SVETSKA PRIVREDA I ME ĐUNARODNA TRGOVINA

1. SVETSKA PRIVREDA I MEĐUNARODNA TRGOVINA

2. Klasifikacija zemalja prema stepenu razvijenosti U vreme trajanja „hladnog rata“ Ujedinjene nacijesve zemlje klasifikuju u četiri grupe: • zemlje „prvog sveta“, • zemlje „drugog sveta“, • zemlje „trećeg sveta“ • zemlje „četvrtog sveta“ Svetska banka klasifikuje zemlje prema dohotku po stanovniku na: • zemlje sa niskim dohotkom • zemlje sa nižim srednjim dohotkom • zemlje sa višim srednjim dohotkom • zemlje sa visokim dohotkom

3. Međunarodni monetarni fond zemlje razvrstava na: • Napredne ekonomije ( advanced economies) • Ekonomije u nastajanju i razvoju (emerging and developing economies) Zemlje u razvoju: srednji nivo BDP per capita, relativno visoke stope privrednog rasta, ubrzani razvoj industrije, smanjenje udela poljoprivrede u privrednoj strukturi U zemlje u razvoju, između ostalih, spadaju i: • Najnerazvijenije • Zemlje izvoznice nafte – OPEC (Venecuela, Ekvador, Iran, Irak, Kuvajt, Libija, Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati... )

4. Osnovna karakteristika savremene svetske privrede jeste postojanje razlika u razvijenosti • 60% svetskog proizvoda stvara se u razvijenim zemljama • 35% svetskog proizvoda stvara se u zemljama u razvoju • 5% svetskog proizvoda stvara se u zemljama u tranziciji

5. U 2013. godini, prosečan BDP per capita u zemljama u razvoju je iznosio oko 3.000 dolara, u zemljama u tranziciji oko 6.000 dolara, a u razvijenim zemljama preko 40.000 dolara. • Rast putem izvoza • Učešće u svetskoj trgovini u 2013. godini • Zemlje u razvoju oko 40% • Zemlje u tranziciji oko 5% • Razvijene zemlje oko 55%

6. Blag porast učešća zemalja u razvoju na račun pada učešća razvijenih zemalja u ukupnoj svetskoj trgovini

7. 75% izvoza razvijenih zemalja ide ka drugim razvijenim zemljama • Lošija robna struktura izvoza zemalja u razvoju • Oko 70% svetskog robnog izvoza ostvaruju razvijenezemlje

8. U 2013. godini, učešće zemalja u razvoju u prilivu SDI iznosilo je nešto preko 50%, učešće razvijenih zemalja oko 40%, a tranzicionih 7%. • Velika osetljivost međunarodnih investicionih tokova na događanja u svetskoj privredi • Otvorenost razvijenih zemalja je manja od otvorenosti zemalja u razvoju

9. Globalizacija svetske privrede • Rast međuzavisnosti nacionalnih ekonomija • Rušenje barijera u međunarodnim odnosima • Tri talasa globalizacije • Prvi talas: geografska otkrića • Drugi talas: industrijska revolucija • Treći talas: završetak hladnog rata i informatička revolucija • Globalno tržište i globalni proizvod • Politička, pravna, tehnička i ekonomska poluga globalizacije

10. Teorijska podloga: klasična teorija međunarodne trgovine (liberalizam) • Nosioci globalizacije: multinacionalne kompanije • Razlika sadašnje faze globalizacije u odnosu na prošlost • Dominacija SAD • Prednosti (visok razvoj svetske privrede, intenzivan razvoj međunarodne ekonomske saradnje, puna sloboda komunikacija, kretanja ljudi...) • Mane (produbljivanje jaza u razvijenosti, upravljanje svetom od strane manjeg broja zemalja...)

11. Razlika između zatvorene i otvorene privrede Zatvorena privreda (autarkija) Y = C + I+ G

12. Otvorena privreda Y = C + I +G +X – M Y = E + X – M Y – E = X - M

13. Kvantitativni pokazatelji položaja zemlje u svetskoj trgovini • Spoljnotrgovinski koeficijenti • Geografska struktura izvoza i uvoza • Robna struktura izvoza i uvoza • Indeks globalne konkurentnosti

14. Spoljnotrgovinski koeficijenti • Koeficijent zavisnosti zemlje od izvoza (sklonost izvozu): X/Y • Koeficijent zavisnosti zemlje od uvoza (sklonost uvozu): M/Y • Koeficijent pokrivenosti uvoza izvozom: X/M • Spoljnotrgovinski koeficijent (koeficijent otvorenosti ekonomije): (X+M)/Y

15. Po pravilu otvorenost ekonomije opada sa porastom veličine ekonomije • Po pravilu otvorenost ekonomije raste sa rastom razvijenosti ekonomije

16. Geografska i robna struktura izvoza i uvoza • Koeficijent geografske strukture izvoza i uvoza: pokazuje važnost određenog tržišta za nacionalnu ekonomiju, kao i važnost nacionalne ekonomije za tog spoljnotrgovinskog partnera • Koeficijent geografske strukture izvoza % učešće izvoza zemlje A u zemlju B u ukupnom izvozu zemlje A % učešće uvoza zemlje B iz zemlje A u ukupnom uvozu zemlje B • Koeficijent geografske strukture uvoza % učešće uvoza zemlje A iz zemlje B u ukupnom uvozu zemlje A % učešće izvoza zemlje B u zemlju A u ukupnom izvozu zemlje B

17. Koeficijent robne strukture izvoza i uvoza utvrđuje važnost izvoza (uvoza) neke robe za nacionalni i ukupan svetski izvoz (uvoz) % učešće izvoza robe X u ukupnom izvozu zemlje A % učešće izvoza robe X u ukupnom svetskom izvozu

18. Indeks globalne konkurentnosti • Zasnovan je na teoriji konkurentskih prednosti • Razlika između komparativnih i konkurentskih prednosti: • komparativneprednosti se odnosenazemlju, a konkurentskenaproizvod, • komparativne prednosti se odnose na jednu ili nekoliko karakteristika zemlje dok konkurentske uključuju sve faktore koji jedan proizvod čine poželjnim na svetskom tržištu, • komparativne prednosti mogu da postoje, a da ne budu iskorišćene, dok su konkurentske prednosti pretočene u proizvod.

19. Prvi put ovaj indeks je korišćen 2004. godine, na svetskom ekonomskom forumu u Davosu • Porter: Konkurentnost privrede (makro konkurentnost) izvedena je iz konkurentnosti preduzeća (mikro konkurentnost)

20. Faktori konkurentnosti nacionalne ekonomije: • institucije, • infrastruktura • makroekonomija • zdravljei osnovnoobrazovanje • višeobrazovanje i obuka • tržišnaefikasnost • tehnološkaopremljenost • razvijenostposlovanja • inovacije.