Europski modeli socijalne države i siromaštvo – implikacije za Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu

1. Konferencija: ‘Socijalni rad i borba protiv siromaštva i socijalne isključenosti – profesionalna usmjerenost zaštiti i promicanju ljudskih prava’ 20-23.listopada, 2010 Mostar, Bosna i Hercegovina Europski modeli socijalne države i siromaštvo – implikacije za Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu Doc.dr.sc Zdenko Babić Studijski centar socijalnog rada, Zagreb Mail: zbabic@pravo.hr

2. EUROPSKI MODEL SOCIJALNE DRŽAVE • Ne postoji jedinstven europski model socijalne države • Socijalna politika i politika zapošljavanja su dominantno u ‘ingerenciji’ zemalja članica • EU preko EC i ESFa podupire (savjetodavno i financijski ) napore koje čine zemlje članice u području socijalne zaštite, borbe protiv siromaštva i soc.isključenosti te politika zapošljavanja • EC koordinira aktivnosti oko def. sustava zajedničkih ciljeva, zajedničkih indikatora ( u nekoliko područja od politike zapošljavanje do politika borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti) te obveza pripreme godišnjih izvješća o napretku u području socijalne zaštite i socijalnog uključivanja. Zemlje kandidati u suradnji s EC pripremaju izvješća o politikama soc. uključivanja i zapošljavanja JIM i JAP • OMC – the Open Method of Coordination

3. EUROPSKI MODEL SOCIJALNE DRŽAVE • Tako putem OMC EUa koordinira aktivnostima zemalja članica u borbi protiv siromaštva, socijalne isključenosti te reformi sustava soc.zaštite temeljem zajedničkog iskustva (kojeg stječu) sudjelujući u OMC_u. • Soc. Pol - područje na ‘čije usklađivanje’ se primjenjuje ‘meki’ pristup i zato su velike razlike u EU kontekstu u ovom području od razine siromaštva do režima socijalno-društvenih odnosa • odnosno različitog funkcioniranja modela socijalne države u pojedinim zemljama članicama.

4. TIPOLOGIJA SOCIJALNIH DRŽAVA • Tri (temeljna) tipa prema (Esping – Andersen) zapadne socijalne države: liberalni, konzervativni, socijaldemokratski • U literaturi se još u europskom kontekstu govori o južno-europskom modelu socijalne države te (priključenjem novih članica-bivših soc.zemalja) i postsocijalističkom modelu socijalne države (Deacon, Lendvai)

5. KONZERVATIVNA SOCIJALNA DRŽAVA kontinentalna Europa • Financiranje: doprinosi zaposlenih, u manjoj mjeri porezi • Neovisni fondovi socijalnog osiguranja- kojima se upravlja na tripartitnoj osnovi, naknade ovise o uplaćenim doprinosima-naglasak na ‘održavanju statusa’ • Model ‘muškog hranitelja’- izdašnije naknade i dulje trajanje rodiljnog dopusta za majke • Za siromašne građane država osigurava socijalnu pomoć • Posljednjih godina promjene ( Njemačka) idu u smjeru smanjivanja naglaska na financiranju doprinosima-(preporuča se i država poreznim olakšicama stimulira štednju u privatnim mirovinskim fondovima(liberalni), mjere aktivacije, omekšava se model muškog hranitelja • No, i dalje Bismarkova konstrukcija ostaje dominantna razlikovna komponenta u odnosu na ostala dva modela

6. SKANDINAVSKA (SOCIJALDEMOKRATSKA) SOCIJALNA DRŽAVA • Obuhvat: svi građani bez obzira na zaposlenost (načelo socijalnog “građanstva”) • Zemlje: Švedska, Finska i Danska • Financiranje: porezi, u manjoj mjeri doprinosi • Prevladava načelo univerzalizma • Razvijene javne socijalne usluge, posebno zdravstvo, obrazovanje i usluge za djecu i obitelj • Naglasak na aktivne politike zapošljavanja, cjeloživotno obrazovanje i uključivanja pripadnika marginalnih skupina

7. LIBERALNA SOCIJALNA DRŽAVA • U prvom planu uloga tržišta, naglasak na samo-pomoći; • država manje intervenira u raspodjeli nacionalnog dohotka • Zemlje: SAD i anglosaksonske države • Socijalno osiguranje pretežno preko kompanija, a državno je manje zastupljeno (prvenstveno za državne službenike); • Zdravstvo većim dijelom privatno organizirano /reforme u Americi • Država posebnim mjerama javne pomoći pomaže onima koji su najviše socijalno ugroženi • Socijalna je pomoć uvjetovana aktivnim traženjem posla i strogim procedurama provjere

8. POSTSOCIJALISTIČKE SOCIJALNE DRŽAVE • Neoliberalna i minimalistička socijalna država (Baltičke zemlje, Rumunjska i Bugarska) – ključni utjecaji MMFa i Svjetske banke u prvoj fazi tranzicije na Baltičke zemlje • niska razina razvijenosti je glavna determinanta ‘minimalističke’ socijalne države u Bugarskoj i Rumunjskoj • Grupa srednjeuropshih postsocijalističkih država (Slovenija, Češka, Mađarska , Poljska i Slovačka) – prevladava režim Bismarkove (konzervativne) socijalne države sa elementima liberalnog režima soc.države (djelomična privatizacija mirovinskih sustava, zdravstvenog sustava, means-tested režim soc.pomoći)

9. STOPE RIZIKA OD SIROMAŠTVA U IZABRANIM EUROPSKIM ZEMLJAMA

10. EUROPSKI MODELI SOCIJALNE DRŽAVE I SIROMAŠTVO • Podaci prikazani u prethodnoj tablici ukazuju na vezu između modela socijalno-gospodarskih odnosa koji se u društvu primjenjuju i razine siromaštva te dodatno ukazuju i na velike razlike u stopama siromaštva među zemljama od 10% do 26% (Latvija) • Razlike se pojačavaju ako se uđe dublje u same indikatore • Prema podacima Eurostata za 2008. linija siromaštva za kućanstvo s jednom odraslom osobom u Švedskoj iznosila je 1000 eura, u Austriji 950, dok je u Rumunjskoj bila 100 eura, u BiH oko 150 Eura a u Hrvatskoj oko 280 eura raspoloživog dohotka mjesečno. • Ilustracija dovoljno jasno ukazuje na svu dramatiku razlika europskog ‘socijalnog modela’ u svakodnevnom životu građana zemalja članica.

11. EUROPSKI MODELI SOCIJALNE DRŽAVE –IMPLIKACIJE ZA HRVATSKU I BIH • Iz navedenog se jasno nameće nekoliko zaključaka • Socijalna politika a time i režim socijalno gospodarskih odnosa koji se izgrađuju u Hrvatskoj i BiH su dominantno pod utjecajem nacionalnih vlasti • Stoga je velika odgovornost na nositeljima vlasti (političke i ekonomske) za izgradnju modela gospodarsko-socijalnih odnosa u skladu sa temeljnim vrijednostima društva kako onog u HR tako i onog u BiHa. • Iz iznesenog jasno proizlazi da sam model gospodarsko-socijalnih odnosa koji se primjenjuje u društvu/ utječe na razinu ekonomske i socijalne deprivacije/zadovoljstva članova društva.

12. EUROPSKI MODELI SOCIJALNE DRŽAVE –IMPLIKACIJE ZA HRVATSKU I BIH • Oko samog modela i vrijednosti socijalne države koje treba ‘štiti’ i izgrađivati važno je postići konsenzus političkih stranaka i nositelja političke i ekonomske moći ( a ne ih mijenjati sa svakom promjenom vlasti), • Važno je kontinuirano provoditi istraživanja o održivosti, socijalnoj pravednosti i učinkovitosti izabranog modela i socijalnih programa koji iz njega proizlaze • Temeljno pitanje na koje treba tražiti odgovor je u kojoj mjeri država (HR i BiH) udovoljava svojoj obvezi ‘socijalne države’ s obzirom na aktualni razvojni trenutak • Tj. da li je ta socijalnost ‘socijalne države’ u srazmjeru s ekonomskim potencijalima i može li pridonijeti njihovom razvoju pravilnom optimalizacijom (produktivnih ) i zaštitnih socijalnih programa

13. Hvala na pažnji!