Tržište dobara i usluga u otvorenom gospodarstvu

1. Tržište dobara i usluga u otvorenom gospodarstvu Blanchard: Poglavlje 19. Tržište dobara i usluga u otvorenom gospodarstvu

2. Tržište dobara i usluga u otvorenom gospodarstvu Outline predavanja: 1. IS relacija (tržište dobara) u otvorenom gospodarstvu 2. Ravnotežni output i vanjskotrgovinska ravnoteža 3. Porast potražnje, domaće i inozemne 4. Deprecijacija, vanjskotrgovinska bilanca i output a) Učinci deprecijacije b) Kombinacija tečajne i fiskalne politike 5. Uvođenje dinamike: J-curve 6. Štednja, investicije i vanjskotrgovinska bilanca 7. Multiplikator otvorene ekonomije • Može li vanjska ekspanzija stimulirati domaći ekonomski rast? • Mora li makroekonomska politika biti usklađena među različitim zemljama? • pretpostavka poglavlja: cijene su dane  ekonomija kratkog roka Tržište dobara i usluga u otvorenom gospodarstvu

3. IS relacija u otvorenom gospodarstvu Potražnja za domaćim dobrima Z = C + I + G – εIM + X • C, I, G = domaća potražnja za domaćim dobrima − • IM = domaća potražnja za inozemnim dobrima  vrijednost uvoza u terminima domaćih dobara = εIM + • X = inozemna potražnja za domaćim dobrima Odrednice potražnje za domaćim dobrima I. odrednice domaće potražnje C+I+G = C(Y-T)+I(Y,r)+G ( + ) (+,-) • otvorenost gospodarstva ne mijenja odrednice domaće potražnje  realni tečaj utječe na strukturu potrošnje i investicija, ali ne i na njihovu razinu Tržište dobara i usluga u otvorenom gospodarstvu

4. IS relacija u otvorenom gospodarstvu II. odrednice uvoza IM = IM(Y,ε) (+,-) • porast domaće potražnje → veća potražnja za svim dobrima, uključujući inozemna • porast realnog deviznog tečaja → viša cijena inozemnih dobara u odnosu na domaća → pad uvoza III. odrednice izvoza X = X(Y*,ε) (+,+) • Y* = inozemni output • porast inozemnog outputa → porast inozemne potražnje → porast izvoza • porast realnog deviznog tečaja → raste cijena inozemnih dobara u odnosu na domaća → porast izvoza Tržište dobara i usluga u otvorenom gospodarstvu

5. varijable koje držimo konstantnima: kamatna stopa, porezi, državna potrošnja, inozemni output i realni devizni tečaj DD = domaća potražnja (C+I+G) kao funkcija outputa oduzimamo uvoz (εIM)  udaljenost između DD i AA AA = domaća potražnja za domaćim dobrima kad dohodak raste domaća potražnja za domaćim dobrima povećava se manje nego ukupna domaća potražnja (dio dodatne potražnje otpada na uvozna dobra)  AA pravac položeniji od DD DD Domaća potražnja za dobrima (i domaćim i uvoznim za otvoreno gospodarstvo) (C + I + G) Output, Potražnja Output DD AA Output, Potražnja Domaća potražnja za domaćim dobrima (C + I + G - εIM) Uvoz (εIM) Output Potražnja za domaćim dobrima i neto izvoz Tržište dobara i usluga u otvorenom gospodarstvu

6. dodajemo izvoz (X) na AA  udaljenost između ZZ i AA ZZ = potražnja za domaćim dobrima izvoz ne ovisi o domaćem outputu  udaljenost između ZZ i AA je konstantna pa su zato ta dva pravca paralelna izvoz – uvoz = neto izvoz  pravac NX YTB (TB = trade balance = vanjskotrgovinska bilanca)  razina outputa pri kojoj je uvoz jednak izvozu pa je neto izvoz jednak nuli razine outputa iznad YTB→ vanjskotrgovinski deficit razine outputa ispod YTB→ vanjskotrgovinski suficit Potražnja za domaćim dobrima (C+I+G– εIM+ X) DD ZZ AA Output, Potražnja C B Izvoz (X) A Output Y YTB Y < YTB vanjskotrgovački suficit BC Neto izvoz, NX 0 Output Y NX Y > YTB vanjskotrgovački deficit Potražnja za domaćim dobrima i neto izvoz Tržište dobara i usluga u otvorenom gospodarstvu

7. ravnoteža tržišta dobara u otvorenoj ekonomiji Y = Z Y=C(Y-T)+I(Y,r)+G-εIM(Y,ε)+X(Y*,ε) ravnotežni output (Y=Z) ne mora biti jednak outputu pri kojem postoji vanjskotrgovinska ravnoteža (X = εIM) ZZ A Potražnja, Z 45O Output Y B Neto izvoz, NX 0 Output YTB deficit C NX Ravnotežni output i vanjskotrgovinska ravnoteža Tržište dobara i usluga u otvorenom gospodarstvu

8. Porast domaće potražnje za svaku razinu outputa ↑Z za ΔG  ↑Y NX pravac se ne pomiče ↑Y  ↑IM  trgovinski deficit (BC) što je gospodarstvo otvorenije, to je manji pozitivan učinak povećanja domaće potražnje na output (manji multiplikator) i veći negativan učinak na vanjskotrgovinski saldo A’ ZZ’ ZZ Potražnja, Z A ΔG>0 45O Output Y Y’ B Output Neto izvoz, NX 0 YTB vanjskotrgovački deficit C NX Porast potražnje, domaće i inozemne Tržište dobara i usluga u otvorenom gospodarstvu

9. DD ZZ’ ΔNX A’ ZZ Potražnja, Z ΔX>0 A Domaća potražnja 45O Y Y’ ΔX>0 ΔNX Neto izvoz, NX Output 0 YTB NX’ NX Porast potražnje, domaće i inozemne Porast inozemne potražnje • ↑Y*  ↑Z*  ↑X domaće zemlje • za danu razinu outputa ↑NX za ΔX • porast inozemne potražnje vodi do porasta domaćeg outputa i do poboljšanja vanjskotrgovinske bilance Potražnja za domaćimdobrima Output Tržište dobara i usluga u otvorenom gospodarstvu

10. Porast potražnje, domaće i inozemne Koordinacija među zemljama • zemlje ne vole vanjskotrgovinske deficite  akumulira se njihov dug i otplatne rate postaju sve veće • iz navedenog razloga zemlje preferiraju porast inozemne potražnje, a ne domaće • scenarij: • grupa zemalja koje su trgovinski partneri i imaju uravnoteženu trgovinu nalazi se u recesiji  moguće da svaka od njih čeka odluku neke druge zemlje iz skupine o povećanju domaće potražnje  produženje recesije • rješenje: • simultano povećanje domaće potražnje • kako se globalna trgovina povećava, povećava se želja za koordinacijom (G7 sastanci) • ograničena makro-kordinacija u stvarnosti: • nemaju sve zemljeiste ekonomske uvjete • proračunska i trgovinska bilanca se razlikuju • zemlje često obećaju i ne ispune obećanje Tržište dobara i usluga u otvorenom gospodarstvu

11. Deprecijacija, vanjskotrgovinska bilanca i output Marshall-Lernerov uvjet • neto izvoz: NX  X - εIMNX = X(Y*, ε) - εIM(Y, ε) • realna deprecijacija utječe na vanjskotrgovinsku bilancu kroz 3 kanala: 1. X se povećava  realna deprecijacija čini domaća dobra relativno manje skupima u inozemstvu 2. IM se smanjuje  realna deprecijacija čini domaća dobra relativno jeftinijima u odnosu na strana 3.εIM raste  zbog rasta relativne cijene stranih dobara (ε), ista količina uvoza εIM košta više u terminima domaćih dobara • da bi se uslijed deprecijacije poboljšala vanjskotrgovinska bilanca, izvoz mora porasti dovoljno (1. kanal) i uvoz se mora smanjiti dovoljno (2. kanal) da bi se kompenzirao porast cijena uvoza (3. kanal) • Marshall-Lernerov uvjet realna deprecijacija vodi do porasta neto izvoza (vrijedi u stvarnosti) Tržište dobara i usluga u otvorenom gospodarstvu

12. Deprecijacija, vanjskotrgovinska bilanca i output Učinci deprecijacije • realna deprecijacija vodi do rasta domaćeg outputa i do poboljšanja vanjskotrgovinske bilance • Kako se razlikuje efekt deprecijacije od efekta povećanjastranog outputa (inozemne potražnje)? U slučaju deprecijacije pogoršava se položaj potrošača jer moraju plaćati više za uvozna dobra  može doći do znatnog pada životnog standarda DD ZZ’ ΔNX A’ ZZ Potražnja, Z ΔX>0 A 45O Output Y Y’ ΔX>0 ΔNX Neto izvoz, NX Output 0 YTB NX’ NX Tržište dobara i usluga u otvorenom gospodarstvu

13. ZZ’ A’ ΔG<0 ZZ ΔNX>0 A Potražnja, Z 45O Output Y Y’ ΔNX>0 B Neto izvoz, NX Output 0 NX’ C NX Deprecijacija, vanjskotrgovinska bilanca i output Kombinacije tečajne i fiskalne politike • 2 cilja  smanjenje vanjskotrgovinskog deficita bez promjene outputa = • 2 instrumenta ekonomske politike  deprecijacija i fiskalna kontrakcija • Vlada mora postići deprecijaciju dovoljnu da se eliminira deficit pri početnoj razini outputa  ↑NX • problem: istodobno dolazi do ↑ZZ  kako bi se izbjegao ↑Y, Vlada mora smanjiti ↓G Tržište dobara i usluga u otvorenom gospodarstvu

14. Kombinacija politike tečajaifiskalne politike Početni uvjeti Trgovinski suficitTrgovinski deficit Nizak outputε? Gε G? Visok outputε G? ε? G Deprecijacija, vanjskotrgovinska bilanca i output • Tabela Kombinacija tečajne i fiskalne politike Tržište dobara i usluga u otvorenom gospodarstvu

15. + Deprecijacija Vrijeme 0 Neto Izvoz, NX 0 C A B _ Uvođenje dinamike: J-curve • deprecijacija može dovesti do pogoršanja VTB  u prvih nekoliko mjeseci učinak se više reflektira na cijene, a manje na količine  ε raste, X i IM se ne prilagođavaju, pa NX pada  navedeni proces prilagodbe zove seJ-curve (J-krivulja) • deficit prije deprecijacije = OA • deprecijacija  ↑deficit = OB od točke C smanjuje se početni deficit VTB • vremenski odmak prilagodbe (od A do C na grafu) u OECD zemljama iznosi od 6 mjeseci do jedne godine Tržište dobara i usluga u otvorenom gospodarstvu

16. trgovinska bilanca nacionalna štednja = - investicije Štednja, investicije i vanjskotrgovinska bilanca • prema identitetu kružnog toka: (S-I) + (T –G)+ (εIM– X) = 0 • koristimo: NX  X - εIM NX=S + (T - G)–I • u ravnoteži konstantna štednja, uz rast investicija rezultira pogoršanjem VTB • rast proračunskog deficita, ceteris paribus, vodi pogoršanju VTB  problem dvostrukih deficita • jednadžba NX=S+(T-G)–I ne pokazuje hoće li proračunski deficit dovesti do trgovinskog deficita ili do porasta privatne štednje ili do smanjenja investicija  potrebno izračunati ravnotežnu razinu outputa (Y = C + I + G - εIM + X ) i gledati što se događa sa svakom od njegovih komponenti Tržište dobara i usluga u otvorenom gospodarstvu

17. Multiplikator otvorene ekonomije • pretpostavite da su potrošnja i investicije u zemlji dani slijedećim jednadžbama: C= c0+c1(Y-T) I= d0+d1Y-d2r • ako pretpostavimo da je ε=1 i da su izvoz i uvoz dani sa: IM= im1Y X= x1Y* • ravnotežni uvjet tržišta dobara: Y= C+I+G-IM+X   autonomna potrošnja  multiplikator Tržište dobara i usluga u otvorenom gospodarstvu

18. Multiplikator otvorene ekonomije • multiplikator otvorene ekonomije  dio povećane potražnja odlazi i na uvozna dobra (-im1) • multiplikator >1, ali svejedno manji nego u zatvorenoj ekonomiji • promjene fiskalne politike • efekt na output: • efekt na VTB ΔNX= -im1ΔY: Tržište dobara i usluga u otvorenom gospodarstvu