Izbori i izborni sustavi I.

1. Dr. sc. Anđelko Milardović Izbori i izborni sustavi I. Hrvatski studiji Kolegij: Sociologija politike

2. Struktura predavanja • Izbori • Pojam i određenje • Temeljni pojmovi • Funkcije izbora • Značenje izbora u zapadnoj demokraciji • Izborno pravo • Izborni sustavi i stranački sustavi • Temeljna pitanja i postavke za istraživanje izbornih sustava • Stranački sustavi – pojam i određenje • Stranački sustavi – tipologija • Tipovi izbornih sustava

3. Izbori - pojam i određenje • IZBORI – demokratska metoda uspostave predstavničkih tijela naroda • Izbori su vjerojatno najbolje moguće približavanje nadzoru naroda nad vladom koje se može postići u modernom, industrijaliziranom, mobilnom masovnom društvu (Milbrath) • Putem izbora se biraju političke institucije • Izbori su najvažniji oblik institucionaliziranog političkog sudjelovanja i onaj oblik političkog sudjelovanja u kojemu najmanju važnost imaju sociostrukturna raslojavanja • Izbori su tehnika uspostavljanja nekog tijela; kao tehnika su značajan prinos izgradnji moderne demokracije • Značenje izbora je različito u različitim političkim sustavima

4. Izbori – temeljni pojmovi • Mogućnost izbora i sloboda izbora moraju biti pravno osigurane • Izbore za koje postoje takve pretpostavke zovemo kompetitivnim izborima • Ako su biraču načelno uskraćeni izbor i sloboda biranja, govorimo onekompetitivnim izborima • Kada postoje ograničenja različite vrste koja ograničavaju izbor i slobodu biranja, takve izbore zovemo semikompetitivnim izborima

5. Izbori – temeljni pojmovi • Izborna obveza je zakonska norma kojom se propisuje sudjelovanje na izborima • Izborna obveza postoji npr. u Belgiji, Grčkoj, Luksemburgu, Peruu, Australiji • U većini zemalja nema izborne obveze • Budući da se u slobodnim izborima na birače ne smije vršiti nikakav pritisak, birači moraju imati slobodu i ne izaći na izbore • U tom smislu izborna obveza proturječi slobodi izbora • Izborna obveza može se nazvati i moralnom obvezom sudjelovanja u izborima i donošenja odgovorne izborne odluke

6. Funkcije izbora • Funkcije kompetitivnih izbora • Legitimiranje političkog sustava i vlade • Prenošenje povjerenja na osobe i stranke • Regrutiranje političke elite • Kanaliziranje političkih sukoba u postupke mirnog rješavanjapodizanje političke svijesti građana • Predstavljanje mišljenja i interesa biračkog puka • Povezivanje političkih ustanova s preferencijama birača • Uspostavljanje kontrolno sposobne opozicije itd. • Funkcije nekompetitivnih izbora • Mobilizacija svih društvenih snaga • Učršćenje političko-moralnog jedinstva građanstva itd. • Funkcije semikompetitivnih izbora • Pokušaj legitimiranje postojećih odnosa vlasti • Političko smirivanje prema unutra • Stjecanje ugleda prema van • Prilagodba strukture vlasti koja stabilizirala sustav itd.

7. U zapadnoj demokraciji izbori su temelj liberalnog razumijevanja demokracije vodstvo izvedeno iz izbora → legitimiraju vodstvo (politička legitimacija) vlada potekla iz izbora → priznaje se kao demokratska (tehnika izbora vlade → parlamentarna → mandatar → kabinet → potvrda od strane predsjednika Republike i parlamenta) kompetitivni (demokratski) izbori legitimiraju politički sustav Načela izbora u liberalno-pluralističkoj demokraciji: Izborni prijedlog koji izbore podvrgava jednakim mjerilima Nadmetanje kandidata koje se spaja s konkurencijom između političkih pozicija i programa Jednakost šansi na području izbornog nadmetanja Sloboda biranja koja se osigurava tajnim glasovanjem Izborni sustava (pravila pretvaranja glasova u mandate) Izborna odluka za vrijeme jednog izbornog razdoblja Značenje izbora u zapadnoj demokraciji

8. Izborno pravo • Jedna od temeljnih pretpostavki moderne demokracije jest priznavanje općeg, jednakog, izravnog i tajnog izbornog prava • Izborno pravo se konstituiralo kroz povijesne procese • Razvoj izbornog prava je povezan s dva procesa: • Procesom industrijske revolucije, razvojem proizvodnih snaga, društvenog raslojavanja, razvojem radničkog pokreta • Procesom tzv. nacionalne revolucije u obliku nation-building • Načela izbornog prava: • Opće izborno pravo – svi državljani neovisno o spolu, rasi, jeziku, prihodu/posjedu, profesiji, klasi, naobrazbi, vjeri, političkom opredjeljenju imaju pravo glasa i mogu biti birani • Jedanko izborno pravo – težina glasova svih s pravom glasa mora biti jednaka • Tajno izborno pravo – odluka birača mora biti nepoznata drugima • Izravno izborno pravo – u izrvanim izborima birači sami određuju nosioce mandata, dok u posrednim izborima postoje posrednici između birača i zastupnika

9. Izborni sustavi Izborni sustavi sadrže modus u kojemu će birači izraziti svoju stranačku i/ili kandidatsku preferenciju u glasovima i glasove prevesti u mandate Izborni sustavi uređuju taj proces utvrđivanjem podjele na izborne okruge izbornog nadmetanja, glasovanja i preračunavanja glasova Izborni sustavi su dio izbornog prava Izborni sustavi utječu na formiranje i ponašanje stranačkih sustava → model interakcije Stranački sustavi Analiziraju se prema svojoj strukturi pomoću obilježja kao što su broj, veličina, podjela vlasti, položaj, strategijska konstelacija stranaka spram drugih Izborni sustav je jedna od varijabli za tumačenje organizacijskih i funkcionalnih stranačkih sustava Izborni sustavi i stranački sustavi

10. Temeljna pitanja i postavke za istraživanje izbornih sustava • Tri su osnovna pitanja: • Koliko su važni izborni sustavi? • Izborni sustavi imaju priznato značenje u političkom procesu tvorbe volje i u prijenosu političke vlasti • Oni oblikuju volju birača i rezultate izbora • U kojem pravcu djeluju izborni sustavi? • Izborni sustavi djeluju u složenom sklopu različitih čimbenika, različitih u pojedinim državama i vremenima • Kako se vrednuju učinci izbornih sustava? • Moguća su različita vrednovanja s obzirom na različite sociopolitičke pretpostavke • Učinkovitost izbornih sustava : • proizvodnja dobitaka – izborni sustav pomaže najsnažnijim strankama formiranje vlasti • proizvodnja gubitaka – izborni sustav može oslabiti političku snagu stranaka u borbi za vlast (slučaj izbornog inžinjeringa) • Tip izbornog sustava uvijek je u korelaciji s tipom društva koja mogu biti homogena ili heterogena • U stvaranju izbornih sustava treba voditi računa o socijalnim, političkim, povijesnim, kulturnim i tradicionalnim aspektima društva

11. Stranački sustavi – pojam i određenje • Stranački sustav je strukturni sklop cjeline stranaka u jednoj državi • Elementi stranačkog sustava: • Broj stranaka • Odnosi u veličini stranaka • Odnosi u njihovoj ideologijskoj udaljenosti (stranačke obitelji → u razvijenim zapadnim demokracijama 10 – 12 stranačkih obitelji) • Obrasci njihove interakcije • Odnos stranaka spram društvenih skupina • Stav stranaka spram političkih sustava • Stranački sustavi u demokratskom društvu tvore sjecište ka kojemu konvergiraju sve političke stranke; sve što je politički važno nalazi svoje mjesto negdje unutar stranaka i njihovih uzajamnih odnosa (Lipson)

12. Stranački sustavi - tipologija • TIPOLOGIJE • početna tipologija : jednostranački, dvostranački i višestranački • Maurice Duverger, 50-ih godina 20. st. – na tip stranačkog sustava utječe izborni sustav • G. Sartori → strukturu stranačkih sustava određuje više varijabli • umjereni i ekstremni stranački pluralizam • uveo razlikovanje između fragmentacije i polarizacije → rezultat 3 tipa stranačkih sustava: • u izbornom sustavu vidio polugu koja smanjuje stupanj fragmentacije i polarizacije

13. Stranački sustavi - tipologija • Sartori – produljena tipologija • jednostranački sustav (Kina) • hegemonijski stranački sustav (Meksiko) • dominantni stranački sustav (Indija i Japan) • dvostranački sustav (SAD – republikanska i demokratska i Velika Britanija – laburistička i konzervativna) • umjereni pluralizam (Nizozemska, Švicarska, Belgija, SR Njemačka) • polarizirani pluralizam (Čile do 1973., Italija, Finska)

14. VEĆINSKI IZBORI temeljni tip; pobjeđuje većina cilj predstavništva: stvaranje većine RAZMJERNI IZBORI odlučuje udio cilj predstavništva: odraz biračkog tijela Tipovi izbornih sustava

15. VEĆINSKI IZBORI sprečavanje cijepanja stranaka - male stranke imaju male šanse da osvoje mandate koncentracija i stvaranje dvostranačja stabilne vlade politička umjerenost poticanje smjene vlade izravno odlučivanje birača RAZMJERNI IZBORI široka reprezentacija mišljenja i interesa sprečavanje umjetnih političkih većina poticanje spojivih većina s udjelom etničke odnosno religijske skupine sprečavanje ekstremizma prihvaćanje društvenih promjena sprečavanje monopola neke političke stranke zahvaljujući izbornom sustavu Tipovi izbornih sustava-pro & contra-