1 / 21

Djeca ometena u razvoju

Djeca ometena u razvoju. Sve važniji i sve veći problem i zdravstveni i socijalni i u razvijenim i u zemljama u razvoju Ometenost ima zdravstvene, psihičke i socijalne posljedice i na dijete, i obitelj, i zajednicu

marika
Download Presentation

Djeca ometena u razvoju

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Djeca ometena u razvoju • Sve važniji i sve veći problem i zdravstveni i socijalni i u razvijenim i u zemljama u razvoju • Ometenost ima zdravstvene, psihičke i socijalne posljedice i na dijete, i obitelj, i zajednicu • Prvenstveni zahtjev svake zdravstvene zaštite i zaštite djece šire je sprečavanje oštećenja i habilitacija djece čim ranije

  2. Bolesti dovode do posljedica koje mogu utjecati na sposobnost čovjeka da se razvija, sposobnost čovjeka da obavlja svoje životne funkcije kao biološko i socijalno biće • Te posljedice se po SZO mogu podijeliti na oštećenje, nesposobnost, ometenost

  3. 1. Oštećenje (impairment) • Gubitak ili abnormalnost psihičkih, fizioloških, anatomskih struktura ili funkcija • Uzroci različiti • Poremećaj na razini organa: pr.gubitak ekstremiteta, malformacija organa, mentalna retardacija, gluhoća, hemofilija

  4. 2. Nesposobnost (disability) • Ograničenje ili manja sposobnost obavljanja neke aktivnosti na način koji je normalan za čovjeka, ali koje ne mora remetiti njegov normalan život Posljedica je oštećenja • Poremećaj je na razini djelovanja osobe: pr.nemogućnost izvođenja nekih pokreta, govora, čitanja, kontaktiranja s okolinom • Uzroci: genetski, antenatalni, perinatalni poremećaji, nesreće, zarazne bolesti

  5. 3. Ometenost (handicap) • Nepovoljno stanje koje stalno ograničuje i sprječava ispunjavanje uloge koja je normalna za određenu osobu (a normalna je osoba koja može sudjelovati u širem opsegu ljudskih aktivnosti jednako kao i njeni vršnjaci, a bez brige i pomoći okoline) Posljedica je oštećenja i nesposobnosti: oni prelaze u ometenost kad onemogućuju osobu da radi ono što se od nje normalno očekuje • Poremećaj na razini međusobnog djelovanja osobe i okoline: pr.dijete se ne može igrati, učiti, stjecati iskustva koja će mu omogućiti da se brine samo za sebe i stvara socijalne kontakte

  6. Oštećenje ili nesposobnost prelaze u ometenost ovisno o težini bolesti, ali – i socijalni činioci mogu pojačati ili smanjiti ometenost • Dakle: sposobnost ometenog djeteta da prevlada oštećenje i nesposobnost ovisi o reagiranju okoline, prihvaćanju okoline, prilagođavanju okoline

  7. Najveća opasnost od oštećenja – nesposobnosti u djetinjstvu jest da poremete normalni razvojni proces djeteta • Većina oštećene djece sposobna je da se prilagodi svom ograničenju, pa njihov razvojni proces teče relativno normalno • Ukoliko obitelj previše štiti dijete ili ako se dijete diskriminira, segregira, stigmatizira, odbaci – mogućnosti normalnog razvojnog procesa nestaju jer dijete ne aktivira svoje vlastite snage

  8. Kvaliteta života ometenog djeteta je slabija od života vršnjaka, pogotovo u manje razvijenim zajednicama: veći morbiditet i mortalitet, odgoj i obrazovanje manji, zadovoljavanje fizičkih, psihičkih i socijalnih potreba zaostaje

  9. Obitelj doživljava ometeno dijete kao teret • Umjesto povoljnog prilagođivanja djeteta i okoline, može doći do nepovoljne interakcije - ljubav prema djetetu prerasta u problem za obitelj zbog preopterećenosti majke brigom, zbog zanemarivanja druge djece, obaveza ostalih članova obitelji, može doći do sukoba i agresije • Zbog toga kod zaštite djeteta treba imati u vidu cijelu obitelj

  10. Zajednica je osim napora za stvaranje humanih odnosa prema ometenim osobama, još i socijalno-ekonomski opterećena: troškovima posebnog školovanja, socijalne zaštite, prilagođavanju okoline, troškovima potpore obitelji, te smanjene radne sposobnosti

  11. Oblici oštećenja i ometenosti • Lokomotorna oštećenja (poremećaj pokretljivosti, manualne spretnosti) • O.vida (slabovidnost, sljepoća) • O.komunikacije (o.sluha, govora, čitanja i pisanja) • Intelektualna o.(mentalna zaostalost, oštećena sposobnost učenja, orijentacije, memorije, svijesti) • Emocionalna o.(poremećaj ponašanja, antisocijalna ponašanja, emocionalna nezrelost, neuroza, psihoza, ovisnosti) • O.unutarnjih organa (poremećeno uzimanje hrane i ekskrecija, ovisnost o aparatima) • Nevidljiva o.(diabetes, epilepsija, hemofilija) • Ostale (manjak dijelova tijela, neprirodni pokreti)

  12. U zemljama u razvoju, uzroci ometenosti su: pothranjenost, zarazne bolesti, nesreće, nasilje, manjak zaštite u porodu; pomanjkanje edukacije, aglomeracija siromašnih u velikim gradovima, diskriminacija, nepovoljni socijalni odnosi U razvijenim zemljama: genetski, antenatalni, perinatalni poremećaji, nesreće, zarazne bolesti za koje nema lijeka; nepovoljne karakteristike industrijaliziranog i potrošačkog društva Uzroci (ovise o stupnju razvoja, socijalnog i ekonomskog, neke zajednice, i o ostalim uvjetima života zajednice)

  13. Incidencija i prevalencija • Oko 10% djece rodi se oštećeno ili kasnije zadobije psihička, fizička i senzorna oštećenja • Udio oštećene djece u zemljama u razvoju iznosi 15-20%, viši je nego u razvijenim zemljama • U HR: Pravilnik o utvrđivanju, razvrstavanju i evidenciji osoba sa smetnjama u psihofizičkom razvoju- za komisijsko utvrđivanje oštećenja • Potrebno je u pojedine regije uvesti registre- to bi dalo uvid u broj ove djece, ali i u njihove potrebe • Obično se lakša oštećenja ili ne otkriju ili ne registriraju, osobito u predškolskoj dobi • Najčešće se otkriju na pregledima za školu ili rano u početku školovanja kad ne mogu savladati zahtjeve • U HR- najveća prevalencija u dobi 7-15 g.: 160/ 100000 djece

  14. Principi zaštite • Zaštita podrazumijeva zdravstvene i socijalne mjere za sprječavanje oštećenja, rano otkrivanje, liječenje, osposobljavanje i rehabilitacija, uključivanje u život zajednice

  15. Smjernice zaštite prema SZO • Većina oštećenja može se spriječiti • Ometenoga ne odvajati od normalnoga života, ne obilježavati socijalno, ne svrstavati u manje vrijedne osobe • Definirati preostale sposobnosti i razvijati ih • Osigurati razvojni proces jednako kao neometenima

  16. Osnovne mjere zaštite: prevencija + rehabilitacija • Primarna prevencija: mjere sprečavanja nastanka oštećenja: npr. Cijepljenje, bolja prehrana, edukacija, bolja prenatalna i perinatalna zaštita • Sekundarna prevencija: mjere sprečavanja razvoja nesposobnosti iz oštećenja: npr. Rano otkrivanje i liječenje, operativne korekcije, ortopedska pomagala, psihička potpora • Tercijarna prevencija: mjere sprečavanja prijelaza nesposobnosti u ometenost:npr. Osposobljavanje osobe da se brine sama za sebe, fizioterapija, radna mjesta, odgoj javnosti

  17. Ometenu osobu treba odgojiti zdravstveno tako da prihvati svoju ograničenost, razvija samopouzdanje, zadovolji svoje potrebe odgovarajućim životom i ponašanjem • Javnost treba odgojiti da je ometena osoba ravnopravni član zajednice

  18. Zakoni u HR • Pojam (!): djeca sa smetnjama u psihofizičkom razvoju---a ne: vrijedni i manje vrijedni (valid/ invalid) • Definicija: smetnje u razvoju su oni stupnjevi kronične bolesti zbog kojih pogođena osoba treba posebnu društvenu brigu i zaštitu • U Službi za socijalnu zaštitu komisija provodi postupak za utvrđivanje i svrstavanje, prema Pravilniku što daje pravo na posebne oblike socijalne i zdravstvene zaštite

  19. Pravilnik svrstava osobe u 7 kategorija • S oštećenjem vida • S oštećenjem sluha • S poremećajima u glasu i govoru • Tjelesno ometene osobe • Mentalno zaostale osobe • S poremećajima u ponašanju i poremećajim ličnosti • S više smetnji

  20. Nakon razvrstavanja poduzimaju se posebne: mjere zdravstvene i socijalne zaštite, osposobljavanja, odgoja i obrazovanja za život i rad • Cilj: što ranije i što potpunije osposobiti za samostalan rad i uključenje u zajednicu; odmah ili nakon stručnog tretmana dijete uključiti u proces predškolskog i školskog obrazovanja sa zdravom djecom zajednice

  21. Kod lakših smetnji- uključenje u normalni obrazovni proces uz dopunski rad • Kod težih smetnji- obrazovanje u posebnim ustanovama • Svake godine ponovno utvrditi da li su potrebni posebni uvjeti školovanja • Provoditi obrazovanje do najvišeg mogućeg stupnja • Kod vrlo teških smetnji- osigurati njegu, stručni tretman i uzdržavanje u obitelji ili posebnoj ustanovi sa stalnim boravkom

More Related