Muške strategije izbora partnerice za dugoročnu vezu

1. Muške strategije izbora partnericeza dugoročnu vezu

2. Zašto bi muškarac uopće želio dugoročnu vezu? • Budući da je muškarčev ulog u reprodukciju znatno manji, on teoretski može ostvariti veliki reproduktivni uspjeh kroz niz kratkoročnih veza s velikim brojem partnerica – nema što izgubiti, a može mnogo dobiti • Međutim, kao izbirljiviji spol, žene su one koje postavljaju pravila igre ...

3. Razlozi protiv braka: sloboda da se ide kud želiš; izbor društva, razgovori pametnih muškaraca u klubovima, nema prisile da se posjećuju rođaci i da se čovjek bavi tričarijama, nema troškova i tjeskobe oko djece, možda svađa, gubitak vremena, ne može se čitati navečer, debljina i lijenost, tjeskoba i odgovornost, manje novca za knjige. Razlozi za brak: djeca (ako bude Božja volja), stalno društvo (i prijatelj u staroj dobi) koje pokazuje interes, objekt ljubavi i zabave, bolje od psa u svakom slučaju. Iz dnevnika Charlesa Darwina 1838. (godinu dana prije vjenčanja s Emmom Wedgwood): • Darwin se oženio i imao desetero djece.

4. Što je muškarac dobivao stabilnom vezom s jednom partnericom? • Pristankom na dugotrajnu vezu, tj. na uvjete koje su postavljale žene • imao je veće šanse privlačenja partnerice • muškarcu koji nije pokazivao interes za trajnu vezu moglo se dogoditi da uopće ne uspije privući nijednu ženu • imao je veće šanse privlačenja partnerice boljih kvaliteta • poželjne žene su one koje mogu najviše birati, a najprivlačniji su im muškarci koji su spremni obećati dugotrajne resurse, zaštitu i investiranje u nju i potomstvo • bio je sigurniji u očinstvo jer je imao isključiv pristup partnerici • ulaganjem u potomstvo povećavao je šanse za preživljavanje i reproduktivnu uspješnost svoje djece • djeca bez brige oba roditelja vjerojatno su manje preživljavala u teškim uvjetima života naših predaka • i danas, npr. među Ache indijancima iz Paragvaja, smrtnost djece bez oca je više od 10% veća od smrtnosti djece koja imaju oca • bolji status • U mnogim se kulturama smatra da muškarac nije dosegao zrelost dok se ne oženi • Kroz veze sa ženinom obitelji može ostvariti druge pogodnosti

5. S kojim se adaptivnim problemima susretao muškarac? • odabir partnerice koja će mu osigurati potomstvo • sigurnost u očinstvo • dok je žena uvijek 100% sigurna da je dijete njezino, kod muškarca to nije slučaj • “Mother’s baby – father’s maybe” • strategije izbora partnerice kojima je rješavao te probleme dovele su do oblikovanja muških preferencija: • Tjelesni izgled – obilježja zdravlja i plodnosti • Pokazatelji vjernosti i čednosti

6. Što, dakle, žele muškarci?

7. Najvažniji adaptivni problem za muškarce bilo je određivanje ženine plodnosti i reproduktivne vrijednosti • Dok se plodnost kod muškaraca samo neznatno smanjuje s dobi, žene imaju znatno uži reproduktivni period • Reproduktivna vrijednost = broj djece koju će osoba određenog spola i dobi vjerojatno imati u budućnosti • Npr. reproduktivna vrijednost žene koja ima 15 godina veća je od reproduktivne vrijednosti žene koja ima 30 jer će prva, u prosjeku, u budućnosti imati više djece (iako je plodnost druge veća!) • Naravno da mogu postojati individualna odstupanja, no ključno je da se reproduktivna vrijednost odnosi na očekivanu buduću reprodukciju osobe • Tipična krivulja reproduktivne vrijednosti • žene (Buss, 2008)

8. Muškarac ne može izravno opažati reproduktivni kapacitet žene, pa je zbog toga prirodna selekcija dovela do preferencija onih karakteristika koje su s njim povezane • Budući da reproduktivna vrijednost žene opada s dobi, muškarci preferiraju partnerice mlađe od sebe • Ovo je potvrđeno u svih 37 kultura

9. Kenrick & Keefe (1995) - statistička analiza dobnih preferencija u oglasima za traženje partnera: • Što su muškarci stariji, to više preferiraju veću dobnu razliku, tj. sve mlađe žene • Pogrešna legenda (obrnuto!)

10. Podaci iz statistika • Guttentag & Secord (1983): u SAD-u su muževi stariji od žena u prosjeku cca 3 godine u prvom braku, cca 5 godina u drugom braku te cca 8 godina u trećem braku • Low (1991): muškarci u Švedskoj, koji su se ženili po drugi put, imali su partnerice u prosjeku 10.6 godina mlađe

11. Provjera pretpostavke da nije bitna dob sama po sebi, već signali plodnosti: • muškarci u adolescenciji bi trebali preferirati žene koje su nešto starije od njih • Kenrick i sur. (1996) - ovo predviđanje je potvrđeno na sudionicima dobi 12-19: • u prosjeku su željeli partnericu nekoliko godina stariju • Zašto je to važno? • Eliminira moguća alternativna objašnjenja: • Da muškarci žele mlađe žene jer ih je lakše kontrolirati i manje su dominantne • Da su muškarci naučili tražiti mlađe žene jer žene preferiraju muškarce koji su nešto stariji • Muškarci preferiraju mlade žene jer se tijekom evolucije mladost povezivala s plodnošću

12. Neki zanimljivi nalazi i analize: Profesori u srednjim školama i koledžima u SAD-u (ali ne i profesorice!) imaju veću stopu razvoda od očekivane i manju stopu ponovnog stupanja u brak Stalno su izloženi djevojakama na vrhuncu reproduktivne vrijednosti te svaka odrasla žena s kojom su u vezi (ili bi mogli biti) ispada iz konkurencije (Kanazawa & Still, 2000) To bi također moglo objasniti zašto holivudski brakovi ne traju dugo – glumci su stalno izloženi sve mlađim i mlađim starletama dok njihove žene stare (Kanazawa, 2008) • Analiza (Kanazawa, 2008) romantičnih parova iz holivudskih filmova: “Why Sean Connery and Catherine Zeta-Jones, but not Lauren Bacall and Brad Pitt?” • U filmu Entrapment, Sean Connery je imao 69, a Catherine Zeta-Jones 30 godina • U Six Days Seven Nights Harrison Ford ima 56, a Anne Heche 29 • U As Good As it Gets Jack Nicholson ima 60, a Helen Hunt 30 • Jedina je iznimka The Graduate, o vezi studenta s majkom svoje djevojke • Iako bi Anne Bancroft, koja igra majku, trebala biti znatno starija od Dustina Hoffmana, u stvarnosti je imala samo 6 godina više

13. No, u našoj evolucijskoj prošlosti dob se nije mogla procijeniti izravno, već se o njoj zaključivalo posredno, na osnovi različitih signala. • Jedna od najbolje dokumentiranih razlika među spolovima je veća važnost koju muškarci pridaju tjelesnom izgledu, a koja je međukulturalno univerzalna • Osobine koje se smatraju lijepima su upravo one koje označavaju mladost: • Karakteristike tjelesnog izgleda - čista i glatka koža, bistre oči, bujna kosa, dobar mišićni tonus i raspored tjelesnih masti • Karakteristike ponašanja – žustar korak, živahan izraz lica, visoka razina energije

14. Muškarci daju znatno veću važnost tjelesnoj privlačnosti nego žene • I u istraživanju 37 kultura, kao i u čitavom nizu drugih istraživanja nalazi su kozinstentni: izgled je muškarcima važniji nego ženama • To se odražava i u stvarnim izborima: tjelesna privlačnost je snažan prediktor toga hoće li se žena udati, kao i prediktor socioekonomskog statusa njezina partnera

15. Koža • Stanje kože može biti pouzdan znak ženskog zdravlja i plodnosti te je besprijekorna koža jedna od najuniverzalnije poželjnih ženskih osobina (Etcoff, 1999). • Stanje kože odražava omjer spolnih hormona, pa npr. žene s natprosječno visokim razinama testosterona imaju više akni i dlačica na licu (Lucky, 1995). • Stanje kože je pouzdan znak dobi • Boja kože je također važan signal jer koža tamni s dobi, a ton kože mijenja se (potamni) u neplodnoj fazi ciklusa, u trudnoći i kod žena koje uzimaju oralne kontraceptive (Fink et al., 2001).

16. Kosa • Dužina i kvaliteta ženske kose može također biti signal mladosti i zdravlja • Zdravi ljudi imaju bujnu i sjajnu kosu, dok u bolesti ona gubi sjaj: • U bolesti tijelo treba sve dostupne hranjive tvari (npr. željezo i bjelančevine) za borbu protiv bolesti, a budući da kosa nije nužna za preživljavanje, iz nje se izvlači sve potrebno – loše zdravlje je jasno vidljivo iz stanja kose (Etcoff, 1999) • Kosa raste vrlo sporo, oko 15 cm godišnje • Ako žena ima kosu do ramena, ona ukazuje na njezino zdravstveno stanje u posljednje četiri godine

17. Blondes have more fun • Postoje dokazi da su žene bojale kosu još u doba antičkog Rima, kao i u renesansi, znatno prije otkrića peroksida 1812. godine • Zašto muškarci preferiraju plavokose žene pred onima druge boje kose? • Jedna od hipoteza je bila da muškarci preferiraju plavu kosu jer plavokose žene obično imaju svjetliju kožu, koja je signal veće plodnosti • Međutim, pokazalo se (Feinman & Gill, 1978) da ljudi najsvjetliju kožu povezuju s crvenom, a ne s plavom kosom • Također se pokazalo da i muškarci i žene izražavaju najveću averziju prema potencijalnim partnerima s crvenom kosom

18. Ono što razlikuje plavu kosu od ostalih boja jest da se mijenja s dobi: plavokose djevojčice najčešće odrastu u žene smeđe kose • Preferencija prema partnericama s plavom kosom jest nesvjestan pokušaj pronalaženja partnerice koja je mlađa • Ridley (1993): nije neobično da je plava kosa evoluirala na sjeveru Europe, gdje je zimi vrlo hladno: • U Africi su žene u svim godišnjim dobima uglavnom bile gole – moglo se točno procijeniti njihovu dob prema ostalim tjelesnim signalima • U hladnoj klimi, gdje je tijelo većim dijelom godine pokriveno odjećom, morali su se razviti alternativni signali mladosti

19. Plave oči • Tipičan opis idealne ljepotice obično glasi “plavokosa s plavim očima” • Po čemu su plave oči drugačije od ostalih, da bi preferencija prema njima bila univerzalna (Feinman & Gill, 1978)? • Posebno je zanimljivo da, iako žene preferiraju tamnokose muškarce, plave oči smatraju jednako atraktivnima kao i muškarci

20. Zasad postoji samo jedno evolucijsko objašnjenje, no nije u potpunosti provjereno • Ljudska se zjenica širi kad je pojedinac izložen nekome ili nečemu što mu se sviđa – kako se to događa mimo voljne kontrole, može se smatrati pouzdanim signalom interesa ili privlačnosti • Bez obzira na boju očiju, zjenica je uvijek tamno smeđa – širinu zjenice najlakše je opažati kod plavih očiju → kod plavookih ljudi je najlakše iz očiju vidjeti jesu li zainteresirani za nas ili ne • Ovo ujedno objašnjava zašto je ta preferencija zajednička i muškarcima i ženama

21. Neotenija • Jedno od ključnih svojstava privlačnosti ženskog lica je razmjer u kojem ono sliči dječjem: • Velike oči, visoke jagodice, mali os, mala brada, pune usne, mala udaljenost između očiju i brade • Ovakva svojstva su posljedica visokog omjera estrogena i testosterona • Johnson & Franklin (1993): izradili su kompjuterski program koji je sudionicima omogućavao da “sastavljaju” lica sve dok ne bi dobili “idealno” lice • Idealno lice je imalo proporcije uobičajene za 14-godišnjakinje Pune usne, poput onih Angeline Jolie, smatraju se pouzdanim signalom mladosti

22. Ljepota • Dugo vremena se smatralo da su standardi ljepote kulturalno determinirani te da je individualna percepcija ljepote naučena: • “Ljepota se ne prosuđuje objektivno, već u skladu s procjenom promatrača” (Teokrit) ili • “Beauty is in the eye of the beholder” • SSSM: Kako ljudi od rođenja i tijekom odrastanja imaju različita životna iskustva u različitim kulturama, jasno je da će razviti različite standarde ljepote • No, dvije grupe nalaza to opovrgavaju

23. 1) Standardi ljepote javljaju se rano u životu • Većina tradicionalnih psiholoških teorija privlačnosti pretpostavljala je da se standardi privlačnosti uče postupno unutar određene kulture te da se ne javljaju jasno do najranije treće ili četvrte godine života • Langlois i sur. (1990): proučavala je reakcije djece u dobi od 3 do 8 mjeseci na fotografije lica (bijelih i crnih žena) koja su se razlikovala po privlačnosti • I mlađa i starija djeca su dulje promatrala lica koja su procijenjena privlačnima nego ona koja su procijenjena neprivlačnima • U drugom pokusu djeca u dobi od jedne godine dulje su se igrala lutkama koja su imala privlačna lica nego lutkama s neprivlačnim licima → čini se da nije potrebno nikakvo učenje da bi se javili standardi ljepote jer su oni urođeni

24. 2) Standardi ljepote su kroskulturalno univerzalni • Cunningham i sur. (1995) predložili su 'multiple fitness model' naglašavajući da ljepota odražava kombinaciju poželjnih svojstava neotenije, seksualne zrelosti i njegovanosti • Unutar i među kulturama pojedinci mogu različito reagirati na specifična obilježja, no reagirat će na sličan način na cjelinu koja obuhvaća ta svojstva • Muškarcima iz četiri etničko-kulturalne skupine pokazivali su fotografije azijskih, crnačkih, hispanskih i bijelih ženskih lica • Prosječna korelacija između rasnih skupina u procjenama privlačnosti bila je r = .93 • Izloženost zapadnjačkim medijima nije imala nikakvog utjecaja na procjene • Svi muškarci su privlačnima smatrali velike oči, male noseve, visoke jagodice, malu bradu i veliki osmijeh • “Beauty is in the adaptations of the beholder”. (Don Symons) • ljepota je signal genetskog i razvojnog zdravlja, te stoga i kvalitete partnera

25. Oblik tijela - raspored tjelesnih masti • Raspored tjelesnih masti je signal reproduktivnost statusa • Razlike u rasporedu tjelesnih masti su minimalne u djetinjstvu i starosti, a maksimalne u reproduktivnoj dobi • U pubertetu kod žena dolazi do nakupljanja masnog tkiva na bokovima, grudima i stražnjici • Razlike u rasporedu masnog tkiva mogu se procijeniti mjerenjem omjera struka i bokova • Omjer struka i bokova – WHR (waist to hip ratio) = opseg struka podijeljen s opsegom bokova

26. WHR, zdravlje i plodnost • Nakon puberteta ženski WHR postaje značajno manji od muškog zbog prisutnosti estrogena: • Tipični ženski WHR: između 0.67-0.80. • Tipični muški WHR:između 0.85 - 0.95. • WHR je u negativnoj korelaciji s • plodnošću • zdravljem • Prema Singhu (1993), WHR je specifičan za ljude i mogao bi biti adaptacija koja signalizira plodnost: • Kod djevojaka iste tjelesne težine, one s nižim WHR (feminizirane) pokazuju raniju pubertalnu endokrinu aktivnost • Žene s višim WHR (maskulinizirane)imaju većih teškoća da zatrudne • Usto, visoki WHR ukazuje na podložnost dijabetesu, hipertenziji, kardiovaskularnim problemima i moždanom udaru

27. WHR i privlačnost • U pionirskom istraživanju Singh (1993) je sudionicima prikazao slučajno raspoređenih 12 crteža ženske figure koji su se razlikovali po 4 razine WHR i 3 razine tjelesne težine • Na sve tri razine tjelesne težine, i muškarci i žene su figuru s najnižim WHR procjenjivali kao mlađu, zdraviju, reproduktivno sposobniju i privlačniju • Figura normalne težine s WHR 0.7 procijenjena je kao najprivlačnija • Figura preniske tjelesne težine s WHR 0.7 procijenjena je kao najmladolikija, ali ne kao privlačna ili reproduktivno sposobna – vjerojatno se percipira kao seksualno nezrela

28. U sljedećem istraživanju Singh & Young (1995) su koristili samo figure s WHR 0.7, no varirali su veličinu grudi i bokova • Najprivlačnijima su procijenjene figure s velikim grudima i užim bokovima • Figure sa širokim bokovima procijenjene su kao najmanje privlačne, neovisno o veličini grudi • Preferencija prema niskom WHR objašnjava popularnost korzeta u zapadnim društvima tijekom povijesti, kao i današnju modu kratkih majica koje struk ostavljaju golim (Kanazawa, 2008)

29. Velike grudi • Preferencija prema velikim grudima dugo je bila neobjašnjena, budući da veličina grudi nema nikakve veze sa spobnošću žene da doji dijete • Marlowe (1998): velike, a time i teže grudi vidljivije se opuste s vremenom, te omogućuju lakšu procjenu ženine dobi • U okolini naših predaka (bez plastične kirurgije) samo su mlade žene mogle imati velike i čvrste grudi • Jasienska i sur. (2004) – istraživanje na Poljakinjama koje je pokazalo da su žene koje imaju i velike grudi i uski struk plodnije (imaju veću razinu dvaju reproduktivnih hormona: 17-β-estradiola i progesterona)

30. Barbie – Manufactured by Mattel, designed by evolution (Kanazawa, 2008) • Zašto muškarci vole plavokose seks-bombe (i zašto žene žele izgledati poput njih)? • SSSM: mediji nameću arbitrarne kriterije ženske ljepote na djevojke i žene u našem društvu → Budući da su žene bombardirane slikama modela i glumica, žele izgledati poput njih • “To je jednako besmisleno kao i tvditi da smo gladni zato jer nas mediji bombardiraju slikama hrane” • Oglasi za hranu su posljedica naše tendencije da budemo gladni, a ne uzrok – oni eksploatiraju naše unutarnje potrebe, ali ih ne stvaraju • Slična je situacija s idealom ženske ljepote

31. Dokazi? • Žene su bojale kosu prije najmanje 500 godina, a moguće i prije 2000 godina, kad nije bilo ni televizije ni časopisa • Žene u Iranu, u kojem nisu izložene zapadnim medijima i kulturi, te koje nose odjeću koja prekriva čitavo tijelo, više brinu o tjelesnom izgledu i žele više smršaviti nego njima usporedna skupina u SAD-u (Abdollahi & Mann, 2001) • Zašto, dakle, žene žele izgledati kao plavokose seks bombe? • Zato što muškarci žele upravo takve partnerice – slika idealne ženske ljepote pažljivo je konstruirana tijekom milijuna godina evolucije putem spolne selekcije

32. Velika ironija: Zašto suvremeni muškarci bivaju prevareni? (Kanazawa, 2008) • Muškarci žele žene koje izgledaju kao plavokose seks-bombe, a žene žele izgledati poput njih jer su sva ključna svojstva takvog izgleda (mladost, duga kosa, uski struk, velike grudi, plava kosa,…) signali zdravlja i reproduktivne vrijednosti • U čemu je ironija? • Većina onoga što smo rekli o pouzdanim signalima mladosti i zdravlja danas više nije točno! • Zahvaljujući estetskoj kirurgiji (liposukciji, face-liftingu, operacijama grudi), bojama za kosu, obojanim kontaktnim lećama itd., itd., svaka žena danas, bez obzira na dob, može imati neka od ključnih svojstava koja definiraju ideal ženske ljepote • A muškarci nasjedaju! Kao što načelo savane kaže, naši mozgovi ne mogu zapravo razumjeti ono čega nije bilo u doba naših predaka – ni silikonske grudi ni boju za kosu. • Muškarci mogu kognitivno shvatiti da mnoge plavokose žene s čvrstim velikim grudima nemaju 15 godina, no i dalje će ih smatrati privlačnima jer su njihovi evoluirani mehanizmi prevareni suvremenim izumima kojih u doba naših predaka nije bilo

33. No mediji ipak jesu krivi… • … ali za nešto drugo • Psihološki mehanizmi muškaraca evoluirali su za preferenciju lijepih žena – naši su preci uspoređivali ljepotu žena iz svoje okoline • Danas nas mediji zasipaju slikama nerealistično lijepih žena: • npr. kaže se da Playboy za svako mjesečno izdanje napravi cca 6000 fotografija • ono što se servira u medijima su najljepše žene, u najljepšim pozama, na najboljim i najuspješnije retuširanim fotografijama • Posljedica toga jest da muškarci mogu postati nezadovoljni svojim partnericama koje, naravno, nemaju šansi u usporedbi s nerealističnim fotografijama: • Kenrick i sur. (1994): nakon što su muškarci gledali slike ili prosječno privlačnih ili vrlo privlačnih žena, od nih je traženo da procijene vezanost uz sadašnju partnericu • Muškarci koji su gledali slike atraktivnih žena svoje su partnerice procijenili manje privlačnima te su, što je još važnije, davali niže procjene svoje vezanosti s njima, zadovoljstva i bliskosti • Kenrick i sur. (1989): istraživanje u kojem su nakon promatranja atraktivnih žena na duplericama muškarci procijenili da ih njihove partnerice manje privlače • Daljnja negativna posljedica je aktivacija ženskih kompetitivnih mehanizama i njihovo upuštanje u unaprijed izgubljeno natjecanje s postavljenim standardima ljepote, koji u stvarnosti zapravo ne postoje

34. Drugi adaptivni problem muškaraca: nesigurnost u očinstvo • Žene su rijetke među primatima po svojoj neobičnoj adaptaciji da imaju skrivenu ovulaciju, što uskraćuje signale o njezinoj trenutačnoj plodnosti • Skrivena ovulacija je muškarcima stvorila specifičan adaptivni problem, smanjujući njihovu sigurnost u očinstvo – moglo bi im se dogoditi da ulažu svoje resurse u djecu koja nisu njihova • Npr. neki drugi primat mužjak sprečava parenje ostalih mužjaka sa svojom partnericom tijekom njezina estrusa – može biti vrlo siguran da je on otac potomstva • Kako muškarci ne znaju kad žena ovulira, a ne mogu je stalno čuvati, sigurnost o očinstvo se smanjila

35. Glavno rješenje ovog problema bio je brak: • ponovljeni seksualni kontakti tijekom čitavog ciklusa znatno su povećavali sigurnost da će dijete biti njegovo • Bliski odnosi u braku i upoznavanje partnerice smanjuju vjerojatnost da ona uspješno sakrije znakove nevjere • Da bi riješili adaptivni problem (ne)sigurnosti u očinstvo, morali su tražiti partnericu čija će svojstva povećati vjerojatnost u očinstvo, tj. partnericu: • bez prethodnog seksualnog iskustva • koja će u dugotrajnoj vezi biti vjerna

36. Preferencija za nevinost partnerice • U posljedjih 20-ak godina značaj nevinosti znatno je opao, s obzirom na sve veću dostupnost kontracepcije: 1939. nevinost partnerice bila je na 10. mjestu po rangu važnih osobina, a 1990. na 17. mjestu • I dalje postoji izražena spolna razlika - muškarci nevinost smatraju važnijom nego žene, no ta preferencija nije univerzalna i međukulturalne varijacije su vrlo velike

37. Nesigurnost u očinstvo i vjernost • Znatno pouzdaniji pokazatelji za sigurnost u očinstvo su signali koji ukazuju na buduću vjernost partnerice. • Muškarci vrlo visoko vrednuju vjernost partnerice, a njezin mogući promiskuitet smatraju najnepoželjnijom osobinom (procjena – 2.07 na skali od -3 do +3 u jednom istraživanju, a -2.93 u drugom) • Nesigurnost u očinstvo dovodi do raznih drugih zanimljivih fenomena: • Muška seksualna ljubomora • Čuvanje partnerice • Muškarcima je više nego ženama stalo do toga da im djeca sliče • Partnerica i njezina obitelj skloni su naglašavanju sličnosti djeteta s ocem i uvjeravanju u njegovo očinstvo. • Itd.

38. Ukratko, da bi privukla muškarca za dugoročnu vezu žena treba... 1. Biti mlađa od muškarca. 2. Imati sjajne oči, pune usne i sjajnu kosu. 3. Imati čistu, nenaboranu kožu. 4. Imati simetrično lice u kombinaciji s neotenijom (npr. mali nos, velike oči). 5. Imati uzak struk, velike grudi i WHR oko 0.7. 6. Imati dobru reputaciju, tj. malo ili ništa seksualnog iskustva te iskazivati vjernost.