijenosti zemalja svijeta • analiza stanja ljudskih resursa po zemljama svijeta
Metodologija istraživanja • statistički program SPSS • program Neurosolutions
Metodologija istraživanja • analiza literature • 177 zemalja svijeta * • 89 ekonomskih varijabli * • razdoblje od 1975. do 2005. godine, uz projicirane podatke za 2015. godinu * • bazna promatrana godina: 2003. • metode kvantitativne i kvalitativne statistike • ekonometrijski regresijski modeli * službeni statistički podaci Ujedinjenih naroda, izvor: http://hdr.undp.org/ i http://unstats.un.org/unsd/
Metode za kvantitativno uspoređivanje razvoja zemalja svijeta • BDP • društveni (demografski) pokazatelji • zdravstveni pokazatelji • gospodarski pokazatelji • HDI • složeni pokazatelji
Teorijski dio • razlike u stupnju razvijenosti zemalja svijeta • povijesni i prirodni uzroci razlika u životnom standardu zemalja svijeta • posebna analiza i osvrt na RH • definiranje ekonomskih varijabli i metodologija njihova izračuna
Teorijski dio • teorije ljudskog kapitala • ljudski kapital: moralni, intelektualni i socijalni • stope povrata od ulaganja u ljudski i fizički kapital (utjecaj na BDP p.c.)
Teorijski dio • najznačajniji autori: Anoruo, Bahtijarević-Šiber, Baker, Beck, Becker, Benton, Boudreau, Bowman, Brooks, Cantrell, Chen, Collins, Covey, Dipietro, Edvinsson, Erikson, Hall, Hansen, Ivancevich, Jones, Knowles, Landes, Lauc, Laudal, Lepak, Lin, Marušić, Milkovich, Nadler, L., Nadler, Z., Nafukho, Narayan, Nerdum, Pulić, Reenen, Romer, Senge, Sianesi, Smith, Snell, Sundać, Thomas, Walker, Woolcock, Xie, Youndt, Zhu itd.
Teorijski dio • moralni kapital (moral, etika, Model ABCD, etičko poslovanje poduzeća i moralna ekonomija, teorija emocija, teorije i strategije motivacije itd.) • intelektualni kapital (definiranje intelektualnog kapitala, klasifikacija intelektualnog kapitala, kreativnost, ekonomija znanja, cjeloživotno obrazovanje itd.)
Teorijski dio • socijalni kapital (definiranje socijalnog kapitala, mjerenje socijalnog kapitala, timski rad, učeća organizacija itd.) • mjerenje i bilanciranje ljudskog kapitala • utjecaj razvoja tehnologije i nastanka digitalnog društvana promjene u upravljanju ljudima
Empirijski dio • linearna korelacija • značajna pozitivna korelacija: • stopa nepismenosti punoljetnih osoba i stopa smrtnosti djece • ulaganje u istraživanje i razvoj i BDP per capita • broj istraživača i BDP-a per capita • BDP per capita i Gender Empowerment Measure itd. • značajna negativna korelacija: • stopa dugoročne nezaposlenosti i direktne strane investicije • Human Poverty Index i indeks obrazovanja • stopa dugoročne nezaposlenosti i Gender – Related Development Index itd.
Empirijski dio • multipla linearna korelacija * • značajna pozitivna korelacija: Human Development Index ** (7.5 puta veći koeficijent), broj stanovnika iznad 65 godina, broj radno sposobnog stanovništva, izvoz, urbano stanovništvo, porast produktivnosti i ulaganje u tercijarno obrazovanje • značajna negativna korelacija: broj stanovnika ispod 15 godina, uvoz i stopa nezaposlenosti * zavisna varijabla: BDP p.c. ** HDI korigiran za vrijednost BDP-a
Empirijski dio • analiza osjetljivosti * • značajan pozitivan utjecaj: Human Development Index (4 puta veći koeficijent), Gender – Related Development Index, broj radno sposobnog stanovništva, broj olimpijskih medalja prema BDP-u, broj žena prema broju muškaraca upisanih u tercijarno obrazovanje, ulaganje u zdravstvo, broj stanovnika iznad 65 godina, broj stanovnika ispod 15 godina, ulaganje u obrazovanje, direktne strane investicije, ulaganje u tercijarno obrazovanje, ulaganje u pretprimarno i primarno obrazovanje te kombinirani srazmjer za primarno, sekundarno i tercijarno školstvo * zavisna varijabla: BDP p.c.
Empirijski dio • jednadžba regresije • 137 zemalja svijeta – stvarni BDP p.c. niži od očekivanog (najneuspješniji Burundi, DR Kongo, Etiopija itd.) • 30 zemalja svijeta – stvarni BDP p.c. viši od očekivanog (najuspješniji Luksemburg, Švicarska, Danska, Irska, SAD, Norveška, Japan, Nizozemska, Velika Britanija, Austrija, Francuska, Belgija, Njemačka itd.) • Slovenija – stvarni BDP p.c. jednak očekivanom • RH – umjesto 12 635 USD ostvarila 6 479 USD BDP-a p.c.
Empirijski dio • multipla linearna korelacija * – visoko nerazvijene zemlje ** • značajna pozitivna korelacija: Human Development Index, urbano stanovništvo, stopa inflacije i izvoz • značajna negativna korelacija: broj stanovnika iznad 65 godina, broj stanovnika ispod 15 godina, ukupni dug i uvoz * zavisna varijabla: BDP p.c. ** BDP p.c. manji od 1 000 USD-a
Empirijski dio • multipla linearna korelacija * – nerazvijene zemlje ** • značajna pozitivna korelacija: Human Development Index, izvoz, broj stanovnika iznad 65 godina i broj olimpijskih medalja prema BDP-u • značajna negativna korelacija: uvoz, broj stanovnika ispod 15 godina, urbano stanovništvo, stopa inflacije i broj stanovnika * zavisna varijabla: BDP p.c. ** BDP p.c. od 1 000 do 5 000 USD-a
Empirijski dio • multipla linearna korelacija * – razvijene zemlje ** • značajna pozitivna korelacija: Human Development Index, broj olimpijskih medalja prema BDP-u, ulaganje u zdravstvo i kombinirani srazmjer za primarno, sekundarno i tercijarno školstvo • značajna negativna korelacija: urbano stanovništvo * zavisna varijabla: BDP p.c. ** BDP p.c. od 5 000 do 20 000 USD-a
Empirijski dio • multipla linearna korelacija * – visoko razvijene zemlje ** • značajna pozitivna korelacija: Human Development Index, broj stanovnika ispod 15 godina, ulaganje u istraživanje i razvoj, broj stanovnika iznad 65 godina, urbano stanovništvo i broj istraživača • značajna negativna korelacija: stopa inflacije, broj stanovnika * zavisna varijabla: BDP p.c. ** BDP p.c. veći od 20 000 USD-a
Empirijski diomultipla linearna korelacija – analiza promjena utjecaja varijabli na BDP p.c. s obzirom na različiti stupanj razvijenosti
Empirijski diomultipla linearna korelacija – analiza promjena utjecaja varijabli na BDP p.c. s obzirom na različiti stupanj razvijenosti
Empirijski diomultipla linearna korelacija – analiza promjena utjecaja varijabli na BDP p.c. s obzirom na različiti stupanj razvijenosti
Empirijski dio • linearna i multipla linearna korelacija – moralni i intelektualni kapital • značajna pozitivna linearna korelacija: moralni kapital (0.7) • pozitivna linearna korelacija: intelektualni kapital (0.5) • pozitivna linearna korelacija između moralnog i intelektualnog kapitala (0.31) • pozitivna multipla linearna korelacija: koeficijent moralnog kapitala dvostruko veći od koeficijenta intelektualnog kapitala • Jednadžba razvitka: a > b
Empirijski dio • linearna i multipla linearna korelacija – ljudski i fizički kapital • značajna pozitivna linearna korelacija: fizički kapital (0.81) • pozitivna linearna korelacija: ljudski kapital (0.6) • pozitivna multipla linearna korelacija: koeficijent ljudskog kapitala 7,5 puta veći od koeficijenta fizičkog kapitala • Grafikon ulaganja u ljudski i fizički kapital – veće stope povrata od ulaganja u ljudski kapital prema stopama povrata od ulaganja u fizički kapital
Dokazane hipoteze istraživanja • Razlika u stupnju razvijenosti između zemalja svijeta je u manjoj mjeri rezultat prirodnih prednosti i bogastava, a u većoj mjeri strateškog ulaganja i razvoja ljudskih i fizičkih resursa. • Ulaganje i razvoj ljudskih resursa učinkovitije je i ima veće stope povrata od ulaganja u fizički kapital, a zemlje koje primjenjuju takav oblik strateškog razvoja u mnogo kraćem vremenskom razdoblju postižu značajan razvojni pomak. • Razvoj ljudskih resursa te ulaganje u podizanje razine motivacije, znanja i obrazovanja te timskog rada u mnogo je većoj pozitivnoj korelaciji sa stupnjem razvijenosti zemalja svijeta od varijabli vezanih za materijalnu imovinu. • Očekivani stupanj razvijenosti zemalja svijeta u pravilu je niži od ostvarenog, s obzirom na stanje ljudskog i fizičkog kapitala po pojedinim zemljama. • S obzirom na postojeće resurse s kojima Republika Hrvatska raspolaže, moguće je racionalnije korištenje razvojnih resursa kroz ostvarivanje boljih financijskih rezultata.
Ostvareni znanstveni doprinos 1. Prikaz dosadašnjih teorijskih znanja i empirijskih istraživanja odnosa između različitih ekonomskih varijabli i stupnja razvijenosti zemalja svijeta. 2. Prikaz dosadašnjih teorijskih znanja i empirijskih istraživanja o ulaganju u ljudske resurse te utjecaja ulaganja u ljude na životni standard zemalja svijeta. 3. Analiza i prikaz teoretskih znanja o utjecaju motivacije, intelektualnog kapitala, znanja i timskog rada na razvoj pojedinca i društva. 4. Analiza stanja ljudskih resursa po zemljama svijeta. 5. Empirijsko istraživanje provedeno na uzorku 177 zemalja svijeta značajan je doprinos aktualnoj akademskoj raspravi o učinkovitosti strateškog ulaganja u ljudski kapital. 6. Doprinos bazi znanja kreatorima lokalne i državne politike u Republici Hrvatskoj u pogledu njenog promicanja u društvo znanja.
“Analiza utjecaja ljudskog kapitala na stupanj razvijenosti zemalja svijeta” doktorska disertacija