TEHNIKE ISPITIVANJA do 139

1. TEHNIKE ISPITIVANJAdo 139 Prof.dr.Slavo Kukić

2. Vrste tehnika prikupljanja empirijskih podataka • Promatranje, • Klasifikacija i mjerenje, • Eksperiment, • Analiza sadržaja • Tehnike ispitivanja,

3. Oblici tehnika ispitivanja • prikupljanje podataka pomoću anketnog upitnika, • skaliranje • testiranje

4. PRIKUPLJANJE PODATAKA POMOĆU UPITNIKA • Dvije zasebne tehnike • anketa • Intervju • I jedna i druga = prikupljanje podataka o stavovima i mišljenjima, koje se uz pomoć upitnika provodi na reprezentativnom uzorku

5. Anketa • Pojam= pismeno prikupljanje podataka o stavovima i mišljenjima, koje se uz pomoć upitnika provodi na reprezentativnom uzorku

6. Povijest primjene ankete = jedna od najstarijih tehnike prikupljanja podataka. • Mogućnost = pri popisu stanovništva u Mojsijevo doba • Za potrebe oporezivanja korištena u Starom Rimu • Intenzivnije se u XIX stoljeću u Engleskoj i SAD

7. U formi današnje ankete = početkom XX. stoljeća • Prva = 1916. godine u SAD radi utvrđivanja predizbornog raspoloženje birača • U prvima = velika odstupanja i pogreške u rezultatima • Razlog = prigodni uzorci i izostajanje reprezentativnosti • Posljedica = netolerirajuće pogreške u dobivenim rezultatima • Otklanjanje te vrste pogreški pojavom Georgea Galupa sredinom tridesetih godina XX. stoljeća • započinje s političkim i znanstvenim anketama

8. Nastavak razvoja nakon Drugog svjetskog rata • 1948. godine = formirano Američko udruženje za istraživanje javnog mnijenja, • 1950. godine = formirano Evropsko udruženje za istraživanje javnog mnijenja i tržišta • Tijekom sedamdesetih i osamdesetih godina XX. stoljeća, uvođenjem telefonskog anketiranja, napravljen je novi pomak u tehnologiji provođenja ankete, • Uvođenjem u upotrebu kompjuterske tehnologije = pomak u razvoju pojedinih faza anketnoga istraživanja

9. Anketa= pismeno prikupljanje podataka o stavovima i mišljenjima, koje se uz pomoć upitnika provodi na reprezentativnom uzorku. • dvije bitne značajke ankete: • a) podaci se prikupljaju pismenim putem uz pomoć upitnika, • b) za prikupljanje podataka se koristi uzorak

10. = u vezi s anketom bitna dva pojma • pojamupitnika = tehničko sredstvo, instrument za provođenje ankete, za prikupljanje podataka, a sastoji se od niza pitanja u vezi s predmetom istraživanja na koja se traži odgovor • pojam uzorka = dio ukupne populacije koji se podvrgava anketiranju • mora biti reprezentativan, tj. mora posjedovati sve značajke skupine koju predstavlja

11. Četiri načina realizacije ankete: • Individualni dodir s ispitanikom • Prednosti = ispitanicima se mogu dati i dodatna objašnjenja uz svako pitanje • Slabosti: • mnogo je skuplja • sporija u odnosu na druge forme • nije moguće osigurati apsolutnu anonimnost • prakticira se samo u slučajevima malog uzorka

12. Grupno anketiranje = istodobno anketiranje većeg broja ispitanika • Dobre strane • visok stupanj vjerodostojnosti, • mnogo brže i jeftinije od individualnog • Slabosti u odnosu na individualni kontakt • njime često nije u mogućnosti osigurati reprezentativnost uzorka (sudionici okruglog stola, studenti na predavanju…) • takvi uzorci su selekcionirani i ne mogu poslužiti za uopćavanja

13. Poštanski upitnik = dostavlja se ispitanicima poštom, zajedno s adresiranom omotnicom koju će vratiti istraživaču • Prednosti: • zahtjeva minimum napora i sredstava, • omogućuje širi geografski kontakt s ispitanicima, • njime se može zahvatiti veći uzorak, • omogućuje duže promišljanje o odgovorima, • omogućuje grupnu konzultaciju radi davanja validnijeg odgovora, • jer se njime izbjegava efekt prisutnosti anketara itd

14. Nedostaci: • hoće li ispitanici, kojima je upitnik poslan, isti i ispuniti i vratiti? • hoće li ga popuniti onaj kome je i poslan ili će to za njega uraditi netko drugi? • Upitno čuvanje anonimnosti • korištenje moguće samo ako se pitanja odnose na činjenice koje ne podrazumijevaju potrebu anonimnosti • Ako se odnose na mišljenja i stavove o delikatnim problemima iz sfere političkog, socijalnog ili osobnog života = participanti bi prema sudjelovanju mogli biti krajnje rezervirani, ali i neiskreni u odgovorima

15. Telefonsko anketiranje = nasumičnim ili planiranim okretanjem brojeva telefonskih pretplatnika • najčešće u ispitivanju političkog raspoloženja birača • Dobra strana = najbrži oblik prikupljanja podataka • Loša strana = najnesigurniji oblik anketiranja • Dobiveni podaci veoma diskutabilni, na njih se ne može u potpunosti osloniti

16. Intervju • Intervju = tip ankete • koristi pitanja da bi se došlo do odgovora o predmetu istraživanja • Razlike u odnosu na anketu: • u intervjuu se pitanja postavljaju usmeno, u razgovoru s ispitanikom. • pogodan samo za manje skupine ispitanika • u načelu podrazumijeva odgovor od najmanje jedne rečenice, a obično i od nekoliko njih • To otežava obradu podataka

17. Intervju nije isto što i razgovor = razlike: • Intervju se vodi s određenim ciljem i po točno utvrđenom planu • U intervjuu nema ravnopravnosti osoba koje razgovaraju jer se zna tko je voditelj razgovora, a tko ispitanik • Intervju bitno obilježavaju napetost, rezerviranost, sumnja i bojazan

18. Relevantna posebice dva tipa intervjua: • Standardizirani • Slobodni (nestandardizirani)

19. Standardizirani = unaprijed utvrđena pitanja, i voditelj intervjua ih svakom ispitaniku postavlja istim redom i u istom obliku • Nema odstupanja od unaprijed utvrđenog plana vođenja intervjua.

20. Slobodni (nestandardizirani) = nema unaprijed pripremljenih pitanja. • Voditelj ima samo teme o kojima treba razgovarati, a pitanja slobodno postavlja • Asocira na običan razgovor, • Podaci koji se njime dobiju se smatraju manje pouzdanima

21. Druge podjele intervjua: • Intervju sa zatvorenim pitanjima • strogo utvrđen plan, redoslijed i formulaciju pitanja • Ispitanik, kao u anketi, bira jedan od ponuđenih odgovora • Ponovljeni intervju • za ispitivanje promjena u stavovima i mišljenjima neke skupine • u ispitivanju promjena u raspoloženju biračkog tijela nakon nekog poteza vladajućeg establischmenta, političkih stranaka itd

22. Usmjereni (dubinski) intervju • Odlika = dubina izvještaja i različiti nivoi • Na dnu kontinuuma = opisi koji su na razini razgraničavanja „pozitivnih“ i „negativnih“ odgovora, ili malo iznad toga • Iznad toga = prikazi različitih psiholoških dimenzija i iskustava – uznemirenja, strahova, osjećaja itd. • = dubinsko intervjuiranje teži spoznaji strukture motivacije pojedinca, odgovoru na pitanje: što ga tjera da čini određene stvari?

23. Motivi koji imaju utjecaj na intervju kao tehniku: • Pozitivni motivi: • Ugled institucije koja provodi istraživanje = može potaknuti ispitanika na sudjelovanje u njezinu radu • Znatiželja ispitanika = treba je potaći i na sudjelovanje u intervjuu stimulirati, • Uljudnost i pristojnost onoga tko intervju obavlja = kao motiv za ispitanika, • Spremnost da se dade svoje mišljenje = istaći da se želi dobiti njihovo mišljenje o određenim problemima, • Izravna materijalna stimulacija kao motiv, • Prethodno obavještavanje o dolasku anketara i o svrsi istraživanja

24. Negativni motivi intervjua: • da ispitanik odmah ne vidi cilj i svrhu intervjua, • strah od sudjelovanja u intervjuu zbog eventualnih posljedica, • Strah da se ne ispadne neznalica – zbog neznanja nekih odgovora • Revolt koji mogu izazvati neka pitanja • Dođe li do toga = pitanje preskoči, vrati se naknadno • Zasićenost intervjuima = za kratkom vrijeme više intervjua, • Ometanje u nekom poslu • Izlaz = odgodi intervjua i zakaži drugi termin

25. Prednosti intervjua u odnosu na anketu • Mogućnost uspostavljanja privatne atmosfere • Posljedica = mogućnost da se sazna ponešto što je anketom manje vjerojatno • Mogućnost da se u ispitivanje uključe i nepismeni • Omogućuje istraživaču da procjenjuje govori li mu ispitanik istinu ili ne

26. Nedostaci intervjua u odnosu na anketu: • Poskupljuje ispitivanje = anketar s jednim ispitanikom potroši vremena koliko bi, u grupnom anketiranju, utrošio s pedesetak njih • Intervjuom nije moguće osigurati standardne uvjete jer se obavlja u različitim situacijama i pod vodstvom većeg broja anketara • Intervju relativizira i objektivnost dobivenih podataka • Interakcijski odnos i prisnost s ispitanikom, a može značajno umanjiti objektivnost i znanstvenu upotrebljivost dobivenih podataka

27. Preporuke istraživaču koji koristi intervju: • Intervjuiranje provesti po napisanom planu: • mjesto na kojem će se intervjuiranje obaviti (prostorije koje ispitanicima nisu strane), • vrijeme intervjuiranja, • teme o kojima će se razgovarati, • način bilježenja ili snimanja ispitanikovih odgovora. • Da početak razgovora ispitaniku bude zanimljiv i prijatan • jer od toga može ovisiti i tijek čitava intervjua

28. Ako razgovor o osjetljivim pitanjima = obećati diskreciju • Eliminirati isljedničko i ocjenjivačko ponašanje anketara • Ispitanika treba uvjeriti kako su najbolji iskreni, a ne odgovori koji bi zadovoljili anketara • Ne pokazati da se dobiveni odgovor anketaru sviđa ili ne sviđa • Da je intervju što fleksibilniji, a formulacija i redoslijed unaprijed sastavljenih pitanja prilagođen individualnim osobinama ispitanika i tijeku razgovora

29. Upitnik • Upitnik = instrument za provođenje ankete • niz pitanja u vezi s predmetom istraživanja na koja se traži odgovor • Dvije vrste upitnika • za prikupljanje podataka i činjenica, • za prikupljanje stavova • Često = anketni list ima i jednu i drugu vrstu pitanja

30. Pravljenje anketnog upitnika • Dva dijela upitnika ili anketnog lista • Zaglavlje • Središnji dio upitnika

31. Zaglavlje. • na početku ili na kraju upitnika • Sadrži podatke o ispitaniku • ime (ako anketa nije tajna), • spol, • uzrast, • školska sprema, • nacionalna i vjerska pripadnost, • visina primanja itd.

32. Središnji dio upitnika = dvije kolone: • Lijeva = ispisana pitanja i • Desna = predviđena za upisivanje odgovora • može biti prazna (ako je pitanje s otvorenim odgovorima) • Da su u njoj navedeni odgovori (ako je pitanje s zatvorenim odgovorima)

33. Detalji o kojima se u pravljenju upitnika mora voditi računa • Tko će ispunjavati konkretni upitnik. • kakvo je obrazovanje onih kojima je upitnik namijenjen, • kakve su njihove psihološke značajke, • jesu li opterećeni kakvim predrasudama • Ovisno o tim značajkama različita i terminologija svakog upitnika

34. Izgled upitnika • Je li lijep ili ružan, kratak ili dugačak, pregledan i raznovrstan ili jednoličan • Od toga zavisi i spremnost ispitanika da u anketiranju sudjeluje

35. Je li upitnik prilagođen rječniku ispitanika, • Postoji li ili ne slijed pitanja koji se strogo ima poštovati, • Od koliko je pitanja upitnik sastavljen, • Koji je cilj upitnika – utvrđivanje činjenica i znanja ispitanika ili, eventualno, njihovih vjerovanja, mišljenja i stavova, • Koji tip obrade podataka iz upitnika će biti primijenjen

36. Detalji u vezi s izborom pitanja u upitniku • da se u upitnik uključe samo pitanja koja se neposredno odnose na problem • ne uključivati pitanja na koja se odgovori mogu pribaviti iz nekih drugih izvora • da se s pitanjima koja zadiru u osobni život postupa krajnje obazrivo • uključivati samo pitanja za koja se može pretpostaviti da ih zna većina ispitanika

37. Vrste pitanja u upitniku po njihovu obliku: • Pitanja s otvorenim odgovorom • Zatvorena (pitanja «fiksiranog izbora»)

38. Pitanja s otvorenim odgovorom • ne nude nikakve odgovori = ispitaniku ostavljena potpuna sloboda u kreiranju odgovora • Primjer iz projekta: • 22. Što smatrate kao neposredan razlog zbog kojeg se mladi opijaju? (upisujte na liniju ispod) ______________________________

39. Prednosti otvorenih pitanja: • Lako ih sastaviti • ne usmjeravaju ispitanika na određeni odgovor • Veća je heuristička vrijednost • odgovori mogu dobro poslužiti za sastavljanje zatvorenih pitanja jer upućuju na učestalost određene vrste odgovora • Zbog svega toga ih preporučljivo koristiti u pripremnim fazama procesa istraživanja

40. Slabosti pitanja s otvorenim odgovorom • traže dobru pismenost ispitanika, • malo se dobije odgovora na takva pitanja, • nije moguće postaviti veći broj pitanja, • teža je obrada dobivenih podataka, • ispitanike stavljaju pred teži zadatak, zbog čega mogu djelovati i na njihovu motivaciju da sudjeluju u anketiranju

41. Zatvorena (pitanja «fiksiranog izbora») = nude izvjestan broj odgovora između kojih se treba opredijeliti • Primjer iz projekta: • 10) Koji su razlozi teškog zapošljavanja mladih? • a) Nepostojanje adekvatnih programa zapošljavanja • b) Neusklađenost obrazovnih programa sa potrebama zajednice I tržištem rada • c) Nedovoljna upućenost mladih u mugućnosti zapošljavanja • d) Nešta drugo (navedite što) ______________________

42. Prednost zatvorenih pitanja: • ne traži veću pismenost ispitanika, • veći broj ispitanika daje odgovor, • ispitanici se nalaze pred lakšim zadatkom • može se postaviti veći broj pitanja, • lakše srediti dobivene odgovore, izvršiti njihovu sistematizaciju i klasifikaciju, • veća je verifikacijska vrijednost takvih pitanja

43. Slabosti ili nedostaci zatvorenih pitanja: • teže ih je napraviti, • njima se smanjuje se sloboda odgovaranja, • ograničenost na određeni broj odgovora ispitanika može i pasivizirati • manja je heuristička vrijednost ove vrste pitanja

44. Dvije vrste zatvorenih pitanja • Pitanja s ponuđenim odgovorima nabrajanja. • Broj ponuđenih odgovora može biti i neuobičajeno velik • Npr. = traži se zaokruživanje svega što posjedujete u domaćinstvu. • pri tome je svaki od takvih odgovora zasebno dihotomno pitanje, na koje se odgovara s „da“ – „ne“ ili slično.

45. Primjer pitanja s ponuđenim odgovorima nabrajanja: • 1. U Vašem domaćinstvu posjedujete: • Stroj za pranje veša DA NE • Kupatilo DA NE • Stroj za pranje suđa DA NE • TV aparat DA NE • Skije DA NE • Osobni automobil DA NE

46. Pitanja s ponuđenim odgovorima intenziteta. • u principu se koristi serija od pet intenziteta jer ona najbolje odražava stav ispitanika • ponuđeni intenziteti mogu varirati u jednom ili u dva pravca • A) od nedovoljnog do odličnog • B) od neutralnog do maksimalnog zadovoljstva na jednoj, te do maksimalnog nezadovoljstva na drugoj strani

47. A. Primjer pitanja s ponuđenim odgovorom intenziteta od nedovoljnog do odličnog • Izrazite stupanj Vašeg slaganja sa slijedećim tvrdnjama (pri čemu 1 znači minimalno, a 5 apsolutno slaganje) • Postavljene ciljeve prihvaćate bez otpora i negodovanja prema Vašim nadređenima: 1 2 3 4 5

48. B) Primjer pitanja s ponuđenim odgovorima od maksimalnog nezadovoljstva do maksimalnog zadovoljstva • Pitanje: Postavljene ciljeve prihvaćate bez otpora i negodovanja prema Vašim nadređenima • stupanj Vašeg slaganja izrazite na slijedeći način (1= uopće se ne slažem, 2 = uglavnom se ne slažem, 3 = niti se slažem niti ne slažem, 4 = uglavnom se slažem, 5 = apsolutno se slažem)

49. Vrste pitanja prema načinu postavljanja pitanja • Izravna ili direktna • ispitanika se pita točno ono što se želi znati • Koriste se ako se pretpostavlja da ispitanici neće imati poteškoća u davanju iskrenih odgovora • Neizravna ili indirektna • do odgovora se dolazi zaobilaznim putem • Koriste se kada se pretpostavlja da bi ispitanici mogli imati poteškoća u davanju iskrenih odgovora

50. Bitna upozorenja: • u formuliranju pitanja moraju se koristiti riječi koje mogu razumjeti svi ispitanici • da postavljena pitanja ne sugeriraju odgovore