110 likes | 301 Views
Dr. sc. Davor Pauković. Hrvatsko novinarstvo u socijalističkoj Jugoslaviji. Sveučilište u Dubrovniku Kolegij: Povijest novinarstva Dubrovnik, 14. 11. 2012. Socijalistička Jugoslavija. Nakon završetka rata uslijedilo je prebacivanje antifašističkog tiska u Zagreb
E N D
Dr. sc. Davor Pauković Hrvatsko novinarstvo u socijalističkoj Jugoslaviji Sveučilište u Dubrovniku Kolegij: Povijest novinarstva Dubrovnik, 14. 11. 2012.
Socijalistička Jugoslavija • Nakon završetka rata uslijedilo je prebacivanje antifašističkog tiska u Zagreb • Prvi medij koji se oglasio bio je Radio Zagreb 8. svibnja: “Ovdje Radio Zagreb. Pozor, pozor! Nakon četiri godine fašističke strahovlade, glavni grad Hrvatske oslobođen je.” • Šutnja o Bleiburgu i Križnom putu • Obračun s narodnim neprijateljem – nije došlo do obnove ni jednog poznatog predratnog građanskog lista • Od 12. svibnja u Zagrebu izlazi prvi poslijeratni dnevnik Vjesnik • Radio u nadležnosti Federacije
Socijalistička Jugoslavija • Slobodna Dalmacija, prvi broj nakon preseljenja s Visa u Split izlazi 1. studenog 1944. godine – od kraja 1945. izlazi svaki dan osim ponedjeljkom – oko 10 000 primjeraka – propagiranje partijske politike s naglaskom dalmatinskih tema – list podržavao otpor Staljinu • Glas Istre – prvi broj u oslobođenoj Istri izlazi u Poreču 6. svibnja 1945., već slijedeći broj izlazi u Puli – od 15. veljače 1946. dnevnik (Rijeka) – od 1947. tjednik (Pula) • Nakon mirovnog ugovora u Parizu 1947. pokreće se Riječki list • Glas Slavonije, jedini dnevni list koji izlazi u Slavoniji – posebnost je bila u tome što je više pažnje posvećivano problemima poljoprivrede i sela
Socijalistička Jugoslavija • Narodni list – jedini novi dnevnik koji se pojavio nakon rata – naglasak na lokalnim zagrebačkim temama • Društvo novinara Hrvatske – 1960. – 7 dnevnih listova naklada 300 000 primjeraka, tjednici 600 000, radio 350 000 pretplatnika, TV 6000 • Kontrola i kreiranje javnog mnijenja – agitpropi Đilas na 5. kongresu KPJ izvještaj: borba protiv bezidejne informiranosti, senzacionalno informativnih tendencija, borba protiv malograđanštine dvije etape, prije i poslije rezolucije Informbiroa • Represivni sustav – OZNA novinari na udaru novinari iz NDH; novinari i urednici građanskih listova povezani s HSS-om nakon rata; oni koji su nastradali u okviru obračuna s Hebrangom i Informbiroom; liberalni novinari u redakciji Naprijeda
Socijalistička Jugoslavija • Prvi Zakon o štampi 27. kolovoza 1945. • List građanske oporbe: Narodni glas čovječnosti, pravice i slobode – 20 listopada 1945. - 50 tisuća primjeraka, tiskano dva puta kritika režima, poziv na bojkot neslobodnih izbora zabrana prodaje prvog broja drugi broj nije tiskan represija prema oporbenim novinarima • Novinarstvo kao transmisija partije • Onemogućavanje vjerskog tiska – suđenje Stepincu • Novinari žrtve rata i poratnog sukoba ideologija žrtve boljševizacije, Ilija Jakovljević, Božidar Magovac, ... • Dnevnik Vjesnik – jezgra iz koje nastaje najveće hrvatsko novinsko poduzeće “Narodna štampa”
Socijalistička Jugoslavija • Naprijed – tjednik KPH – od svibnja 1945.- velika propagandna uloga, ali i stanovita kritika određenih aspekata režima, primjerice UDB-a otvoreni sukob s partijskim vrhom, likvidacija lista početkom 1954. godine • 9. kolovoza – IFN – Ilustrirane fiskulturne novine Narodni sport od 1962. Sportske novosti • Značajan razvoj omladinskih i studentskih listova u prvim godinama nakon rata izvorište mnogih talentiranih novinara • Hrvatsko izdanje Borbe izlazi u Zagrebu od ožujka 1948. godine
Socijalistička Jugoslavija • Naklade listova 1948. godine: Vjesnik 55 687; Narodni list 36 114; Slobodna Dalmacija 12 832; Glas Slavonije 15 055, ... • Liberalizacija nakon 6. kongresa KPJ u Zagrebu u studenom 1952. godine popuštanje partijske stege nad novinstvom porast kvalitete • Novi urednik Vjesnika od studenog 1950. Frane Barbieri 1952. počinje izlaziti Vjesnik u srijedu – tjednik, novi tip novina, povijesne, kulturne i znanstvene teme, korištenje izvora iz zapadnog svijeta nije opterećen partijskom politikom kao dnevni listovi ubrzo postaje vrlo popularan, naklada 250 000 1954. godine • Od 1953. glavni urednik VUS-a je Fadil Hadžić – informativni tjednik
Socijalistička Jugoslavija • Đilasov liberalizam i odgovor reakcionara 1954. – osuđen za višegodišnju zatvorsku kaznu represija protiv intelektualaca, novinara i političara za koje je ocjenjeno da su podržavali Đilasove liberalne ideje • Najteže posljedice za tjednik Naprijed koji se pokušao osamostaliti od Partije sve veća javna kritika raznih partijskih organizacija posljednji broj u siječnju 1954. • Radio Zagreb • Počeci televizije – 1956. emitirana prva TV emisija putem odašiljača na Sljemenu redovito eksperimentalno prikazivane počinje 1958. – prvih 10 godina pod saveznim nadzorom
Socijalistička Jugoslavija • Dnevnik Vjesnik – od 1955. glavni urednik Božidar Novak – povoljnije razdoblje na novinarstvo nakon normalizacije s SSSR-om – povećanje naklade – 1960. 101 000 dnevno – preseljenje i u novi prostor iste godine novi izgled dnevnika • Spajanjem Narodnog lista i Večernjeg vjesnika 1959. nastaje novi dnevnik Večernji list – usmjerenje: brz, informativan, primamljiv i zanimljiv rast naklade, 1961. 62 809 primjeraka • Ostala izdanja Vjesnikove kuće: Kerempuh – humorističko- satirički list; Plavi vjesnik ;Svijet; Globus; Arena
Socijalistička Jugoslavija • Početak šezdesetih, nove političke okolnosti, sve veći zahtjevi za decentralizacijom – ojačati položaj medija u Hrvatskoj u odnosu na Beograd • Republički koncept novinarstva • 1962. izlazi Povijest novinstva Hrvatske 1771-1939. Josipa Horvata • Novi Ustav 1963. • Razvoj radija u šezdesetima, sve veći broj pretplatnika i sve kvalitetniji i sadržajniji program; TV Zagreb, zajednički jugoslavenski Dnevnik koji prati oko 60% gledatelja • 1966. godine pad Aleksandra Rankovića zamah liberalizacije i decentralizacije
Socijalistička Jugoslavija • 1967.- Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskoga književnog jezika • Popuštanje pritiska i kontrole nad novinarstvom nakon pada Rankovića tražen nastavak akcije koja se neće zaustaviti samo na malom broju istaknutih ljudi unutar UDB-e • Demokratizacija i liberalizacija prelaze okvire koje je Tito i savezni partijski vrh izvorno priželjkivao novi duh vremena koji će rezultirati “Hrvatskim proljećem”