• 180 likes • 352 Views
Republika Hrvatska Ministarstvo socijalne politike i mladih. Projekt funkcionalne analize ustanova socijalne skrbi. Zagreb, 13. lipnja 2012. Zašto projekt funkcionalne analize ustanova socijalne skrbi?.
E N D
Republika Hrvatska Ministarstvo socijalne politike i mladih Projekt funkcionalne analize ustanova socijalne skrbi Zagreb, 13. lipnja 2012.
Zašto projekt funkcionalne analize ustanova socijalne skrbi? • MSPM kroz zacrtane planove reforme sustava socijalne skrbi (Strateški plan Ministarstva, Plan deinstitucionalizacije i transformacije domova socijalne skrbi) trebaodraditi niz aktivnosti. • Deinstitucionalizacija nameće razvoj novih aktivnosti i procesa unutar ustanova (npr. senzibilizacija, aktivnosti prevencije institucionalizacije i sl.) koje bi sustav trebao prepoznati, te ostati fleksibilan za njihovu implementaciju.
Zašto projekt funkcionalne analize ustanova socijalne skrbi? - 1 • Promjene nisu pratile i promjene u znanjima i vještinama ljudi, te usklađenosti sa stvarnim potrebama broja kadrova. • Ne postoji analitička osnova prema kojoj se mogu identificirati neučinkovitosti i nedostaci u sustavu, ako isti postoje. Stoga je zaključeno da je potrebno: • provesti vanjsko vrednovanje – normiranje poslovnih procesa radnika ustanova socijalne skrbi • utvrditi potrebe za edukacijama za stručne radnike za određene vrste poslova u ustanovama socijalne skrbi
Ugovor Ugovor o suradnji između UNDP-a i MZSS-a potpisan je u lipnju 2011. godine, a u svibnju 2012. godine MSPM je potpisao Dodatak Ugovoru • početak Projekta: 15. srpnja 2011. godine • završetak Projekta: 30. rujna 2012. godine
Projekt funkcionalne analize ustanova socijalne skrbi • Projekt provode Ministarstvo socijalne politike i mladih u suradnji s Programom ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) u cilju: • poboljšanja učinkovitosti sustava • provođenja potrebnih reformi • Projekt obuhvaća analizu s gledišta: • ciljeva socijalne politike • organizacijske učinkovitosti i • troškovne efikasnosti
Projekt funkcionalne analize ustanova socijalne skrbi - I Aktivnosti su usmjerene na: • analizutroškova predviđenih za funkcioniranje sustava • analizu funkcija koje obavlja Uprava za socijalnu politiku i podršku obitelji i Uprava za odrasle osobe i osobe s invaliditetom putem svojih ustanova: centara za socijalnu skrb i domova socijalne skrbi • analizu svrsishodnosti funkcija i poslovnih procesa centara za socijalnu skrb i domovasocijalne skrbi • usklađenost funkcija i poslovnih procesa s novim zakonom i novim strateškim dokumentima • procjenusvrsishodnosti funkcija s ishodima za korisnike • procjenu potreba za edukacijama zaposlenika ustanova za obavljanje određene vrste poslova
Rezultati Rezultati analize iskoristit će se za: • unapređivanje kvalitete usluga • upravljanje • poboljšanje rada u svrhuzadovoljstva korisnika i zaposlenika i • racionalnije i kvalitetnije upotrebe resursa u ustanovama socijalne skrbi
Konzultantski tim • Domagoj Račić, voditelj tima za provedbu projekta i stručnjak za analizu proračuna • Nives Radeljić, članica tima za provedbu projekta i stručnjakinja za socijalnu politiku • Emir Džanić, član tima za provedbu projekta i stručnjak za organizacijsku analizu • Jasmina Papa, predstavnik UNDP-a
Ustanove koje su uključene u projekt Ustanove socijalne skrbi - centri za socijalnu skrb i domovi socijalne skrbi, odabrane su po određenom kriteriju: • domovi socijalne skrbi izabrani su prema vrsti korisnika o kojima skrbe: • Centar za odgoj i obrazovanje Dubrava • Centar za odgoj i obrazovanje Vinko Bek • Centar za odgoj i obrazovanje Slava Raškaj • Centar za rehabilitaciju Zagreb • Centar za odgoj i obrazovanje Zadar • Dom za psihički bolesne odrasle osobe Lobor grad • Dom za djecu Zagreb – Nazorova
Ustanove koje su uključene u projekt - I • centri za socijalnu skrb izabrani su ovisno o svojim karakteristikama i različitostima (zemljopisna obilježja, broj i struktura korisnika, veličina i dr.): • Grad Zagreb: - ured zajedničkih poslova i Ured Dubrava • Čakovec s podružnicama • Gospić • Korčula • Osijek • Rovinj
Način rada Rad se organizira kroz analizu dokumenata (zakoni, strategije, proračun), te terenski posjet ustanovama • Cilj posjeta ustanovama je: • stjecanje uvida u sadržaj rada centara i domova • analiza postojeće prakse i utjecaja reforme na praksu • analiza vođenja slučaja, rada s korisnicima i radnog procesa • analiza proračuna, te • priprema nalazai preporuka: djelatnost, kapaciteti, suradnja s drugim dionicima, financiranje i financijska projekcija
Poslovni procesi koji se prate Centri za socijalnu skrb: • Proces rada prednjeg ureda • Proces pomoći za uzdržavanje • Proces pomoći i njege u kući • Proces nadzora nad izvršavanjem roditeljske skrbi • Proces samoocjenjivanja i kontinuiranog unapređenja kvalitete Procesi u domovima: analiziraju se aktivnosti unutar 3-5 procesa po ustanovi
Do sada su obavljene posjete sljedećim ustanovama: • CSS Zagreb, Čakovec, Osijek, Gospić, Rovinj, Zadar, Korčula • Domovi: Dubrava, Nazorova, Vinko Bek, CR Zagreb • Potrebno još obići: • Centar Slava Raškaj i Dom Lobor Grad
Na kojim je područjima uočen prostor za potrebna unapređenja? • osposobljavanje za proces deinstitucionalizacije; • unapređivanje znanja dionika u procesu o planiranju i procesima transformacije; • dobro se prepoznaju potrebe i mogućnosti razvoja novih programa, ali treba unaprijediti znanje kako napraviti promjenu; • osiguravanje odgovarajućih informacija o postojećim i potrebnim programima u zajednici • ravnomjeran i jasan razvoj udomiteljstva, razvoj drugih usluga na lokalnoj razini koje bi trebale podržati proces deinstitucionalizacije
Preporuke: • Uključiti stručne kadrove u radne skupine za izradu strategija na svim razinama, predlaganje zakona i pravilnika, izradu socijalnih planova i projekcija potreba razvitka usluga, kao i u razvijanje novih projekata. • Uspostaviti praksu dobre pripreme dionika i primjene odgovarajuće metodologije za uvođenje novina i upravljanje promjenama. • Nastaviti s deinstitucionalizacijom i transformacijom ustanova uz stručnu podršku i metodološki osmišljeno upravljanje promjenama • Riješiti probleme koji se u praksi uočavaju u koordinaciji i suradnji dionika unutar sustava socijalne skrbi. • Pratiti promjene vrste i sadržaja usluga koje se uspostavljaju u procesu transformacije ustanova i organizacije CSS. • Analizirati procedure i troškove kako bi se racionalnim trošenjem postojećih sredstava podigla kvaliteta usluga i pribavljala nova sredstva; • uključiti županijske ili lokalne vlasti u sufinanciranje i zajedničko pribavljanje potrebnih sredstava (akcije u zajednici, partnerski projekti).