FINANSIJSKE KAUZALNOSTI I LOGIKE

1. FINANSIJSKE KAUZALNOSTI I LOGIKE Prof.dr Adnan Rovčanin

2. FINANSIJSKE KAUZALNOSTI I LOGIKE • Finansije najdetaljnije regulisane zakonom • Postoji bezbroj teorija, pravila, zakona... kojima se pokušava odgovoriti na situacije iz prakse, ali nerazjašnjene situacije ostaju • Teorija besplatnog ručka, teorija malenog pileta, teorija slamnatih šešira, teorija veće budale... • I pored svega nije moguće objasniti odredjene situacije u praksi što znači da je neophodno poznavati finansijske logike i kauzalnosti • Drugim riječima, u praksi se nikada ne pojavljuju dva potpuno istovjetna problema koji se mogu rješiti na isti način primjenom jedinstvene formule (algoritma) već svaki problem zahtjeva jedinstven pristup što zahtjeva poznavanje finansijskih logika i kauzalnosti

3. FINANSIJSKE KAUZALNOSTI I LOGIKE • Logika ulaganja L. Richardson: • “Investiranje nije egzaktna nauka kao oktava u muzici, ali...” • “Ako svi misle misle isto, misle pogrešno ...” – Moraju postojati različita očekivanja • “Izbor momenta ulaska u investiciju” (“tempiranje” ulaganja) - Investiranje u uslovima “cvjetanja finansijskog trišta” • Logika čitanja berzanskih izvještaja (skrivaju sve vitalno, a ...) • Logika slušanja finansijskih posrednika (raditi po vlastitom...) • Logika realnih opcija “Investicione prilike kao životne šanse, javljaju se samo jednom i nikada se ne ponavlajju u istom obliku” – Oportunitetni troškovi vs troškovi u sjeni (sunk costs)

4. FINANSIJSKE KAUZALNOSTI I LOGIKE • A. Kostolanji: “Na berzi sve zavisi samo od toga ima li papira više od glupana ili glupana više od papira...” • A na pitanje: Ko su glupani? A. Kostolanji odgovara: “Hvala bogu ima ih mnogo. Šta bi bila berza (trgovina vrijednonim papirima) bez glupana? Rado odlazim u berzanske dvore (svejedno u kojoj zemlji), jer se nigdje ne može sresti toliko glupana na kvadratni metar, ljudi koji žive daleko iznad onoga što im dopuštaju njihove umne sposobnosti. Važno je prepoznati ih i slušati kako analiziraju svjetske i ekonomske dogadjaje, kao što dobar pokeraš mora shvatiti način razmišljanja svoga partnera” (A. Kostolanji: Izazov berze, str. 42,43)

5. FINANSIJSKE KAUZALNOSTI I LOGIKE • Na pitanje: Može li špekulant da profitira od gluposti drugih?, Kostoljanji odgovara: “Apsolutno, jer od gluposti drugih špekulant može da profitira više nego od svoje sopstvene mudrosti. Od glupana može nešto i da se nauči, posebno ono šta ne smije da se radi.” (Isto, str. 43) • Primjer trgovine u BiH (i dr. ZUT) – trgovali svi od čistača cipela do ljekara... • Tada se takvo stanje jedino moglo shvatiti i objasniti “Teorijom veće budale”.

6. FINANSIJSKE KAUZALNOSTI I LOGIKE Psihologija pri interpretiranju finansijskih logika: • “Da li je veće zadovoljstvo ukoliko investiranjem dobijete 100 KM ili ukoliko zbog loše procjene usljed istog ulaganja, izgubite 90 KM? • Strah od gubitka veći je od zadovoljstva pri dobitku – teorija korisnosti • “Brzina” (dinamika) rasta/pada cijena vrijednosnih papira (strmiji nagib kod pada – ponuda brže raste kod pada cijena (svi se žele osloboditi vrijednosnih papira) nego što raste potražnja u uslovima euforije – “kapital najveća kukavica”) • Promet na berzi zavisi ne samo od likvidnosti, već i raspoloženja ulagača – oba faktora moraju biti zadovoljena da bi berza rasla

7. FINANSIJSKE KAUZALNOSTI I LOGIKE • Logike “signaliziranja” • Ako se emituje druga serija dionica – signal za investitore? • Ako se emituju konvertibilne obveznice firme koja uspješno posluje?

8. FINANSIJSKE KAUZALNOSTI I LOGIKE • Logike “zatvaranja konstrukcije finansiranja” (izvori finansiranja – pozitivni efekti poluge (poreski zaklon) – “Dozirano” koristiti dug • Logika optimalne strukture kapitala vs vrijednost firme • Finansiranje u uslovima dobrog poslovanja • Finansiranje u uslovima lošeg poslovanja • Emitovanje “slatkiša uz vrijednosne papire” • Logika finansijske poluge (efekat poreskog zaklona) • Logike izbjegavanja reduciranja rizika (diverzifikacija, koreliranost, beta)

9. Logike cijena vrijednosnih papira (klasična vs konvertibilna obveznica)

10. FINANSIJSKE KAUZALNOSTI I LOGIKE • Logike dividendi – male (stabilne) bolje nego velike nestabilne – efekti na cijene dionica • Teorija irelevantnosti dividendi (MM) – politika dividendi nema uticaja na cijenu dionica • Teorija “ptice u ruci” (BiH ???) • Teorija poreske diferencije

11. FINANSIJSKE KAUZALNOSTI I LOGIKE • OBVEZNICE – pravila (logike) investiranja • Pravila kretanja cijena obveznica – senzitivnost (rizičnost) obveznice kao instrumenta tržišta kapitala (vrijedi za dugoročne obveznice)

12. OBVEZNICE – PRAVILA INVESTIRANJA • Cijena obveznice i kamatna stopa su u inverznom odnosu – odnos nominalne i trzisne kamatne stope... • Dugoročne obveznice su osjetljivije na promjenu kamatne stope od kratkoročnih obveznica • Osjetljivost obveznica na promjenu kamatne stope koja raste s ročnosti povećava se po opadajucoj stopi • Promjena cijene obveznice bit ce veca sto je manji kupon obveznice • Veličina promjene cijene koja je rezultat opadanja kamatne stope za odredjeni će postotak biti veća od promjene cijene uzrokovane povećanjem kamatne stope za isti postotak

13. PRIMJER

14. HVALA NA PAŽNJI!